Prinosi na obveznice država eurozone porasli nakon odluke ECB-a

"Svi smo bili apsolutno ujedinjeni da se složimo da će naš put ovisiti o podacima, da ćemo odlučivati od sastanka do sastanka, i nije bilo apsolutno nikakvog neslaganja na tom planu", dodala je.

Svi članovi Upravnog vijeća potvrdili su da će "tri kriterija" inflacijskih izgleda, temeljne inflacije i prijenosa monetarne politike nastaviti voditi njihovu analizu.

Državne obveznice eurozone dodatno su porasle u četvrtak poslijepodne, nedugo nakon što je Europska središnja banka objavila svoje prvo smanjenje kamatne stope u pet godina.

Prinos njemačke 10-godišnje obveznice, koji se smatra referentnom točkom za europodručje, porastao je za 6 baznih bodova na 2,557% u 15:12. Londonsko vrijeme. Prinos na 2-godišnje obveznice zemlje bio je veći za 4 bazna boda na 3,025%.

Prinos talijanske 10-godišnje obveznice porastao je za 7 baznih bodova na 3,88%, dok je prinos španjolske obveznice istog roka dospijeća dodao 6 baznih bodova na 3,29%.

Iako je ECB objavio prvo rezanje kamata od 2019., promatrači tržišta brzo su govorili o neizvjesnosti oko toga što će se sljedeće dogoditi.

„Upravno vijeće naglasilo je pristup ovisan o podacima, sastanak po sastanak, čime se smanjuje vjerojatnost uzastopnog smanjenja stopa u srpnju zbog nedovoljno europskih podataka prije sljedećeg sastanka. Ova se odluka može nazvati 'jastrebovim rezom', rekao je u bilješci Gaël Fichan, voditelj fiksnih prihoda u Bank Syz.

Američke obveznice porasle su jer su ulagači pratili porast tjednih zahtjeva za nezaposlene - što bi potencijalno moglo poduprijeti smanjenje stope Federalnih rezervi - s referentnom 10-godišnjom granicom malo višom na 4,299%.

Prema analitičarima, razlika u kamatnim stopama vjerojatno će potaknuti akciju u dionicama, valutama i obveznicama u nadolazećim mjesecima.

"Ekonomija eurozone je na drugom mjestu od SAD-a, koji je podložan ponovnom porastu inflacije i labavijem fiskalnom stavu. Kriza troškova života ostavila je veći udar na stvarne prihode kućanstava u Europi, dok je u SAD-u domaća potražnja snažna", rekla je u bilješci Yael Selfin, glavna ekonomistica KPMG-a.

“Osim toga, stroža politika SAD-a. Federalne rezerve mogle bi dodatno pooštriti globalne financijske uvjete, uključujući povećanje prinosa na dugoročne europske obveznice, što bi potencijalno jamčilo veći pomak politike na kratkom kraju krivulje."