GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Pahljina: Logoterapija posebno dragocjena u vođenju obiteljske terapije

Pahljina: Logoterapija posebno dragocjena u vođenju obiteljske terapije
INTERVJU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.01.2016 / 19:28
Autor: Krešimir Butković
INTERVJU - Nedavno sam u jednoj kolumni progovorio o logoterapiji. Logoterapija je poseban pristup ozdravljenju duševnih problema baziranom na duhovnom pristupu. Osmislio ju je  Viktor E. Frankl još u vrijeme boravka u koncentracijskom logoru u Drugom svjetskom ratu. U Hrvatsku je stigla 1978. godine  zahvaljujući prijevodima franjevca Karla Prendivoja. 
Pod naslovom „Zašto se niste ubili“ u izdanju biblioteke „ Oko 3 ujutro“  preveo je potresnu priču iz Franklovog života u koncentracijskim logorima, tadašnjeg Trećeg Reicha. V. Frankl je u svojim uspomenama istaknuo primjere osoba koje su svjedočile da se i u najtežim uvjetima može zadržati ljudsko dostojanstvo. U knjizi je predstavljen i njegov filozofski stav, da život u svim uvjetima zadržava svoj smisao, te terapeutski pristup: egzistencijalna analiza, kasnije logo-terapija .

Cijeli niz  knjiga V.E. Frankla preveden je u izdanju različitih izdavačkih kuća: Planetopija, Kršćanska sadašnjost, UPT, Naprijed, Oko 3 ujutro. Franklova  najvrjednija i najplodonosnija učenica Elisabeth Lukas također se  intenzivno prevodi. Prvi prijevod 80 tih godina bio je također od  franjevca Karla Prendivoja, knjige s naslovom: „ I tvoja patnja smisla ima“ u izdanju biblioteke „Oko 3 ujutro“. Knjiga je ispunjena primjerima iz prakse, gdje se u dijagnostici i terapiji upotrebljavaju metode  logoterapije te je  svaki prikazani primjer zaista vrijedno pedagoško djelo, odnosno model za rad budućim  logoterapeutima.

Nekoliko psihijatara specijaliziralo je logoterapiju u Beču (Milan Košuta, Križo Katinić) kod Langlea, Franklovog učenika (a kasnije disidenta).

Napisano je i nekoliko doktorskih disertacija i znanstvenih članaka u svezi s logoterapijom. Treba spomenuti doktorski rad biskupa Želimira Puljića, kao i znanstveni rad prof. Ivana Štengla.

Nedostajala je, međutim, edukacija iz logoterapije kao psihoterapijskog pravca, koji bi bio upotrebljiv u radu sa osobama koje trebaju psihoterapijsku pomoć. Logoterapija kao takva u svakom slučaju pomaže i onima koji se upuste u proučavanje literature, te odluče na pohađanje edukacije, za „vlastitu upotrebu“. Osim toga logoterapija se svojim filozofskim postavkama i terapijskim tehnikama može primijeniti na svim područjima ljudskog rada. Jer čovjek kao duhovno biće nužno treba odgovor na pitanje smisla svojeg postojanja.

Kao što je govorio Nietzsche, a V. Frankl ga je citirao: "Ako čovjek zna Zašto, nikakav Kako nije mu pretežak."

Logoterapijsku edukaciju započela je u Hrvatskoj,  psihijatrica Cvijeta Pahljina, koja je veći dio svog liječničkog i psihijatrijskog rada provela u Sloveniji. Studirala je kod Elisabeth Lukas. Elisabeth Lukas je V. Frankl priznao da održava čisti logoterapijski izvor, odnosno da je u svemu vjerna nauci svog učitelja.

U ovom trenu školuje se već četvrta generacija logoterapeuta. O logoterapiji, njezinom pozitivnom učinku te budućnosti razgovarali smo s predavačicom, voditeljicom Hrvatske logoterapijske udruge – Logos i osnivačicom studija Logoterapije, psihijatricom Cvijetom Pahljinom.

SEEbiz: Kako najbolje definirati logoterapiju?

Pahljina: Logos, grčki "smisao", po definiciji znači „ terapija smislom“. Logoterapija odgovara na osnovno čovjekovo pitanje: kakvog smisla ima moje postojanje? Kakvog smisla ima sadašnji trenutak? Kakvog smisla ima sve što mi se u životu događa?

SEEbiz: Kakva je njena povijest i kako je stigla u Hrvatsku?

Pahljina: Znameniti bečki neuropsihijatar Viktor Emil Frankl (1905 – 1997) je već nakon I. svj. rata, kao student medicine došao do zaključka da to što mlade najviše opterećuje nije pomanjkanje materijalnih dobara, nego doživljaj da život nema nikakvog smisla. To stanje je V. Frankl nazvao egzistencijalni vakuum, a poteškoće koje  su se pokazivale : noogena neuroza (noos, gr. smisao). Osnovne poteškoće su bile osjećaj da život nema nikakvog smisla pa prema tome nije vrijedan nikakav napor. A takvo stanje vodilo je osobe na granicu razmišljanja o samoubojstvu. V. Frankl je tada radio volonterski u savjetovalištu za mlade pokazujući im da nije bitno to što oni od života očekuju, nego što život od njih očekuje (tko ili što me treba?) dovodilo je do promjene stajališta prema životu i problemima, djelovalo je ozdravljujuće. Ako „probleme“ shvatimo kao zadaće koje nam život šalje tada će i naš odnos prema njima biti bitno drugačiji.

SEEbiz: Gdje ste je Vi studirali i kako je ona prihvaćena u svijetu, a kako kod nas?

Pahljina: Nakon niza godina primjene teoretskih postavki logoterapije u svom psihijatrijskom radu, otišla sam do Elisabeth Lukas sa željom da kod nje studiram logoterapiju i tako steknem kompetenciju predavati Franklovo blago dalje. Prof. Lukas bila je vrlo zainteresirana za taj projekt i poticala je početak  edukacije kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj. Interes za logoterapiju kako u Sloveniji a pogotovo u Hrvatskoj vrlo je velik. Mislim da je vrijeme sazrelo za implementaciju logoterapije u medicini, psihoterapiji i na svim područjima ljudskog djelovanja.

SEEbiz: Po čemu se ona bitno razlikuje od klasične individualne psihologije i psihijatrije?

Pahljina: To što je bitno razlikuje od ostalih psihoterapijskih pravaca je naglašavanje da je čovjek duhovno biće. Ta duhovna dimenzija je specifično ljudska, ona nas čini u punom smislu osobama. Uvodeći duhovnu dimenziju, V. Frankl je rehumanizirao medicinu, pedagogiju i sve ostale grane ljudske djelatnosti.

SEEbiz: Kakvi su rezultati u liječenju?

Pahljina: Odlični! Naravno, kad se primjenjuje tamo gdje je njeno specifično područje, a to su stanja životne praznine, stanja patnje, teških gubitaka, krivnje, smrti. Sva ostala stanja psihičkih smetnji mogu biti praćena logoterapijom kao suportivnom tehnikom. Posebno je dragocjena u vođenju obiteljske terapije, kao i kod rada s obiteljima teških bolesnika.

SEEbiz: Rabljanka ste i dosta je logoterapeuta s Raba gdje bilježe odlične rezultate u liječenju. Kakve su mogućnosti da Rab postane centar logoterapije u regiji?

Pahljina: Pa, nije nemoguće! Kakve su konkretne mogućnosti je za razmisliti. Ja sam vezana  za Rab i rado bih uložila dio svog životnog vremena i energije u takav projekt, no stvari trebaju sazrijeti!

SEEbiz: Koji su uvjeti za studiranje i otkuda sve dolaze Vaši studenti?

Pahljina: Uvjeti su završen fakultetski studij (bez obzira na smjer) te motivacija za studiranje logoterapije. Studenti u Zagreb dolaze iz cijele Hrvatske a imamo studenata i iz cijele bivše Jugoslavije.

SEEbiz: Gdje se održavaju predavanja i kad i kako se upisuje studij?

Pahljina: Predavanja se održavaju u Psihijatrijskoj kliničkoj bolnici – Vrapče. Zainteresirani za studij se mogu prijaviti na moj e-mail: cvijeta.pahljina@gmail.com. Nova edukacija će započeti u listopadu 2016.

SEEbiz: Koje je značenje Udruge Logos u svemu i kako radi udruga, na čemu temelji svoja počela?
 
Pahljina: Udruga je osnovana radi promidžbe imena i rada Viktora Frankla i njegove logoterapije. Udruga Logos ima i svoje edukacijsko poslanje, kao i izdavačko, istraživalačko i ostalo.

SEEbiz: Jednom godišnje organizirate i kongres na kojem se okupljaju mnogi vodeći logoterapeuti svijeta?

Pahljina: Do sada smo organizirali zajedno sa Udrugom psihijatara Hrvatske jedan simpozij 2014. i jedan kongres 2015. Okvirna tema oba događaja je bila: „Društvo nije zdravo, ali je ozdravljivo“ (V. Frankl) Naglasak prvog događaja je bio:  Sloboda i Odgovornost, a drugog Savjest. Kongres koji će se održati u lipnju ove godine će imati isti okvir a naglasak će biti: Ljubav. Kongres ima međunarodni značaj (izlagači iz Njemačke, Austrije, Slovenije)

SEEbiz: Kako znanost gleda na logoterapiju i kako ju uvriježiti u društvu?
 
Pahljina: Kako gleda znanost ovisi o znanstvenicima. S veseljem možemo ustanoviti da su studenti logoterapije u Sloveniji i Hrvatskoj iz svih područja znanosti od filozofije, pedagogije teologije, medicine, biologije, inženjerstva , agronomije , veterine  i još bih mogla nabrajati. Takav spektar studenata je imala i Elisabeth Lukas. Dakle logoterapija se zaista može aplicirati na sva područja ljudske djelatnosti što među ostalim ilustrira i sastav referenata našeg prvog simpozija na kome su među ostalima sudjelovali i Slaven Letica, Branka Šeparović i Božo Petrov.

SEEbiz: Kakva je budućnost  logoterapije kao liječenja?

Pahljina: Obzirom na rezultate, koji se mogu postići mislim da je jako dobra. Naravno, potrebno ju je razvijati srcem!

SEEbiz: Hoće li se studij proširiti na regiju; Srbija, Makedonija, Bugarska, BiH...?
 
Pahljina: Pa, već se proširuje.

SEEbiz: Koga biste označili kao svoj uzor, te koja je Vaša preporuka da se čitatelji što bolje informiraju i upoznaju s postulatima logoterapije?

Pahljina: Puno bih osoba mogla imenovati kao svoje uzore. Na području logoterapije su to zasigurno likovi Viktora E. Frankla i njegove učenice Elisabeth Lukas.

SEEbiz: Logoterapija ima duhovni, sinkretistički pristup liječenju. Primjenjiva je u svim religijama?

Pahljina: Logoterapija prepoznaje našu težnju za vječnim trajanjem. Kao što je V. Frankl u svojoj desetoj tezi o ljudskoj osobi rekao: Ljudsku egzistenciju možemo razumjeti samo iz perspektive transcendencije. Transcendencija je područje prepoznatljivo u svim religijama. Kršćanski pogled na svijet je svakako  vrlo kompatibilan sa mnogim Franklovim postulatima. Ipak, V. Frankl nije bio kršćanin nego vrlo religiozan Židov. U radu sa pacijentima je potrebno razgraničiti područje psihoterapijske pomoći i religioznih pitanja. Psihoterapija ne treba prelaziti na područje religije i obrnuto. Međutim potrebna je i dragocjena suradnja stručnjaka oba područja radi čim bolje pomoći osobi koja ju treba, kao i suradnje u istraživačkom radu.

SEEbiz: Ima li svaki život smisao?

Pahljina: Svačiji život ima smisao. Čovjek je pozvan da taj smisao u svome životu otkrije. Možda nije jednostavno otkriti cijelo-životni smisao ili nad-smisao, neko vlastito cjeloživotno poslanstvo. No, svakoga dana ima puno situacija koje pred nas postavljaju zahtjev, kojega treba ispuniti. Što ćemo pri tome odabrati ovisi o našem osluškivanju savjesti, koja je kao što kaže V. Frankl, „organ smisla“. O nama ovisi hoćemo li ju poslušati ili zanemariti.

Tagovi: Cvijeta Pahljina, logoterapija, Krešimir Butković, Viktor E. Frankl, Udruga Logos, Elisabeth Lukas, transcendencija, egzistencijalni vakuum, psihologija, Božo Petrov
PROČITAJ I OVO
Lokalna putovanja ostat će na vrhu liste za 55 posto Hrvata
PUTOVANJA
Lokalna putovanja ostat će na vrhu liste za 55 posto Hrvata
ZAGREB - Lokalna putovanja ostat će na vrhu liste za 55 posto Hrvata, piše u nedjelju Večernji list navodeći istraživanje Booking.coma prema kojemu će u postpandemijsko vrijeme turisti tražiti sigurnost destinacije.
Svjetska tržišta: Koronavirus i neizvjesnost u vezi poticaja pritisnuli indekse
PRITISCI
Svjetska tržišta: Koronavirus i neizvjesnost u vezi poticaja pritisnuli indekse
LONDON - Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale zbog neizvjesnosti u vezi novih poticajnih mjera u američkom gospodarstvu i zabrinutosti ulagača zbog nepopustljivog širenja koronavirusa u svijetu.
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
TJEDNI FOREX
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
LONDON - Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna pala, nakon rasta tjedan dana prije, jer su ulagači oprezni zbog nepopustljivog širenja koronavirusa i zabrinutosti za oporavak globalnog gospodarstva.
Ma: IPO Alibabe bit će najveći u povijesti
IPO
Ma: IPO Alibabe bit će najveći u povijesti
PEKING - Inicijalna javna ponuda Alibabe bit će najveća u povijesti, tvrdi osnivač te kompanije Jack Ma.
Srbija u godinu dana uvećala zlatne rezerve za deset tona
ZLATO
Srbija u godinu dana uvećala zlatne rezerve za deset tona
BEOGRAD - Srbija je za godinu dana uvećala zlatne rezerve za više od 10 tona, i trenutno ima 32 tone zlata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE