Pripremite se: U jesen stiže nestašica hrane

Mrkva, peršin, koraba, celer i luk tek su počeli rasti na poljima i ove koje kupujete trgovci sastavljaju od povrća iz uvoza. Uglavnom iz Italije, Austrije i Španjolske, zemalja iz kojih po trgovačkim centrima kupujemo zapakirane iceberg salate, tikvice, poriluk, patlidžane ili brokulu koja je na Zelenoj tržnici u Zagrebu probila granicu od 30 kuna VPC cijene po kilogramu.

Potrošači koji iz svojih poreza plaćaju poticaje poljoprivrednicima sve glasnije se pitaju zašto nemamo svojih proizvoda i moramo ih tražiti povećalom. Kolika je uopće samodostatnost naših proizvoda. Novi podaci kažu kako nije sve tako sivo.

- Hrvatska poljoprivredna proizvodnja je samodostatna na razini skupina proizvoda kao što su uljarice i žitarice, a kod voća i povrća te proizvoda mesa i mlijeka uglavnom bilježimo deficit. Kod poljoprivrednih proizvoda koji imaju nižu razinu samodostatnosti od nacionalnih potreba za hranom, nužnost je konačno se strateški odrediti.

U proizvodnji žitarica i uljarica prepoznatljivu kvalitetnu sirovinu oploditi kroz proizvode s dodanom vrijednošću, odnosno izgraditi regionalne preradbene kapacitete u kontinentalnom dijelu.

I ova kriza je pokazala kako je osnovno stado u stočarstvu nešto što moramo dugoročno sami stvoriti na našem tlu, a ne se oslanjati na sirovinski materijal izvan naših granica, poglavito u govedarstvu i svinjogojstvu. Vezano uz to, neiskorišteni su nam zemljišni kapaciteti, ali i oni za proizvodnju kvalitetne stočne hrane, jer u ratarstvu imamo suficit - kaže za Jutarnji list Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Prema dostupnim podacima za 2018. godinu, Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica za gotovo sve kulture. U proizvodnji pšenice ukupno (143,18 %), kukuruza (140,08 %), ječma (113,26 %), zobi (108,91%), tritikale (103,04%). Izdvaja se samo raž i suražica s razinom samodostatnosti 66,94% i ne proizvodimo dovoljno da bismo zadovoljili svoje potrebe.

Na veliku opasnost od nestašice hrane u drugom dijelu godine upozorava i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević u izjavi za Večernji list.

- Sve je jasnije da će u drugom dijelu godine biti znatnog manjka poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu zbog prekinutih lanaca opskrbe. Na ljeto ili jesen očekuje se rast cijena, ali i manjkovi jer će, ovisno o razvoju situacije s epidemijom, sve zemlje nastojati osigurati dovoljno hrane i zaliha za sebe, uključujući zabranu izvoza pojedinih proizvoda. Čini mi se da se u posljednja dva-tri tjedna kod nas o tome nije govorilo, sad je razdoblje sjetve i, ako propustimo zasaditi sve što se može zasaditi, bit će loše. Govori se o kafićima, restoranima i frizerajima, na što se troši i iscrpljuje javni prostor za raspravu, no to su djelatnosti koje nose golem zdravstveni rizik, ali nisu važne za proračun. Iscrpljujemo se na pogrešnim stvarima.