GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Papa Franjo: Reforma kurije, skromnost i socijalna komponenta kao glavni aduti

Papa Franjo: Reforma kurije, skromnost i socijalna komponenta kao glavni aduti
NOVI PAPA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.03.2013 / 19:17
Autor: Ivan Brodić
KOLUMNA - Izbor pape gotovo je uvijek bio prožet velikim interesom javnosti, ne samo one koja religijski potpada pod jurisdikciju Rima, nego i šire.
„Habemus Papam!“ izvikivali su 13. ožujka katolici širom svijeta.

„Gdje je pošlo krivo?“ pitali su se pak zagovornici oštre kritike Rimske crkve.

U glasovanju na konklavama, iznenađujuće brzo,  za novoga Papu izabran je Jorge Maria Bergoglio, argentinski kardinal. Već je prvi nastup novoga Pape pokazao kako imamo posla s pomalo neuobičajenom osobom, jer nije uoobičajeno za osobu takvoga položaja, s teološkim pokrićem u doktrini o nepogrešivosti, nastupiti s poniznom molbom za vjerničku molitvu.

Kako ovaj događaj nije samo neki religijski obred potvrđuje jučerašnja vijest o tome da najmoćnija država na svijetu, SAD, na Franjinu inauguraciju šalje vrlo visoko izaslanstvo na čelu s potpredsjednikom Joeom Bidenom. Nije to niti samo neki unutarkatolički obred što pokazuje veliki interes protestantskih i pravoslavnih zajednica, usprkos teološkim prijeporima, i u sustavu teološke nepogrešivosti papinstva, ali i zanimanje širokog spektra agnostika i ateista za ovaj događaj. Za hrvatske građane je, kako kaže Adalbert Rebić, ovaj izbor izuzetno važan zbog neraskidive veze novoga Pape s latinoameričkim klericima hrvatskoga podrijetla. Zbog svega toga nije čudno što nam masovni mediji donose cijelu poplavu vatikanologa i antivatikanologa.

Ne želeći ulaziti u pretjeranu vatikanologiju, ovoga puta bi nam to bilo i mnogo teže nego u vrijeme, recimo prvoga hrvatskoga vatikanologa Imbre Tkalca (o kojemu je povjesničarka Andrea Feldman promovirala izvrsnu biografiju ovih dana),  jer je na početku konklava svaki kardinal prisegnuo na šutnju pod prijetnjom ekskomunikacije.. Ne želeći, dakle, ulaziti u dvorske vatikanske tračeve potrebno je upozoriti na neke važne činjenice vezane uz novoga Papu.

Svi su komunikološki stručnjaci, poput Marca Politia, autora knjige "A Crisis in Papacy" suglasni kako Rimska crkva sve manje korespondira s modernitetom te kako se usprkos papinskim Twitter računima ne snalazi u modernoj komunikaciji. Ova činjenica daje snažan argument važnosti izbora ovoga, vidjeli smo, izvrsnoga komunikologa.

Papa J.M Bergoglio prvi je papa koji je odabrao ime Franjo, prema svecu zaštitniku Italije, zaštitiku siromašnih. Još kao kardinal Franjo je odbijao pojedine zemaljske povlastice, o čemu naveliko javljaju mediji ovih dana. Kažu i kako ga je posebice živcirao zlatni sjaj pojedinih klerika. Stoga je za očekivati, rekao je u izbornoj večeri na HRT-u Ivica Maštruko, kako će u tome smjeru uvesti neke novine i u rimsku kuriju te se u skladu s naukom sv. Franje pokušati usredotočiti na socijalnu komponentu.

Franjo je, također, i prvi isusovac na čelu Vatikana. Pripadnik reda, iako neki povjesničari govore kako Isusovce prije treba smatrati Družbom, nego li redom zbog nekih organizacijskih raznolikosti, koji je izvršio velik utjecaj na područje Europe u posljednjih nekoliko stoljeća. Pisao je o tome i u nas povjesničar akademik Franjo Šanjek u nekoliko knjiga. Ovaj protureformacijski red zaslužan je za osnivanje sveučilišta širom Europe, liberalizaciju dostupnosti literature otvaranjem biblioteka kao i kulturno opismenjivanje mnogih krajeva. Možemo reći kako su pojedine, društveno najpozitivnije, odlike reformacije u naše krajeve došle upravo zahvaljujući Isusovcima. Kao pripadnik toga reda, u ovom stoljeću razuma, mogao bi nastaviti teološki misaoni rad prijelaznoga Pape, sada emeritusa.

Budući je broj rimskih katolika izvan Europe odavno je premašio broj katolika u Europi, mnogi su priželjkivali Papu crne boje kože ili papu iz redova žute ljudske rase, no kako se okoštala rimska organizacijsko-politička struktura vrlo sporo mijenja, možda je potomak talijanskih ekonomskih emigranata iz Latinske Amerike najbolji kompromis što se mogao postići u ovome trenutku.

Iz njegove pripadnosti argentinskome društvu proizlaze i neke (navodne) negativnosti njegova djelovanja. Pojedinci ga optužuju za suradnju s autoritarnim režimima u Argentini, sudjelovanje u otmici djece poznatih argentinskih socijalista kao i osudi te sudjelovanju u progonstvu lijevih revolucionarnih teologa (teologa oslobođenja) inspiriranih knjigom Leonarda Boffa Crkva, Karizma i moć. Kardinal Bergoglio se za djelovanje crkvenih službenika u to vrijeme ipak javno ispričao pravdajući pojedine pogreške pragmatizmom i činjenicom kako crkva mora djelovati u društvu. Nije to ništa nova, argument je to koji smo čuli i od crkvenih službenika Francove Španjolske, ali i drugih krajeva, ne želeći kopati u ovome času po bolnim ranama naših prostora. U to je vrijeme žestoko istupao protiv neoliberalnih eksperimenata predbacujući im odsudstvo socijalne osjetljivosti. Kasnije, kardinal se Bergoglio otvoreno suprotstavio lijevim tendencijama legalizacije pobačaja u Argentini, ali i homoseksualnih brakova. Nije se libio djelovati na društvenome polju u skladu sa svojim društveno-teološkim uvjerenjima.

Djelovanje u društvu se i očekuje od novoga Pape, kako u vatikanskome, na reorganizaciji okoštale kurije, što nije bilo za očekivati od knjiškoga Pape emeritusa. Kardinali su izborom Franje očito računali s njegovim iskustvom s rigidnim argentinskim režimima, ali i potrebom djelovanja u globalnome društvu na borbi za socijalni, pravedniji sustav tržišne ekonomije, ali i djelovanja na dijalogu kako s ostalim kršćanima, tako i s nekršćanima. I dok svijet može polagati svojevrsne nade u prva tri „zadatka“, posljednji je, dijalog s nekršćanima, Franjo postavio u kontekst isključive evangelizacije izjavljujući kako se oni koji se ne mole Isusu, mole đavlu.

Ovu su izjavu osobito blagonaklono prihvatili konzervativni krugovi u SAD-u, gdje je na djelu savez katolika i protestanata protiv pobačaja, homoseksualnih brakova, ali i islamizacije.

Iako često tek simboličan čin, u strogo hijerarhiziranoj strukturi Rimske crkve vrlo često se djelovanje Crkve određuje teološkim uvjerenjima Pape. Tako je bilo u vremenu kada je hrvatski biskup Strossmayer sudjelovao na I. Vatikanskom koncilu, tako je bilo u vremenima prijepora Ratzingera i Kunga na II. Vatikanskom koncilu, ali i u vrijeme prvoga Pape iza željezne zavjese Ivana Pavla II. Za nadati se kako će usprkos okoštaloj kuriji socijalna, komunikološka i skromna komponenta novoga Pape odrediti smjer Rimske crkve.

Tagovi: papa Franjo, Jorge Maria Bergoglio, Vatikan, papa Benedikt XVI, Imbro Tkalec, Ivica Maštruko, Twitter, Josip Juraj Strossmayer, Argentina, Marco Politio
PROČITAJ I OVO
Gates: Lijek i cjepivo moraju biti dostupni svima
STAVOVI
Gates: Lijek i cjepivo moraju biti dostupni svima
WASHINGTON - Osnivač i vlasnik Microsofta Bill Gates poručio je da lijek i cjepivo protiv koronavirusa moraju biti dostupni u cijelom svijetu, a ne samo onima koji će ih moći priuštiti.
Dubrovnik: Iznajmljivači spustili cijene 50-60 posto, ali gostiju nema
PUSTOŠ
Dubrovnik: Iznajmljivači spustili cijene 50-60 posto, ali gostiju nema
DUBROVNIK - Prema podacima sustava za prijavu i odjavu gostiju eVisitor, na dan 5. srpnja 2020. godine u Dubrovniku je boravilo 2145 gostiju, što je tek 13 posto od ukupnog broja gostiju prošle godine na isti datum, kad su ostvarena 24.824 noćenja.
U Hrvatskoj oko 16.000 turista iz BiH i Srbije
GOSTI
U Hrvatskoj oko 16.000 turista iz BiH i Srbije
ZAGREB - Hrvatska nije, kako se očekivalo, potpuno zatvorila svoje granice za državljane Bosne i Hercegovine i Srbije, piše u nedjelju Jutarnji list.
Kamperi postali hit u doba pandemije
NOVI TREND
Kamperi postali hit u doba pandemije
LONDON - Pandemija koronavirusa izmijenila je turističke navike, a čini se kako je jedan od pobjednika tih promjena putovanje kamperima.
Istra: Gostiju sve više, prednjače Nijemci
POPUNJENOST
Istra: Gostiju sve više, prednjače Nijemci
PULA - U petak i u subotu do podne granične prijelaze na području PU istarske prešlo je 77.894 putnika, od čega je u Hrvatsku ušlo 45.841 osoba, odnosno 41.737 stranih državljana. Među njima najviše je državljana Slovenije, Njemačke, Italije i Austrije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE