Privatni smještaj ostaje najveći uteg hrvatskog turizma

Ističe se kako su određena ključna emitivna tržišta, poput Njemačke, Češke i Italije, zabilježila pad u dolascima i noćenjima, dok su druga srednjoeuropska tržišta poput Slovenije, Austrije, Poljske, Mađarske i Slovačke rasla ili ostala relativno stabilna, pišu analitičari Intercapitala.

Nadalje, raspravljalo se o većem broju dolazaka s udaljenijih tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, ali posebno SAD-a i Kine, što je dovelo do povećanja dolazaka zrakoplovom, što je dovelo do povećanja broja u mnogim, ako ne i svim hrvatskim zračnim lukama. Imajući sve ovo na umu, pogledajmo neke brojke prije daljnje procjene.

Počevši od kolovoza, ukupan broj dolazaka iznosio je 4,9 milijuna turista, što je povećanje od 6% na godišnjoj razini, pri čemu su strani turisti činili 4,4 milijuna, što je 5% više na godišnjoj razini, dok su domaći turisti iznosili 478 tisuća, što je povećanje od 19% na godišnjoj razini. Što se tiče noćenja turista, ukupni broj noćenja iznosio je 31,6 milijuna, što je nepromijenjeno na godišnjoj razini, pri čemu su noćenja stranih turista dosegnula 27,7 milijuna, uz zanemarivu promjenu na godišnjoj razini, dok su noćenja domaćih turista iznosila ukupno 3,9 milijuna, što je povećanje od 3% na godišnjoj razini. Drugim riječima, iako je zabilježen veći broj dolazaka, ljudi su u Hrvatskoj sveukupno ostvarili manje noćenja. Naime, prosječni boravak po osobi u kolovozu iznosio je 6,43 noćenja, što je pad od 5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Uspoređujući je s “rekordnom 2019.”, ukupni dolasci manji su za 1%, što je posljedica pada dolazaka stranih turista od 3%, dok su domaći dolasci porasli za 24%. Također, noćenja su manja za 4% u odnosu na 2019. godinu, pri čemu su smanjena noćenja stranih i domaćih turista.

Sada za prvih osam mjeseci 2024. dolasci turista porasli su za 4%, dok su noćenja porasla za 1%. No ako pogledamo izvor ovog porasta, prvih 6 mjeseci donijelo je 8% više dolazaka i 3% više noćenja. Ukupno je u turizmu tijekom prvih osam mjeseci 2024. zabilježeno 5,4 milijarde eura prihoda, što je povećanje od 11,6% u odnosu na prethodnu godinu, s gotovo 300 milijuna izdanih potvrda, što je povećanje od 5,5% u odnosu na prethodnu godinu. Osim sirovih brojki, vrijedi pogledati i gdje su turisti prvenstveno boravili. Hoteli bilježe stopu popunjenosti od 95% (od 8. kolovoza 2024.), slijede kampovi sa 89%, privatni smještaj sa 72% i nekomercijalni smještaj sa 20%.

Uz sve ove podatke, što reći o dosadašnjim rezultatima hrvatskog turizma?

Prvo, sasvim je evidentno da je rast broja dolazaka i noćenja, koji se uvijek hvali kao “mjerilo” dobrih rezultata u turističkoj industriji, snažnije potaknut dobrim rezultatima u predsezoni. Ovo je bilo za očekivati; uz zabilježena sve toplija ljeta, mnogi se godišnji odmori pomiču ranije tijekom ljeta ili čak i ranije, ili se rezerviraju za posezonu, osobito dok traje toplo vrijeme.

Drugo, pad broja dolazaka s nekih od najvažnijih emitivnih tržišta poput Njemačke ili Italije može se pripisati smanjenju raspoloživih proračuna u tim zemljama, budući da je gospodarska situacija u posljednjih nekoliko godina bila izazovna. Nadoknada je, međutim, postignuta dobrim rezultatima drugih tržišta srednje i istočne Europe, kao i europskog i globalnog zračnog prometa.

Treće, i možda najviše zabrinjavjuće, jest činjenica da dok hoteli i kampovi i dalje imaju dobre rezultate u pogledu popunjenosti, privatni smještaj trpi, bilježeći gotovo 30% stope slobodnih mjesta na vrhuncu ljetne sezone.

To je u oštroj suprotnosti s rastom prihoda i brojem izdanih potvrda, što implicira da dok ljudi troše više (ukupno, ne samo na smještaj), omjer cijene i kvalitete u privatnom smještaju je loš. Iako je pozitivno što postoji pomak turističke sezone prema pred i posezoni, što bi se moglo promatrati kao prilagodba na stalno zagrijavanje klime tijekom ljeta, potrebno je i dalje ulagati napore u promociju Hrvatske kao cjelogodišnju, ili barem kao ili barem kao ne samo ljetnu destinaciju.

Osim mira, prekrasnog krajolika i toplog mora, treba kontinuirano dodavati još događanja i aktivnosti. To posebno vrijedi ako promatramo relativne stope rasta turista; Nijemci, uglavnom srednje ili starije dobi, bilježe pad i dolazaka i noćenja. Da budemo pošteni, povećanje ostalih emisijskih tržišta u regiji, slično njemačkom, pokazuje da bi to mogao biti samo jednokratni događaj zbog ekonomske situacije u zemlji. S druge strane, mlađi turisti obično dolaze iz cijeloga svijeta iz, primjerice, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Činjenica da ti dolasci i noćenja više bilježe rast u predsezoni (a time možda i u posezoni) dodatno govori da fokus prema tim razdobljima daje rezultate.

Sve u svemu, na temelju ovih rezultata, veće ugostiteljske tvrtke s hotelima i kampovima u svom portfelju trebale bi poslovati dobro, bilježeći i veće stope popunjenosti i prihode. Dobit bi također trebala rasti budući da rast troškova nije tako ozbiljan kao što je bio 2022. i 2023., s inflacijom koja je uglavnom prigušena. Međutim, očekuje se da će privatni smještaj pokazati različite rezultate. Unatoč određenim pozitivnim mjerama koje se poduzimaju, značajno je povećana ponuda smještaja, dok je br. dolasci i noćenja ostaju nepromijenjeni znači da se u određenom trenutku mora zabilježiti usporavanje ili stagnacija. Za referencu, 250 tisuća kreveta više, odnosno 15% više kreveta dodano je od 2019. do 2024. godine, uglavnom u nekomercijalnom smještaju. U kombinaciji s trenutnim razinama cijena, malo je vjerojatno da vlasnici privatnog smještaja mogu učinkovito konkurirati i ostvarivati profit.

Dodamo li tome da je cijelo Sredozemlje suočeno s ovim problemima, pogoršanim raznim elementarnim nepogodama poput požara i poplava, druge zemlje počinju nuditi značajne popuste u odnosu na prije. Ostaje samo pitanje ima li Hrvatska ono što je potrebno da u ovakvim okolnostima ne samo održi već i poveća broj turista ili će ipak trebati promjene? Naše je mišljenje da će to zahtijevati kontinuirani razvoj i koordinaciju između Vlade i pružatelja smještaja, a koliko će se ta dinamika odvijati uvelike će odrediti kakva će nadolazeća razdoblja, uključujući sljedeću godinu i kasnije, biti za hrvatski turizam.