GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Paromlin ili Velesajam mogli bi biti hrvatski inovacijski centri

Paromlin ili Velesajam mogli bi biti hrvatski inovacijski centri
INOVACIJSKI CENTRI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.03.2013 / 19:06
Autor: dr. sc. Damir Kušen
KOLUMNA - Kako dobru ideju pretvoriti u poslovni uspjeh temelj je inovacijskog poslovanja.
Umrežavanje svih koji su bitni da bi se to i realizirao bilo bi, međutim, znatno jednostavnije kada bi kod onih koji raspolažu neiskorištenim ili napuštenim prostorima u gradu postojalo veće razumijevanje da u tim prostorima jednostavno otvore inovacijske i poduzetničke centre, kreativne radionice i hubove, te tako na najkonkretniji način pomognu u jačanju inovacijske kulture u zemlji, koja je po mnogima preduvjet gospodarskog oporavka.

Poduzetnički duh po definiciji nije pasivan, niti prepušten čekanju da netko oko njih prvo stvori baš sve potrebne uvjete za poslovne iskorake. Uspješno poduzetništvo u pravilu prati i poslovna hrabrost i težnja neovisnosti i uspjehu. Zato nije realno niti očekivati da će se ozbiljna poduzetnička klima stvoriti ”odozgora”, odnosno bez ključne inicijative samih poduzetnika te onih koji se u poduzetničke vode kane upustiti. No, osnovna je pretpostavka da se oni mogu negdje nalaziti, umrežiti, razmjenjivati iskustva i ideje te dobiti potrebne stručne  savjete.

Energija, kreativnost i životne ambicije potencijal su koji u svakom društvu nose prije svega mlade generacije. Uz prethodno stvorene, barem neophodne uvjete, upravo će mlade generacije odrediti dinamiku kojom će jačati inovacijska kultura u zemlji.  No, pokretanje nove tvrtke ili startup uvijek nosi prilično visoki poslovni rizik i neizvjesnost. To je, naravno, posebno izražen problem kada mladi ili novi poduzetnici pokreću svoj prvi poslovni projekt, u pravilu bez dovoljno financijskih sredstava i najčešće bez osobitog životnog i profesionalnog iskustva. Upravo u tom segmentu potrebno je umrežiti ambicije mladih generacija sa onima koji im, ne toliko svojim godinama, koliko svojim bogatijim poslovnim iskustvom mogu konkretno pomoći. Kako bi se lakše osiguralo njihovo druženje i prijenos iskustava i znanja,  pokrenut je u svijetu široki trend otvaranja inovacijskih centara – hubova.

Osiguranje prostora za inovacijske centre
Sve brojnije rasprave i u našoj javnosti ukazuju na značajnu ulogu i zadaće države koja preko nadležnih ministarstava i agencija može značajno pridonijeti jačanju inovacijske i poduzetničke kulture u zemlji. Ono što država može učiniti u prvom redu jest stvaranje optimalnog zakonskog okvira koji omogućuje nesmetan razvoj poduzetništva, primjerene porezne politike i učinkovite poticajne mjere. Naravno da bi bilo idealno kada bi sve to skupa bilo uokvireno i kvalitetnim nacionalnim inovacijskim sustavom koji se temelji na svim potrebnim strategijama gospodarskog i društvenog razvoja te prepoznaje, stvara i potiče maksimalne kreativne potencijale u zemlji.

Gradske uprave, međutim, zaista bi trebale više pozornosti posvetiti osiguranju adekvatnih prostora u kojima bi se stvarali neophodni inovacijski centri, hubovi ili mjesta susretanja svih koji su ključni za uspješno pokretanje novih tvrtki i općenito jačanje poduzetničke kulture.

Pri pomisli na zagrebački Paromlin, napuštena industrijska postrojenja, neiskorišten Velesajam, ali i brojne druge gradske prostore koji godinama ne služe ničemu, kako u Zagrebu tako i u brojnim drugim gradovima, zaista je tužno primijetiti kako je taj ogromni potencijal mogao imati toliko korisniju namjenu. Hubovi ili inovacijski centri mogu biti vrlo skromno opremljeni i ne traže ništa posebno osim mogućnosti da se na jednom mjestu susreću i surađuju svi koji su bitni za realiziranje inovacijskog potencijala zemlje. Od studenata, istraživača  i onih koji se kane upustiti u poduzetnički svijet, preko profesora, znanstvenika, iskusnih poslovnih ljudi i poduzetnika, stručnjaka za poslovno planiranje, projekt-menadžera, predstavnika tvrtki, do vladinih, lokalnih ili regionalnih agencija, predstavnika poslovnih banaka i investicijskih fondova.

