Povećane površine pod pšenicom i kukuruzom, a smanjene pod uljanom repicom

Pšenica je prošle jeseni zasijana na 160 tisuća hektara, što je na godišnjoj razini porast za 11,1 posto ili 16 tisuća hektara više, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Žetva pšenice već je započela u nekim dijelovima Hrvatske i uskoro će biti u punom jeku. Iako će se proljetno sušno razdoblje odraziti na prinose pšenice i ječma, zbog povećanih sjetvenih površina očekuje se da će ovogodišnja žetva pšenice biti na razini prošlogodišnje, s oko milijun tona pšenice, što znači da će je biti i za izvoz, izvijestili su početkom tjedna u osječkoj županijskoj gospodarskoj komori.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak tada je izjavio kako je žetva pšenice počela u nekim dijelovima istoka Hrvatske, da se zbog sušnog razdoblja očekuje 10 do 20 posto manji prinos, ali se zbog više sjetvenih površina, koje su prošle godine povećane na 160 tisuća hektara, i ove godine očekuje urod od oko milijun tona pšenice.

Naše potrebe su na razini od 400 do 450 tisuća tona pa ćemo imati i za izvoz.

Hrvatska je po pitanju žitarica i uljarica samodostatna, a određene poremećaje na tržištu izazivaju ratne okolnosti u Ukrajini te poremećaji u cijeni energenata, rekao je nedavno Majdak.

Iako su u proljeće ove godine neke zemlje u okruženju zabranile izvoz žitarica, Majdak smatra da je tržište EU još uvijek stabilno, a vjeruje da će ukupni prinosi iz ovogodišnje žetve te jesenske berbe biti takvi da neće dovesti do nestabilnosti na hrvatskom tržištu

Kukuruz zasijan na 290 tisuća hektara

Prve procjene površina važnijih usjeva u 2022. godini koje je objavio DZS pokazuju i da je kukuruz zasijan na 290 tisuća hektara, što je za dvije tisuće hektara ili 0,7 posto više u usporedbi s godinom prije.

Povećane su i površine pod sojom, i to za tisuću hektara ili 1,2 posto, na 87 tisuća hektara.

Istodobno su smanjene površine pod uljanom repicom, i to za 20 posto. Pod uljanom repicom su 24 tisuće hektara, što je šest tisuća hektara manje, podaci su DZS-a.

Smanjene su i površine pod šećernom repom za deset posto, na devet tisuća hektar.

Statistika pokazuje da se nisu mijenjale površine pod suncokretom i krumpirom - suncokret je zasijan na 41 tisuću hektara, a pod krumpirom je devet tisuća hektara.

Podaci o prvim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja i prve su informacije koje DZS objavljuje o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve.