Na američko desetogodišnje državno izdanje prinos je dosegnuo 3,7 posto, najvišu razinu od 2011., a kako se ističe u analizi RBA, nastavljen je i daljnji rast prinosa na dvogodišnje državne obveznice.
Opći rast kamatnih stopa nije mimoišao ni referentnu njemačku desetogodišnju obveznicu: prinos je dosegnuo razinu od dva posto, a još početkom kolovoza iznosio je 0,65 posto. S ozbiljnim nepovjerenjem ulagača, sve manje sklone riziku, suočavaju se brojne europske zemlje.
Kupci mađarske desetogodišnje obveznice, prema podacima Trading Economicsa, trenutačno traže prinos od 9,41 posto, dok se Rumunjska u ovom trenutku može zaduživati na deset godina uz prinos od 8,33 posto, Poljska 6,03, a Češka 4,86 posto.
Investitori u hrvatske desetogodišnje obveznice traže prinos od 3,37 posto, nešto više nego na slovenske (3,09 posto), španjolske (3,04 posto) i portugalske (tri posto).
U slučaju zemalja izvan europodručja presudnu ulogu u procesu rasta kamatnih stopa imaju nacionalne monetarne politike koje su značajno podigle ključne kamatne stope zbog povišene inflacije. No, među zemljama eurozone različiti tempo povećanja kamatnih stopa određuju drugi razlozi, ponajprije razina javnog duga.
Očekivano, najviše pozornosti izaziva Italija, opterećena ne samo dugovima nego i političkom nestabilnošću: prinos na desetogodišnju obveznicu sad iznosi 4,12 posto. Većina država eurozone, kaže Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja u RBA, ima prinose niže od četiri posto, no kako je ulaskom u EMU premijera rizika automatski niža, a "osigurači" su jači, Hrvatska očito ostvaruje konkretne koristi od procesa uvođenja eura.
"U usporedbi sa zemljama koje nemaju euro, prinosi na hrvatske obveznice kreću se na zamjetno nižim razinama, prateći regionalna i globalna kretanja", kaže Živković Matijević. Dodaje kako su analitičari očekivali da će prinosi na hrvatske obveznice konvergirati prema razini koju ima Portugal, ali s obzirom na trend povećanja kamatnih stopa, "prije se može očekivati da će se portugalski prinosi povećati, nego hrvatski smanjiti", piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