Sve veći broj svjetskih sveučilišta prepoznaje značaj takvih inovacijskih centara i bez ikakvih posebnih troškova jednostavno prepušta dio sveučilišnog prostora za upravo takva druženja. Te tzv. inovacijske garaže ili hubovi sa minimalnim sredstvima ostvaruju upravo ono što je temeljno za jačanje inovacijske poslovne kulture – umrežavanje svih bitnih za njezin razvoj. Ključno mjesto u inovacijskim hubovima, garažama ili centrima imaju, međutim i oni koji svojim iskustvom i znanjem mogu prenijeti know-how ili potrebno znanje - mentori. Prosperitet zemlje zajednički je projekt sinergije svih generacija i zato je uloga i odgovornost generacije s iskustvom pomoći onima koji se tek upuštaju u svijet poduzetništva.

Trend globalnog umrežavanja inovacijskih centara
Posljednjih godina, eksponencijalno širenje mreže inovacijskih centara ili hubova najbolji je pokazatelj koliko je njihova uloga uistinu ključna u jačanju kulture poduzetništva, inovacijskih potencijala zemlje, povezivanja onih koji proizvode znanja i nove ideje s onima koji ih uspješno komercijaliziraju i primjenjuju u proizvodnji. Sve je to, naravno, u funkciji neophodnog i stalnog jačanja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

Globalna mreža HUB osnovana je 2005. godine u Londonu, a danas okuplja oko 5,000 osoba u tridesetak inovacijskih centara (novih 50-tak najavljenih) na svih pet kontinenata, razvijenih upravo na premisi potrebe kreiranja atraktivnog mjesta na kojem će se slobodno sastajati svi koji imaju interes za inovativnost i poduzetništvo. Na programu aktivnosti, osim druženja, organiziraju se brojna predavanja, radionice, ali i mentorska vođenja kroz različite faze pokretanja i vođenje nove tvrtke.
 
U okviru te globalne mreže djeluje i Hub-Zagreb s naglaskom na pružanju potrebnih znanja i vještina poslovnog planiranja i vođenja tvrtke, ali i pretvaranja dobre poslovne ideje u poslovnu inovaciju koja će lakše naći svoje mjesto na globalnom tržištu. No, dvjestotinjak kvadratnih metara prostora jedne zgrade na Zrinjevcu sigurno nije dovoljno za potrebe i potencijale koje globalna mreža HUB-ova nudi.

I u području jačanja inovativnih potencijala, nordijske zemlje predstavljaju prestižan model. Osim vrlo visokog proračunskog izdvajanja za istraživanje i razvoj,  svih pet nordijskih zemalja vrlo usko surađuju u zajedničkom regionalnom okviru kako bi se što uspješnije nosile s globalnom konkurencijom. U okviru formalne organizacije Nordijskog vijeća ključni naglasak suradnje jest upravo na zajedničkom jačanju svih inovacijskih potencijala kao preduvjetu održivog gospodarskog rasta. Finska, koja po visini ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj predvodi nordijsku skupinu zemalja, najbolji je primjer koliko se isplati dobro osmišljena strategija razvoja zemlje utemeljena na kvalitetnom obrazovanju, kreativnosti i umrežavanju svih segmenata društva neophodnih za pretvaranja dobrih poslovnih ideja u kvalitetne i konkurentne proizvode i usluge uspješne na globalnom tržištu.

Krajem veljače ove godine u sklopu američkog veleposlanstva u Helsinkiju otvoren je inovacijski centar za energetsku učinkovitost, a predsjednik Finske Sauli Niinistö je prilikom otvaranja tog centra naglasio kako je to odličan primjer ”zelene diplomacije”, sugerirajući da novi globalni izazovi s kojima je svijet danas suočen pred klasičnu diplomatsku praksu stavlja i neke nove zadaće.

Danska je upravo u tom kontekstu otišla korak dalje i reorganizirala vlastito Ministarstvo vanjskih poslova na način da ge znatno više usmjeri ka gospodarskoj diplomaciji i promociji danskog izvoza i konkurentnih visokih tehnologija. Tako je u suradnji s danskim Ministarstvom znanosti, inovacija i visokog obrazovanja započelo s osnivanjem mreže inovacijskih centara u svijetu (Silicon Valley, Hong Kong, Shanghai, Münich) u kojima se nude i potrebne konzultantske usluge svim zainteresiranim tvrtkama.

Danas su sve globalne tvrtke prepoznale poslovni potencijal inovacija i pokrenule osnivanje široke mreže inovacijskih centara. Microsoft tako ima mrežu od preko stotinu inovacijskih centara u svijetu u kojima u vrhunski opremljenim prostorijama okuplja sve koji mogu pridonijeti jačanju inovacijskog potencijala te globalne tvrtke, kroz zajedničku suradnju u inovativnim istraživanjima, razvoju novih tehnologija i softverskih rješenja. Microsoft pri tome usko surađuje s vladama, sveučilištima i akademskim institucijama, istraživačkim institutima, ali i tvrtkama u području ICT-a.
 
Značaj inovacija, tadašnja Europska zajednica prepoznala je još prije tridesetak godina osnivajući Europsku mrežu poslovnih i inovacijskih centara (EU BIC) sa sjedištem u belgijskom Liegeu. Danas je tako u okviru EU BIC-a povezano preko 240 poslovnih-inovacijskih centara koji predstavljaju jednu od najjačih poslovno-inovacijskih mreža u svijetu.

Poslovno-inovacijski centri u Hrvatskoj
Hrvatska, naravno, kao i mnoge druge tranzicijske zemlje ne može se pohvaliti obiljem znanja o poslovnom planiranju, vođenju poslovnih projekata, niti osobitim iskustvom prodora na danas sve zahtjevnija strana tržišta, kao niti značajnijim iskustvom u jačanju vlastite inovacijske kulture. Utoliko je važnije da se postojeći inovacijski potencijali i znanje poslovanja kojim raspolaže sustavnije prenosi na mlade generacije. A u tome ključno mjesto imaju upravo inovacijski centri i mjesta gdje se svi koji žele u tome pridonijeti mogu jednostavno okupljati.

Kroz suradnju i umrežavanje sa drugim inovacijskim centrima u svijetu moguće je, naravno i proširiti spektar onih koji bi svoje poslovno iskustvo mogli prenijeti na mlade hrvatske poduzetnike. Dio aktivnosti nadležnih državnih ili lokalnih institucija mogao bi se još više usmjeriti i ka organiziranju ili sponzoriranju radionica, okruglih stolova i izlaganja na temu poslovnog planiranja, vođenja tvrtke, te cjelokupne uloge inovacija u uspješnijem poduzetništvu. Uz adekvatno mentorstvo i sustavni prijenos korisnog poslovnog iskustva, sav kreativni potencijal mladih generacija vrlo brzo bi došao do izražaja.

Od formalnih institucija u zemlji, vodeću ulogu u promicanju značaja inovativnosti sigurno imaju nadležna ministarstva - gospodarstva, obrtništva, te regionalnog razvoja, ali i HGK kroz Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Udruga inovatora Hrvatske te Hrvatski savez inovatora. Razvoj nacionalne tehnološke mreže jedan je od prioriteta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Uz vodeći poslovno-inovacijski centar BICRO te Hrvatski institut za tehnologiju, u sklopu mreže uspostavljeni su i drugi tehnologijski razvojni centri (Rijeka, Osijek, Split) te centri za transfer tehnologija. Velike napore za komercijalizaciju vlastitih tehnoloških inovacija ulaže i tvrtka-kćer Instituta Ruđer Bošković - Ruđer inovacije.

Znanstveno-tehnologijski park u Rijeci osnovan je s primarnim ciljem komercijalizacije rezultata znanstveno-istraživačkog rada na Sveučilištu te povezivanja znanosti s privredom. Tome se pridružuje i Tehnološki inovacijski centar Rijeka koji primarno u funkciji poslovnog inkubatora pomaže mladim high-tech tvrtkama u prvim godinama njihovog rada.

Projekti uspostave inovacijskih centara postupno se šire i na ostale hrvatske gradove, često pokrenuti u sklopu razvojnih agencija ili kombinirani sa tehnološkim centrima i poslovnim inkubatorima. Tako se na hrvatskoj inovacijskoj sceni sve bolje pozicioniraju Znanstveno tehnologijski park STePRi iz Rijeke, Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Poduzetnički inkubator  BIOS u Čakovcu, Tehnološki Park Varaždin, Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku – Tera Tehnopolis, Poduzetnički tehnološki inovacijski centar Ogulin, Ured za transfer tehnologije Split te Studentska udruga eSTUDENT. U izgradnji je i novi poslovno-inovacijski centar u Vukovaru.

Šibenski pomorsko-inovacijski centar iNavis nedavno je osnovan kao norveško-hrvatski projekt, a smještanjem u bivšu vojarnu ujedno je pružen i još jedan dobar primjer kako se pasivni i često napušteni objekti i zgrade mogu relativno jednostavno pretvoriti u aktivne i poticajne inovacijske centre od kojih upravo hrvatska privreda može imati neposredne koristi. No, za takve iskorake potrebna je prije svega odlučnost, jedinstvo i vizija gradskih uprava i zaista je dobro da svi takvi primjeri imaju što šire medijsko pokrivanje i služe kao model ostalima.

