Robna tržišta: Skupi plin već je odavno stvarnost, dolazi vrijeme sve skuplje pšenice

Budući da je većina svijeta bila pogođena pandemijom COVID-19, što je dovelo do zatvaranja tvornica, kašnjenja u isporuci i naknadnog povećanja dostupnih cijena prijevoza, to je imalo utjecaja na sveukupne troškove. Sa sustavima opskrbnog lanca postavljenim na način da se postigne najveća učinkovitost s nižim troškovima, učinci pandemije imali su ogromne posljedice, budući da su kašnjenja u jednom dijelu opskrbnog lanca uzrokovala kašnjenja drugdje, pišu analitičari Intercapitala.

Imajući to na umu, 2021. je obilježila godinu cijepljenja i ukidanja ograničenja prijevoza, no to je samo stvorilo veću potražnju u ionako krhkom sustavu opskrbnog lanca. To je dovelo do povećanja potražnje za dostavom, a time i do viših troškova prijevoza, što je imalo izravan utjecaj na sve troškove tvrtki. U kombinaciji s činjenicom da je Kina, jedan od najvećih svjetskih izvoznika mnogih roba, također održavala strogu nultu politiku COVID-19, to je značilo da su poremećaji bili još jači. Ovo su neki od glavnih čimbenika koji su utjecali na cijene roba u 2021.

Tijekom godine najviše su porasle cijene kave, s rastom od 63%. Osim spomenutih poremećaja u opskrbi, 2021. godina također je doživjela duga razdoblja sušnog vremena u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kave, što je imalo negativan utjecaj na raspoložive količine kave. Osim toga, ponovno otvaranje velikih svjetskih gospodarstava također je imalo značajan utjecaj na cijene nafte i plina, jer su porasle za 50%, odnosno 47%. Treba napomenuti da je ovo povećanje bilo povratak na donekle "normalno", budući da su te cijene značajno smanjene 2020. godine zbog pandemije. Šećer i pšenica također su doživjeli povećanje od 38% odnosno 24%.

To je imalo utjecaja na proizvođače hrane diljem svijeta, ali i regije, pri čemu su Atlantic Grupa i Podravka povećale svoje cijene krajem 2021. i u prvom kvartalu 2022. Konačno, kakao je porastao za samo 4%, dok je zlato izgubilo 4% svoje vrijednosti, što bi se moglo pripisati činjenici da su 2021. dionička tržišta diljem svijeta doživjela veliki porast nakon loših rezultata 2020., odvodeći ulaganja iz ove klase imovine.

To bi značilo da su poduzeća već 2021. već osjetila većinu utjecaja u obliku povećanja troškova, što ih je dovelo do povećanja cijena, što je naravno dovelo do inflacije u četvrtom tromjesečju 2021. i 2022. Iako je u to vrijeme ovaj inflacija je trebala biti "prolazna" (prema vodećim središnjim bankarima), to se nije pokazalo slučajem. Naravno, inflacija nije samo nusprodukt gore spomenutog povećanja cijena, već je na nju utjecala i ogromna količina "lakog novca" koji je korišten kao poticaj diljem svijeta tijekom pandemije, kao i problemi poput nedostatka radne snage u EU i SAD koji su također imali svoj utjecaj.

Povrh svega, ruska invazija na Ukrajinu imala je ozbiljan utjecaj na cijene u cijelom svijetu, jer su u to vrijeme bili najveći izvoznici roba poput nafte i plina u Europu. Imajući sve ovo u vidu, koliko su se cijene promijenile od početka godine?

Ako bismo promatrali istu grupu roba, možemo vidjeti da je većina roba ili izgubila dio svoje vrijednosti, što bi značilo da je ponuda sustigla potražnju i da su poremećaji u opskrbnom lancu uglavnom riješeni. Međutim, dva najveća izvozna proizvoda za Rusiju, nafta i plin, doživjela su značajan porast od 35% odnosno 52%. S obzirom da je EU uvela postupnu zabranu ruske nafte u okviru svog paketa sankcija, kao odgovor Rusija također postupno smanjuje količine plina koje prodaje kontinentu, nešto što je puno teže nadomjestiti za EU. Kao takvo, povećanje cijena prirodnog plina bilo je upečatljivije.

Posljednja roba za koju često čujemo je pšenica, čiji je Ukrajina jedan od najvećih proizvođača u svijetu. Promatrano od početka godine, pšenica je zabilježila rast od 6%. Budući da je ukrajinska situacija u pogledu izvoza ove robe neizvjesna zbog rata, postoji velika vjerojatnost da bi cijene pšenice mogle porasti u narednom razdoblju. To je osobito moguće ako druge regije svijeta imaju niži urod zbog, primjerice, sušnog vremena ili viših troškova proizvodnje.