GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Šantić: Hrvatska postaje izuzetno ranjiva

Šantić: Hrvatska postaje izuzetno ranjiva
SUMORNE PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.12.2014 / 08:25
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Nastavak recesije šestu godinu zaredom i zabrinjavajući rast javnog duga makroekonomisti smatraju glavnim obilježjima hrvatskog gospodarstva u 2014., a značajnija poboljšanja ne očekuju ni u 2015. godini.
"Nastavak recesijskih pritisaka u velikoj je mjeri obilježio i 2014. godinu. U takvom okruženju dodatno zabrinjava nedostatak adekvatnog odgovora fiskalne politike, odnosno zadržavanje proračunskog deficita na neodrživim razinama i trend rasta javnog duga iznad 80 posto BDP-a", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

U prva tri tromjesečja ove godine bruto domaći proizvod (BDP) pao je oko 0,6 posto, pa je zabilježen niz od 12 kvartala neprekidnog pada gospodarstva.

Time je recesija nastavljena šestu godinu zaredom jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Nekontrolirani rast javnog duga

U ovoj je godini u fokusu bio i rast javnog duga, što je djelomice posljedica prelaska na novu ESA 2010 metodologiju, kojom su u obuhvat opće države uključene Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, ali i daljnjeg zaduživanja države radi pokrivanja proračunskog deficita.

"Ovu godinu ponajviše je obilježio nekontrolirani rast javnog duga. To je povezano i s padom gospodarstva, zbog čega je brže porastao udjel javnog duga u BDP-u, zatim s deflacijom i daljnjim izostankom reformi", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Ističe i kako je rast javnog duga najviše utjecao na smanjenje rejtinga. Naime, u 2014. godini dvije su agencije, Standard & Poor's i Fitch, smanjile kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, na dva stupnja ispod investicijske razine, koja se popularno naziva i 'smećem'.

Šantić očekuje da će na kraju ove godine javni dug iznositi nešto više od 80 posto BDP-a, što znači da je dosegnuo razine koje onemogućuju Hrvatskoj ispunjavanje strateških ciljeva, poput započinjanja procesa pristupanja eurozoni.

U 2015. godini Šantić očekuje blagi gospodarski rast od 0,2 posto.

"De facto je to stagnacija, jer neće omogućiti oporavak standarda građana, niti promjenu trendova na domaćem tržištu rada. No, postavlja se pitanje je li i to održivo, s obzirom na značajne fiskalne rizike. Kako je moguća promjena trendova na svjetskim financijskim tržištima, odnosno rast kamata, Hrvatska postaje izuzetno ranjiva", navodi Šantić.

Smatra da bi poticaj gospodarstvu iduće godine mogle dati izmjene u zakonu o oporezivanju dohotka, koje bi mogle nakratko pridonijeti stabilizaciji osobne potrošnje. Očekuje nastavak pozitivnog doprinosa potražnje s međunarodnih tržišta i stabilizaciju kapitalnih investicija, nakon višegodišnjeg pada.

No, očekuje i nastavak rasta javnog duga, koji bi se krajem godine mogao približiti razini od 85 posto BDP-a.

"U takvim okolnostima, fokus kreatora gospodarske politike primarno mora biti na stabilizaciji javnih financija, što je preduvjet za gospodarski oporavak", zaključuje Šantić.

Anemične prognoze za 2015.

Kovač, pak, u 2015. godini očekuje nastavak pada gospodarstva, za 0,5 posto.

"Tijekom 2015. očekujemo zadržavanje nepovoljnih trendova. Perspektive stabilizacije investicija ostaju skromne zbog i dalje opreznog privatnog sektora, utjecaja fiskalne konsolidacije na dinamiku investicija te još uvijek skromne apsorpcije potencijala EU fondova", kaže Kovač.

Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, negdje je u sredini po prognozama za iduću godinu. Očekuje stagnaciju gospodarstva i smatra da je Vladina procjena o rastu BDP-a za 0,5 posto optimistična.

