GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Piketty: Rekonstrukcija eurozone je imperativ

Piketty: Rekonstrukcija eurozone je imperativ
RIJEČ AUTORITETA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.02.2016 / 13:14
Autor: Thomas Piketty, The New York Review of Books / Peščanik
KOMENTAR - Krajnja desnica u Francuskoj je za samo nekoliko godina od 15% podrške stigla do 30%, a u nekim područjima i do 40%.
Tome su doprinijeli brojni faktori: porast nezaposlenosti i ksenofobija, veliko razočarenje ljevicom na vlasti, osjećaj da smo sve pokušali i da je vrijeme za nešto novo. Sve su to posljedice katastrofalnih odgovora na financijski slom koji je počeo u SAD-u 2008, koji smo mi u Europi pretvorili u trajnu europsku krizu. Krivicu za to snose institucije i neprimjerene politike, naročito u eurozoni koja se sastoji od 19 zemalja. Imamo zajedničku valutu sa 19 javnih dugova, 19 kamatnih stopa na osnovu kojih financijska tržišta potpuno slobodno spekuliraju, 19 poreza na dobit korporacija koje bespoštedno konkuriraju jedna drugoj, dok smo istovremeno bez zajedničkog sistema socijalne sigurnosti ili zajedničkih obrazovnih standarda. Ovo jednostavno ne može, niti će ikada moći funkcionirati.

Samo istinska socijalna i demokratska rekonstrukcija eurozone, usmjerena na poticanje rasta i zapošljavanje, pokrenuta od malog jezgra zemalja spremnih da predvode promjene i razviju nove političke institucije, može zaustaviti mračne nacionalističke impulse koji prijete Europi. Prošlog ljeta posle grčkog fijaska francuski predsjednik Francois Hollande pokrenuo je incijativu za formiranje parlamenta eurozone. Francuska svojim glavnim partnerima treba predstaviti konkretan prijedlog za takav parlament i postići dogovor o njemu. U suprotnom, raspravu će preuzeti zemlje sklone izolacionizmu, na primjer Velika Britanija i Poljska.

Za početak bi bilo vrlo važno da europski lideri, prije svega francuski i njemački, priznaju svoje greške. Možemo raspravljati o malim i velikim reformama koje su članice eurozone pokušale provesti: promjena radnog vremena prodavaonica, stvaranje efikasnijih tržišta rada, različitih uvjeta za umirovljenje itd. Neke od ovih reformi su bile korisne, a neke ne. U svakom slučaju, neuspjehom u provođenju ovih reformi ne može se objasniti nagli pad BDP-a eurozone u periodu 2011-2013, kada se američka ekonomija uveliko oporavljala. Sada nema sumnje da je oporavak u Europi ugušen pokušajima naglog smanjivanja deficita između 2011. i 2013. i povećanjem poreza, naročito u Francuskoj. Zbog primjene strogih proračunskih pravila, BDP eurozone čak ni 2015. nije dostigao razinu iz 2007. godine.

Sa zakašnjenjem su se ipak dogodile neke važne promjene, kao što je Europski fiskalni sporazum 2012. donesen od strane Europske centralne banke, kojim je stvoren Europski mehanizam stabilnosti s proračunom od 700 milijuna eura. To je omogućilo objedinjavanje duga, to jest da dugovi svih članica eurozone dobiju zajedničke garancije. Ove mjere su konačno zaustavile ekonomski pad, ali su bile nedovoljne za rješavanje suštinskih problema. Oporavak je u najboljem slučaju mlak, a kriza povjerenja u eurozoni ne popušta.

Što da se radi? Trebali bi organizirati konferenciju o dugu država članica eurozone, po ugledu na one poslije Drugog svjetskog rata, od kojih je najviše koristi imala Njemačka. Cilj bi bio smanjenje javnog duga, počevši sa novim sistemom alokacije otplate. U ranoj fazi bismo sav javni dug preko 60% BDP-a prebacili u zajednički fond uz moratorij na otplatu, sve dok spomenute zemlje ne ostvare solidan rast u usporedbi sa 2007. godinom. Cjelokupno povijesno iskustvo vodi nas prema tome: ako dug pređe određenu granicu, nema smisla otplaćivati ga desetljećima. Čak je i za vjerovnike bolje da se dio duga otpiše i investira u rast.

To iziskuje novi oblik vladavine, koji bi sprečio ponavljanje katastrofe koja nas je snašla. Interesi poreznih obveznika i nacionalnih proračuna zahtijevaju osnivanje parlamenta eurozone, u kojemu bi proporcionalno sjedili zastupnici iz parlamenata država članica eurozone. (Takav parlament bi se razlikovao od sadašnjeg Europskog parlamenta, koji uključuje i predstavnike država koje nisu članice eurozone i koji nema velike nadležnosti.)

Također, nacionalni parlamenti država članica eurozone glasali bi o uvođenju zajedničkog poreza na dobit korporacija u eurozoni. U suprotnom ćemo opet imati fiskalni damping i skandale poput Luxleak, kada su procurjeli dokumenti otkrili ulogu Luksemburga u izbjegavanju plaćanja poreza. Zajednički porez na dobit korporacija bi omogućio financiranje infrastrukture i obrazovanja. Uzmimo poznati primjer, obrazovni program Erasmus, koji studentima i profesorima pruža mogućnost da se usavršavaju van svojih zemalja, koji je bijedno financiran. Njegov godišnji proračun je dvije milijarde eura, u usporedbi s 200 milijardi koje se svake godine izdvajaju za otplatu kamata na dugove država članica eurozone. Trebali bi investirati u inovacije i mlade. Europa ima pravo i mogućnost da ponudi najbolji model socijalne sigurnosti na svijetu. Dosta je propuštenih prilika.

Ubuduće bi razina javnog duga neke države trebalo određivati zajedničkom odlukom ostalih članica. Mnogi u Njemačkoj strahuju da bi postali manjina u novom parlamentu i radije se drže automatskih proračunskih kriterija. Ali upravo nas je sprečavanje demokracije u eurozoni nametanjem strogih pravila dovelo na rub ponora i krajnje je vrijeme za drugačiji pristup.

Ako Francuska, Italija i Španjolska (u kojima živi 50% stanovništva eurozone i koje stvaraju 50% njenog BDP-a, u usporedbi s njemačkih 25%) daju konkretan prijedlog za novi efikasni parlament, došlo bi do nekog dogovora. A ako Njemačka nastavi tvrdoglavo odbijati ga, što nije vjerojatno, onda je svaka rasprava sa kritičarima eura unaprijed izgubljena. Plan B koji podrazumijeva napuštanje eura zagovara krajnja desnica, ali on je prihvatljiv i krajnjoj ljevici. Vrijeme je za istinske reforme eurozone koja radi za sve nas.

Tagovi: Thomas Piketty, eurozona, Njemačka, Europski parlament, Erasmus, fiskalna politika
PROČITAJ I OVO
Dolar prekinuo pozitivni niz
FOREX
Dolar prekinuo pozitivni niz
LONDON - Dolar je oslabio u utorak prema najvažnijim svjetskim valutama u opreznom trgovanju na međunarodnim tržištima dok investitori za daljnje smjernice čekaju govor buduće američke ministrice financija Janet Yellen.
Mfin na aukciji prodao 1,7 mlrd kuna trezorskih zapisa
TREZORCI
Mfin na aukciji prodao 1,7 mlrd kuna trezorskih zapisa
ZAGREB - Ministarstvo financija u utorak je na aukciji, prvoj od početka prosinca lani, prodalo 1,7 milijardi kuna trezorskih zapisa, više od planiranog, uz kamatnu stopu od svega 0,05 posto.
Hrvatska među Austrijancima najtraženija destinacija u 2021.
SIGNALI
Hrvatska među Austrijancima najtraženija destinacija u 2021.
BEČ - Poznati organizator putovanja Gruber Reisen u Austriji je proveo posebno tržišno istraživanje „Barometar putovanja u 2021. godini“, a rezultate istraživanja, prema kojima je Hrvatska vodeća i najtraženija destinacija na austrijskom tržištu, objavio je i popularni online stručni magazin Traveller Online.
U fondove se od srpnja do kraja godine vratilo 1,7 milijardi kuna imovine
IMOVINA
U fondove se od srpnja do kraja godine vratilo 1,7 milijardi kuna imovine
ZAGREB – Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS) u Hrvatskoj završili su 2020. godinu s neto ukupnom imovinom od 18,2 milijarde kuna, što je za 19,3% odnosno 4,4 milijarde manje nego na kraju 2019. godine.
Vučić: Kinezi nam dali vakcinu ispod cene
POHVALIO SE
Vučić: Kinezi nam dali vakcinu ispod cene
BEOGRAD - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na konferenciji za medije, održanoj nakon zajedničke sednice državnog vrha i Operativnog tima za vakcinaciju, da je veoma važno da svi građani razumeju od kolikog je značaja masovna imunizacija, te da je Srbija od Kine dobila vakcinu "ispod cene".
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE