Za razliku od gotovo zanemarive zarade na štednji u bankama, većina svjetskih burzi donijela je 2019. godine dvoznamenkasti rast vrijednosti dioničkih indeksa, najčešće viši i od 20 posto. Čak je i Zagrebačka burza imala dvoznamenkastu stopu rasta prinosa, premda je i dalje hrvatsko tržište plitko, a prilike za ulaganje skromne, piše Večernji list.
Pozitivna ulagačka klima utjecala je i na zaradu mirovinskih fondova, pa i hrvatskih obveznih mirovinskih fondova, čiji su se prinosi, prema jučerašnjim podacima portala hrportoflio.hr, u posljednjih godinu dana kretali između 8 i 11,5 posto za najzastupljeniju B kategoriju osiguranika. Službeni podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za prvih 11 mjeseci 2019., navode da je imovina obveznih fondova iz drugog mirovinskog stupa bila nadomak 112 milijardi kuna, a prosječni prinos B kategorije bio je 8,25 posto. Ovisno o dobi osiguranika, obvezni fondovi se dijele na tri kategorije, prva A rezervirana je za najmlađe članove i njihov je prinos lani bio 9-14 posto, dok se za najstariju skupinu zaposlenih pet godina pred mirovinu, prosječna zarada bila 5 posto.
Šef Hanfe Ante Žigman kazao je da 2019. nebankarski financijski sektor u Hrvatskoj, mirovinski i investicijski fondovi i osiguravateljska društva, mogu pamtiti po dobrim rezultatima, ali i upozorio da je "pred nama izazovno vrijeme niskih i potencijalno negativnih kamatnih stopa koje mogu tražiti promjene u ulagačkim strategijama". Mirovinski fondovi raspolažu s velikim kapitalom, no usprkos tome, glavninu njihove imovine čine državne obveznice u koje se slilo više od 70 posto njihova portfelja.
Za razliku od domaćih mirovinskih fondova koji zapravo žive u simbiozi s državom te snažno ovise o prinosima na hrvatske vrijednosne papire, svjetski mirovinski fondovi okreću se i drugim klasama imovine, od ulaganja u nekretnine, infrastrukturne projekte, dionice. Žigman ističe da se najveći porast vrijednosti imovine u 2019. odnosio na rast cijena državnih obveznica.
Četiri fonda imaju dva milijuna osiguranika, koji su tek od 2019. počeli u većem broju odlaziti u mirovinu. Hanfa navodi da su u prvih 11 mjeseci 2019., za ljude koji su stekli uvjete za mirovinu fondovi drugog stupa isplatili 844 milijuna kuna. Dio novca otišao je u proračun za mirovine radnika koji su se vratili u prvi stup jer im je državni sustav osiguravao veću mirovinu, a ostatak u mirovinsko društvo zaduženo za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. Među osiguranicima drugog stupa koji su lani stekli uvjete za mirovinu njih 46 posto zadržalo je mirovinu drugog stupa dok su se ostali vratili u prvi stup. Uglavnom se radilo o radnicima čije su plaće bile niže od prosječnih.
Za ljude koji su uglavnom prebačeni u državni mirovinski sustav, do sad je iz četiriju fondova drugog stupa isplaćeno oko 9 milijardi kuna. Uz obaveznu štednju u drugom stupu, koja će svoju pravu snagu i društveni značaj pokazati tek za desetak godina, kada u mirovinu krenu generacije rođene prije 50-ak godina, sporije se razvija dobrovoljna mirovinska štednja. U trećem stupu štedi oko 315 tisuća građana, a njihova je imovina krajem studenog 2019., bila oko 5 milijardi kuna. Prosječni prinosi fondova trećeg stupa kretali su se od 5 do 13 posto.