Smatra da je izostanak reformi, odnosno političke volje da se stvore temeljni preduvjeti za rast i razvoj gospodarstva za posljedicu imao daljnji nastavak recesije i još slabije izglede za oporavak.

"Negativna kretanja, nastavljena i u 2014., imat će dugoročnije posljedice jer Hrvatska pomalo gubi najvrjedniji resurs - ljudski kapital - koji je temeljni preduvjet za uspješnost i blagostanje svakog društva", kaže Živković-Matijević.

Ni rekordna turistička sezona, po fizičkim pokazateljima, nije uspjela potaknuti rast BDP-a. Od siječnja do listopada broj dolazaka turista porastao je za više od 5, a broj noćenja za više od 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Međutim, u trećem tromjesečju, na vrhuncu turističke sezone, BDP pao je 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Monetizacija duga HAC-a i ARZ-a

Cijele godine u fokusu je bila monetizacija duga Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), za što su krajem godine pristigle neobvezujuće ponude. Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa.

Pregovarački proces trebao bi potrajati četiri mjeseca, a u travnju 2015. natjecatelji bi trebali biti pozvani da predaju obvezujuće ponude. Slijedi postupak odabira najpovoljnije ponude, a odabrani natjecatelj će imati rok od tri mjeseca da zatvori financijsku konstrukciju i uplati jednokratnu koncesijsku naknadu u državni proračun.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić više je puta kazao kako će Vlada od monetizacije odustati jedino ako ponude ne zadovolje, odnosno ako ponuđeni iznos za koncesiju nad autocestama bude manji od 2,5 milijardi eura. Ukupna glavnica kreditnog duga HAC-a i ARZ-a iznosi 4,3 milijarde eura.

Alternativa monetizaciji za Hajdaš Dončića je namicanje sredstava za održavanje autocestovnog sustava i vraćanje kredita, ali i investicije u ceste i željeznice, kroz povećanje trošarina na gorivo.

Pristalice monetizacije upozoravaju da HAC i ARZ ne mogu otplaćivati kredite uzete za gradnju autocesta iz prihoda od cestarina, kao i na činjenicu da ubuduće Hrvatska, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, neće moći ovim javnim poduzećima izdavati jamstva za nove kredite kojima bi reprogramirala sadašnje dugove.

Protivnici monetizacije okupljeni u građansku inicijativu "Ne damo naše autoceste", koja je organizirala izjašnjavanje za referendum protiv monetizacije, smatraju da bi monetizacija donijela štetu od 80 milijardi kuna. Tvrde i kako bi koncesije dovelo do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti.

Dodatna otežavajuća okolnost provedbi monetizacije mogla bi biti i eventualna odluka Ustavnog suda o prihvaćanju zahtjeva inicijative "Ne damo naše autoceste", za donošenjem privremene mjere kojom bi se Vladi zabranile aktivnosti na davanju autocesta u koncesiju do objave rezultata referenduma.

Agrokor preuzeo slovenski Mercator

Krajem lipnja koncern Agrokor uspješno je, nakon višegodišnjih napora, zaključio proces kupnje većinskog udjela slovenskog Poslovnog sistema Mercator, Ukupna vrijednost transakcije iznosila je 544 milijuna eura, od čega su 324 milijuna eura za stjecanje stopostotnog vlasništva, 200 milijuna za smanjenje financijskih obaveza Mercatora, a 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućeg poslovanja Mercatora.

Preuzimanju je prethodilo reprogramiranje duga Mercatora bankama od jedne milijarde eura, kao i suglasnost regulatornih tijela u državama u kojima djeluju Mercator i Agrokor.

Zajedno će te dvije kompanije ostvarivati gotovo sedam milijardi eura godišnjeg prihoda, zapošljavati više od 64.000 ljudi, te biti vodeća tvrtka u sektoru maloprodaje i proizvodnje hrane u regiji i šire.

„Kupnjom većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator sa strane Agrokora stvoren je najveći poslovni sustav u tranzicijskim zemljama. Ovo je zajednička pobjeda poslovnih ljudi, izraz odlučnosti da na temeljima promišljene vizije stalno podižemo razinu uspješnosti i konkurentnosti. Počinjemo i ovim stvarati novu vrijednost za sve potrošače, veću sigurnost za sve zaposlenike, inicirati daljnji razvoj industrije u regiji, te otvarati nova tržišta za proizvođače, kazao je Ivica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor.

Pregovori Ine i MOL-a

Dva najveća dioničara Ine - hrvatska Vlada, koja ima 44,84 posto dionica, i MOL, koji ima 49,08 posto - službene su pregovore o Ini započeli sredinom rujna 2013., a bez konkretnih rezultata su ih nastavila i tijekom 2014. godine. U nekoliko rundi pregovora nije postignut napredak u temeljnim točkama razmimoilaženja Vlade i MOL-a.

Pregovori su pokazali da je za hrvatsku stranu najspornije pitanje korporativnog upravljanja, dok u MOL-u najspornijim drže pitanja plinskog biznisa jer tvrde kako Hrvatska nije ispunila ugovore iz 2009. o preuzimanju tog biznisa. Pitanja koja su bila na dnevnom redu pregovora su i zastoj investicija, sudbina rafinerija, maloprodaja, razvoj i povećanje efikasnosti poslovanja Ine.

Pregovori su održavani u sjeni pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' i primanja mita od MOL-a, a Uskok je za davanje mita podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija.

Duhove je krajem rujna uzburkao i pokušaj mađarskih članova Uprave Ine da proguraju odluku o zatvaranju sisačke rafinerije, što je izazvalo protivljenje hrvatskih predstavnika u Upravi i Vlade. Uslijedilo je i nekoliko prosvjeda zaposlenika sisačke rafinerije, pa je konačna odluka o budućnosti hrvatskih rafinerija odgođena.

Sredinom studenoga Vlada je, pak, donijela odluku o posredovanju u rješavanju spora Vlade i MOL-a o upravljanju Inom, pa je dala suglasnost ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku za odabir posredovatelja, koji bi trebao pomoći u pronalaženju rješenja za Inu. Prihvaćanje američke ponude za posredovanje ne znači odustajanje od arbitraže koja je u tijeku

Istraživanje nafte i plina u Jadranu

U fokusu javnosti ove je godine bila i tema o LNG terminalu na Krku, koji dobiva na značaju zbog poremećenih odnosa između zapadne Europe i Rusije u vezi ukrajinske krize, zbog čega Europa traži alternativne pravce dobave plina kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu.

To bi, tvrde u Vladi, od Hrvatske moglo stvoriti energetski važno središte za ovaj dio Europe. Tim više ako se u Jadranu pronađu nafta i plin.

Vlada je, naime u travnju raspisala međunarodni natječaj za istraživanje potencijalnih nalazišta nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Po otvaranju natječaja, u Agenciji za ugljikovodike otvorena je soba s podacima (Data Room) koju je posjetilo 45 kompanija.

Natječaj je zatvoren u studenome, a ponude je poslalo šest kompanija, koje su iskazale interes za ukupno 15 istražnih prostora. Konačna odluka Vlade o odabranim ponuditeljima očekuje se uskoro, a pred kraj prvog kvartala 2015. trebalo bi uslijediti potpisivanje ugovora o podjeli koncesijskih ugovora.

Očekuje se da to nije kraj interesa kompanija za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u Jadranu te da neke od kompanija koje nisu predale ponudu, očekuju drugo javno nadmetanje.

U istražnom razdoblju očekuju se investicije od sto milijuna eura po istražnom polju u idućih oko pet godina, a početkom eksploatacije kreće podjela proizvodnje gdje državi ide 55, a investitoru 45 posto prihoda.

Proces istraživanja i eksploatacije podrazumijeva pripremnu fazu istraživanja koja traje 3 do 6 godina.

Otvorena robna kuća Ikee u Zagrebu

U kolovozu je u Zagrebu otvorena robna kuća švedske Ikee, čime je završen projekt vrijedan 750 milijuna kuna ili oko 100 milijuna eura, a za koji je od kupnje zemljišta do gradnje i otvaranja robne kuće prošlo nešto više od pet godina.

Na otvorenju robne kuće hrvatski predsjednik Ivo Josipović istaknuo je da je to važan dan za Zagreb i Hrvatsku jer se otvara jedna od najvećih investicija i jer vjeruje da će Ikea na svojim policama ponuditi i hrvatske proizvode.

Glavni direktor Ikee Hrvatska Dragan Skalušević izjavio je, pak, da je to veliki dan za Ikeu jer od 2005. nije imala većih investicija. Ponuda Ikee u Hrvatskoj sadrži oko 9.500 artikala, većinom namještaja i stvari za uređenje i opremanje doma, a u robnoj je kući zaposleno 350 radnika.

Ponovno se priprema privatizacija Croatia Airlinesa

Vlada je u listopadu donijela odluku o novom natječaju za kupnju udjela u Croatia Airlinesu, nakon što na lanjski natječaj nije pristigla nijedna ponuda.

Od strateškog partnera očekuje se širenje prometne mreže i povećanje tržišnog udjela, dokapitalizacija, sudjelovanje u obnovi flote, potpora razvoju postojeće mreže zračnih luka i daljnji razvoj tehničkih servisa Croatia Airlinesa.

Po odabiru strateškog partnera, sukladno hrvatskim i zakonima EU-a, većinski udio i upravljanje Croatia Airlinesom moraju biti u rukama pravnih ili fizičkih osoba iz Europske unije.

Croatia Airlines nalazi se u procesu restrukturiranja koji će trajati pet godina, uz trošak od 1,9 milijardi kuna.

Konsolidirana neto dobit tvrtke u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je gotovo 45 milijuna kuna, što je dvostruko više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Tagovi: javni dug, nezasposlenost, hrvatski BDP, Zdeslav Šantić, Alen Kovač, monetizacija autocesta, Croatia Airlines, Mercator, Agrokor, Ina, MOL
PROČITAJ I OVO
Srbija: Nove akcize poskupljuju rakiju, pojeftinuju viski
AKCIZE
Srbija: Nove akcize poskupljuju rakiju, pojeftinuju viski
BEOGRAD – Predlogom zakona o izmeni Zakona o akcizama koji je usvojila Vlada Srbije, predviđeno je da se sva jaka alkoholna pića oporezuju prema procentu čistog alkohola merenog na 20 stepeni Celzijusa u gotovom proizvodu, nezavisno od koje su sirovine proizvedena.
Iskustvo potvrđuje: Inflacija nije loša vijest za dionička tržišta
CIJENE I DIONICE
Iskustvo potvrđuje: Inflacija nije loša vijest za dionička tržišta
NEW YORK - U SAD-u je inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI) porasla iznad 4% prvi put od 2008. (4,2).
Možemo li ove sezone računati na veći broj talijanskih turista?
ITALIJA
Možemo li ove sezone računati na veći broj talijanskih turista?
RIJEKA - Kao i neke druge zemlje, Talijani su odlučili ne čekati, već krenuti u spašavanje turističke sezone s obzirom na to da je pandemija COVID-19 desetkovala turistički sektor ove turističke velesile.
Dolar gotovo nepromijenjen prema košarici valuta
TJEDNI FOREX
Dolar gotovo nepromijenjen prema košarici valuta
LONDON - Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna ostala gotovo nepromijenjena, blizu najniže razine u više od dva mjeseca, a u fokusu ulagača bilo je jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u.
Svjetska tržišta: Indeksi pali zbog jačanja inflacijskih pritisaka
PAD
Svjetska tržišta: Indeksi pali zbog jačanja inflacijskih pritisaka
NEW YORK - Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer je ulagače zabrinulo jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u, što bi američku središnju banku moglo navesti na zaoštravanje monetarne politike prije nego što se očekivalo.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE