GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Portugal: Rat oko rudnika litija

Portugal: Rat oko rudnika litija
LITIJ
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.09.2021 / 08:43
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
LISABON - U sjevernoj portugalskoj pokrajini Trás-os-Montes planira se površinski kop za eksploataciju litija. Taj dio Portugala je rijetko naseljen i nerazvijen. Stanovnici se protive otvaranju rudnika.

Ptice cvrkuću, kukuruz je narastao, bliži se vrijeme žetve. Krava pase kraj puta i pastir tjera ovce na ispašu. Mirno i polako, jer sunce već nemilosrdno prži - s neba bez oblačka. 30 je stupnjeva. Beskonačne šume na planinskom vijencu. U rastinju je neko upisao kosilicom poziv u pomoć koji se vidi iz daleka: „Help".

Idilični predjeli kod sela Covas do Barroso sada su u opasnosti. Tu bi trebao biti rudnik litija – i to baš kako bi služio zaštiti okoliša. Baterije za električne automobile se prave na bazi litija, a takvi automobili smanjuju globalnu emisiju ugljičnog dioksida. Ovaj rudnik bi smanjio europsku ovisnost od uvoza litija. Portugalska vlada je odlučila postati veliki igrač u eksploataciji litija, jer se po procjenama u Portugalu nalazi deset posto europskih zaliha litija. Na žalost, najčešće u ovakvoj netaknutoj prirodi. Konflikti su tu izgleda neizbježni.

„Na 72 hektara, najprije na četiri mjesta, ovdje bi se trebao na površinskom kopu eksploatirati litij. Nastat će ogromne jame i jalovišta, vodeni tijekovi će se preusmjeriti. Cijeli kraj i njegova ekološka ravnoteža bit će razoreni i mi se tome protivimo“, kaže Nelson Gomes. On je na čelu građanske inicijative koja se već tri godine bori protiv otvaranja rudnika. Njihova parola „Da životu, ne rudniku“ sve se češće vidi na zidovima kuća pa i na prometnim znakovima.

„Stoljećima se ovdje bavimo održivom poljoprivredom", kaže Gomes i dodaje: „Mala, ekološka obiteljska imanja, bez veće pomoći od države. Nećemo dozvoliti da nam to uzmu. Borit ćemo se protiv rudnika do kraja!"

Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je tu regiju proglasila „svjetskom poljoprivrednom baštinom" – zbog tradicionalne proizvodnje koja je povoljna za prirodni okoliš. Gomes smatra da će taj prestižni status biti ugrožen ako rudnik počne s radom.

Portugalska vlada ima velike ambicije kada je riječ o litiju. Prije tri godine je usvojila „Nacionalnu strategiju za litij" koja obuhvaća investicije od nekoliko milijardi eura. Namjerava potaknuti gradnju pogona za preradu litijske rude, čak i tvornice baterija. Politika sanja o tome da u siromašnu zemlju uvede tehnologije budućnosti koje donose profit i radna mjesta za stručnjake. Ali prije svega želi da na temelju Europskog zelenog plana zaraditi dosta novca. Ministar nadležan za ekološka pitanja João Pedro Matos Fernandes to je formulirao ovako:

„Želimo iskoristiti naše rezerve litija kako bi sudjelovali u stvaranju dodatne vrijednosti, na temelju zacrtanog smanjenja emisije ugljičnog dioksida."

Krajnje je neizvjesno hoće li uopće do toga doći. Nuno Forner iz organizacije za zaštitu okoliša Zero kaže da vlada velika zainteresiranost međunarodnih firmi za eksploataciju litija, ali da se one zanimaju samo za ekološki štetnu eksploatacije, a ne i za daljnju preradu koja bi Portugalu donijela profit: „Ne postoji nikakvo službeno obećanje neke međunarodne tvrtke da će izgraditi pogone za preradu litija ili čak tvornicu baterija. Sve ukazuje na to da će se dodatna vrijednost stvarati u europskom inozemstvu."

Usprkos tome, portugalska vlada ostaje pri svome. Već je podijelila i dvije licence za iskopavanje litija, a čak devet okruga je odredila kao moguća nalazišta „bijelog zlata". Skoro sve te lokacije su na sjeveru Portugala, dobar broj njih je u prirodnim rezervatima. Neki od njih su dio mreže zaštićenih područja u Europskoj uniji Natura-2000.

Najviše potencijalnih nalazišta su u području Trás-os-Montes na sjeveru zemlje – naziv okruga u prijevodu znači „Iza brda“. Ali u ovom rijetko naseljenom dijelu zemlje otpor rudnicima je najveći.

„Ako doista odobre rad rudniku Barroso, to neće biti ništa drugo nego uništenje naše regije", kaže Fernando Queiroga koji predstavlja lokalnu zajednicu. On ističe da su ljudi svojim trudom i bez pomoći iz Lisabona našli novo tržište za poljoprivredne proizvode koji imaju zaštitni znak regije.

„Kako ćemo prodavati našu govedinu ako prva asocijacija bude rudnik litija? A što je s našim izuzetno kvalitetnim medom kada prašina poubija pčele?“

Albano Alvares smatra da bi odštete od oko 500.000 eura godišnje bile jednostavno smiješne. On je na čelu lokalne poljoprivredne zadruge i kaže:

„Samo za šumarstvo bi u ovom području nastala šteta od 70 milijuna eura".

Alvares kao neozbiljne odbacuje argumente da bi rudnik stvorio radna mjesta:

„Samo naša zadruga je stvorila deset radnih mjesta za ljude s fakultetskim diplomama. U rudniku će biti mjesta samo za nekvalificiranu radnu snagu, a to ovdje nitko ne želi". On dodaje da su osim toga radna mjesta u rudniku vremenski ograničena, jer će litija vjerojatno biti dovoljno za samo deset godina eksploatacije. A ekološka šteta ostaje.

Tako se litijski rat „iza brda" nastavlja u sljedećoj rundi. Vladina ekološka agencija mora ocijeniti studiju koja procjenjuje utjecaj rudnika na okoliš, a izradila ju je firma koja želi otvoriti rudnik. Gradonačelnik Queiroga smatra da je taj dokument nepotpun.

Ekološki aktivista Nuno Forner dodaje da ovaj papir ne uzima u obzir ugrožene vrste kao što su slatkovodne školjke ili iberijski vuk: „Moramo dobro razmisliti o tome vrijedi li uništiti prirodu prilikom kopanja litija, pa čak i pod uvjetom da njegova eksploatacija u stvari služi dobrom cilju."

Ipak, portugalska vlada izgleda računa s tim da će rudnik početi s radom već iduće godine. Stav nadležnog ministarstva je da je ruda opće dobro, i za njega se moraju podnijeti određene žrtve. „U regiji Iza brda o tome odlučuju oni koji tu žive“, stav je Nelsona Gomesa iz građanske inicijative. On najavljuje da će se borba protiv rudnika nastaviti, ako to bude potrebno i – „svim sredstvima".

Tagovi: Portugal, litij, Nelson Gomes, Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu
PROČITAJ I OVO
Jack Dorsey ima velike planove u segmentu rudarenja bitcoina
RUDARENJE
Jack Dorsey ima velike planove u segmentu rudarenja bitcoina
NEW YORK - Energetski i hardverski zahtjevan proces verifikacije transakcija na bitcoinovom blockchainu, poznat i kao rudarenje, u svojoj biti je kompliciran, obično skup, a isplativ tek ako imate relativno jeftinu struju i a zarađene bitcoine prodajete kada im je cijena povoljna.
Azijska tržišta: Investitori oprezni, kineski BDP ispod očekivanja
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Investitori oprezni, kineski BDP ispod očekivanja
ŠANGAJ – Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje vrlo oprezno jer je ulagače razočarao sporiji rast kineskog gospodarstva nego što se očekivalo, dok je dolar blago ojačao prema košarici valuta.
Zagrebačka burza: CROBEX porastao četvrti tjedan zaredom, HT u fokusu
TJEDNI PREGLED ZSE
Zagrebačka burza: CROBEX porastao četvrti tjedan zaredom, HT u fokusu
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna Crobex indeksi nastavili uspon četvrti tjedan zaredom, pri čemu su porasle cijene dionica u svim sektorima, no uz manji promet nego tjedan ranije.
Svjetska tržišta: Snažan tjedni rast indeksa
TRŽIŠTE KAPITALA
Svjetska tržišta: Snažan tjedni rast indeksa
ZAGREB – Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, drugi tjedan zaredom, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima banaka, pa su inflacijski pritisci i skorašnje zaoštravanje monetarne politike pali u drugi plan.
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
TJEDNI FOREX
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
ZAGREB – Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago pala, nakon gotovo neprestanog rasta od početka rujana, dok se tečaj eura odmaknuo od najniže razine u 14 mjeseci.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE