Njemački turisti ostaju najvažniji za Hrvatsku

Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 2,4 milijuna dolazaka i 11,9 milijuna noćenja turista.

Stranih gostiju došlo je 2,16 mil. te su ostvarili 11,16 mil. noćenja, što je u usporedbi s rujnom 2024. porast za 5,1% u dolascima te za 6,2% u noćenjima. Domaći turisti ostvarili su 11,8% više dolazaka i 7,6% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najviše noćenja u rujnu ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 3,8 milijuna noćenja odnosno 33,6% svih noćenja stranih gostiju. Broj noćenja njemačkih turista je i za 14,1% veći u odnosu na rujan 2024. Prosječno su njemački turisti ostvarili 8 noćenja po dolasku. Slijede noćenja turista iz Austrije (9,8%), Poljske (7,7%), Slovenije (6,2%), Ujedinjenog Kraljevstva (5,4%), Češke (4,8%), SAD-a (3,1%) te Italije i Mađarske (svaka po 2,5%). Prema vrsti smještajnih kapaciteta, 44,6% svih noćenja u rujnu ostvareno je u skupini Odmarališta i slično objekti za kraći odmor.

Uz povoljne vremenske prilike, početak posezone je donio očekivano dobre rezultate. Promatrano na tromjesečnoj razini, nadoknađeni su nešto skromniji rezultati središnjeg dijela sezone – srpnja i kolovoza, gdje blago smanjenje fizičkih pokazatelja nije neuobičajeno s obzirom da Hrvatska proteklih nekoliko godina posluje na vrhuncu svojih kapaciteta u tom razdoblju. U razdoblju srpanj-rujan 2025. ostvareno je 0,8% više dolazaka i stagnacija ukupnog broja noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U razdoblju od siječnja do rujna u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 18,7 milijuna dolazaka i 89,4 milijuna noćenja, što je za 2,3% više dolazaka i za 1,2% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2024. Domaći turisti ostvarili su 8,6% više dolazaka i 6,1% više noćenja, a strani turisti 1,4% više dolazaka i 0,7% više noćenja. Strani turisti činili su 91% ukupnih noćenja.

Najviše noćenja u prvih devet mjeseci ostvarili su turisti iz Njemačke (24,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), a slijede noćenja turista iz Slovenije (9,4%), Austrije (8,7%), Poljske (8,5%), Češke (5,4%), Ujedinjene Kraljevine (4,4%), Italije (4,3%), Mađarske (4,2%) i Slovačke (3,7%). U usporedbi s istim razdobljem 2024. porast noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije, Poljske i Ujedinjene Kraljevine, dok je pad noćenja prisutan kod ostalih navedenih zemalja.

U promatranom razdoblju Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista, 27,3 milijuna odnosno 30,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 17,5 milijuna ostvarenih noćenja turista (19,6% od ukupno ostvarenih noćenja), te Primorsko-goranska županija s ostvarenih 14,7 milijuna noćenja turista (16,4% od ukupno ostvarenih noćenja).

S obzirom na kretanja u dosadašnjem dijelu godine, na razini cijele 2025. ostajemo pri našim očekivanjima o rastu noćenja za 1,2% na godišnjoj razini.

U narednom razdoblju, glavni izazov za hrvatski turizam ostaje smanjena cjenovna konkurentnost. Prema našoj procjeni, u 2025. godini cijene hotela i restorana dosegnut će prosjek Europske unije (smanjenje razlike od gotovo 5 baznih bodova u roku od samo jedne godine). S obzirom na konkurenciju i promjenjive preferencije gostiju, turistički sektor mora ostati fleksibilan i prilagodljiv. Strateški naglasak trebao bi biti stavljen na diversifikaciju emitivnih tržišta te unaprjeđenje turističke ponude, kako bi Hrvatska zadržala i ojačala svoju poziciju na sve konkurentnijem i zasićenijem mediteranskom tržištu.