Poskupljenje hrane je u Hrvatskoj poseban problem, evo zašto

- Cijene hrane nisu toliko rasle, iako su veće cijene nego prošle godine. Najviše rastu cijene osnovnih žitarica, uljarica i one su najviše vezane na rast cijena svjetskog tržišta. Tu je rast uvjetovan i klimatskim promjenama i povećanom potrošnjom na velikim tržištima kao što je Azija, rekla je Blažić za HRT i dodala kako su porasle i cijene energenata, tako da sve to utječe na rast cijena primarnih proizvoda.

Navela je kako rastu cijene voća i povrća, što je uvjetovano lošim klimatskim uvjetima.

- Statistika svjedoči da je povrće išlo preko pet posto. To je uvjetovano prvenstveno time što smo i mi imali loše klimatske uvjete, ali i u onim zemljama koje su najveći proizvođači voća i povrća, Španjolska, Italija, bilo je prisutno loše vrijeme i to utječe na cijene proizvoda', rekla je stručnjakinja.

Trenutno je brine to što ćemo imati ove godine smanjeni urod kukuruza. Padom proizvodnje kukuruza, održat će se visoka cijena pšenice i može se očekivati rast cijena ovih proizvoda.

- To je naš najznačajniji izvozni proizvod. On je baza za mnogobrojne proizvode, ne samo stočne hrane, nego i u pekarskim proizvodima i drugima. Padom proizvodnje kukuruza, vjerojatno će se održati visoka cijena pšenice. Možemo očekivati da će te cijene i dalje rasti. Mi smo premalo tražište da bi mogli utjecati na to kakvo će biti kretanje u cijenama', rekla je.

Na globalnom tržištu trendovi ukazuju na porast cijena.

- Prvo zbog toga što potrošnja raste, a drugo zbog toga što je kod velikih proizvođača bilo takvih poremećaja da je došlo do smanjene potražnje. Za sada se ne očekuje enormni rast cijena', ipak umiruje Blažić građane.

Prosječna hrvatska obitelj većinu plaće potroši na hranu.

- To je problem zato što je u Hrvatskoj udio potrošnje hrane u ukupnom obiteljskom proračunu je značajno veći od nekih zemalja EU', rekla je i dodala kako hrvatsko prosječno kućanstvo troši na hranu oko 30 posto svog budžeta, a u EU je to manje od 10 posto. Istaknula je kako se svaki porast cijena hrane odražava na naš budžet.

'Kod nas su osnovni troškovi dosta visoki. Naša kupovna moć je niža, imamo niže plaće. Kupovna moć u Hrvatskoj još je uvijek 45 posto niža od prosjeka EU', rekla je Blažić.