Svi navedeni primjeri samo su dio jedne stvaralačke nacionalne platforme koja sigurno ulijeva povjerenje u bolju budućnost korištenja svih hrvatskih inovacijskih potencijala. Oni su dobar pokazatelj da i Hrvatska prepoznaje značaj osnivanja inovacijskih centara i umrežavanja svih koji su ključni za jačanje konkurentnosti gospodarstva.

Šesti dani kreativnosti i inovativnosti koji će se u organizaciji Mreže za razvoj kreativnosti održati 18. i 19. travnja u Puli sigurno su pravi put promicanja uloge inovativnosti u gospodarskom razvoju zemlje. Teme koje će obilježiti konferenciju upravo su one koje zemlji zaista i trebaju – kako inovativnost i kreativnost utječu na gospodarski rast i konkurentnost, kako inovativnost uključiti u regionalni razvoj i koncipiranje inteligentnih gradova, kako poticati socijalne inovacije te značajniju ulogu žena – inovatora i poduzetnica. Bilo bi, naravno, dobro da konferencija potakne i dodatni javni interes za otvaranje novih inovacijskih centara po hrvatskim gradovima i sveučilištima, ali i volju svih gradskih uprava da na najkonkretniji način – ustupanjem raspoloživih prostora – pomognu u jačanju svih inovacijskih potencijala zemlje.

Pretvaranje propalih tvorničkih hala, napuštenih poslovnih zgrada, bivših vojarni i drugih neiskorištenih gradskih prostora u inovacijske ili tehnološke centre i hubove koji bi okupljali sve koji pokazuju interes za stvaralaštvo, inovativnost, znanstvena istraživanja i poduzetništvo te njihovo povezivanje sa poslovnim i financijskim svijetom koji im u realizaciji tih ideja mogu pomoći, bila bi sigurno korisna inovacija koju gradske vlasti mogu ponuditi za jačanje gospodarskog potencijala gradova, regija i zemlje u cjelini. Takva inovacijska središta koja bi okupljala sve koji žele i mogu pokrenuti gospodarske trendove ujedno bi bila i toliko potrebni ”centri za optimizam” – odnosno socijalna inovacija koja zemlji danas uistinu nedostaje.




Tagovi: inovacijski centri, inovacije, hubovi, Paromlin, Velesajam, Sauli Niinistö, EU BIC, iNavis, Udruga inovatora Hrvatske, Silicijska dolina
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, Turusthotel dobitnik dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, Turusthotel dobitnik dana
ZAGREB - Srijeda je Zagrebačkoj burzi donijela pad indeksa uz uobičajeno slab volumen trgovine.
Marić o Rafaleima: Indeksacija 45 milijuna, PDV 111 milijuna eura
AVIONI
Marić o Rafaleima: Indeksacija 45 milijuna, PDV 111 milijuna eura
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je pojasnio da je kod ugovora o kupnji višenamjenskog borbenog aviona Rafale i klauzule o indeksaciji cijena riječ o iznosu od oko 45 milijuna eura, dok se kod ugovora s komercijalnim tvrtkama na obvezu PDV-a odnosi ukupno 111 milijuna eura, a taj PDV Hrvatska plaća sama sebi.
Include pokrenuo treći kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeamu
KAMPANJA
Include pokrenuo treći kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeamu
ZAGREB - Solinski Include, osnivača Ivana Mrvoša, u četvrtak je lansirao novu, treću po redu kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeam platformi, u kojoj planira od zainteresiranih investitora prikupiti do milijun eura novog kapitala.
Cijene hrane u studenome na najvišoj razini u više od 10 godina
HRANA
Cijene hrane u studenome na najvišoj razini u više od 10 godina
RIM - Cijene hrane porasle su u svijetu u studenome četvrti mjesec zaredom, dosgnuvši najvišu razinu u više od 10 godina, potaknute snažnom potražnjom za pšenicom i mliječnim proizvodima, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
Dolarov indeks stabilan, investitori čekaju nove smjernice
FOREX
Dolarov indeks stabilan, investitori čekaju nove smjernice
LONDON - Tečaj dolara u četvrtak nije bilježio veće promjene prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima dok investitori prate smjernice iz američkog Feda o dinamici smanjenja poticaja i nove informacije o omikronu, novoj varijanti koronavirusa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE