GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nestašice hrane: Evo gdje će Hrvatska imati najviše problema

Nestašice hrane: Evo gdje će Hrvatska imati najviše problema
HRANA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.04.2020 / 11:34
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatska ima, nažalost, itekakve razloge za strahovanje od mogućih nestašica hrane u drugoj polovini godine.

Vlastitom proizvodnjom pokrivamo prosječno oko 50 posto potreba stanovništva za hranom, kako u kojim kategorijama. Što se tiče žitarica, prosječna samodostatnost je oko 120 posto. Kod pšenice se kreće od 120 do 170 posto, kod kukuruza od 103 do 136 posto, ječam od 90 do 120 posto, ovisno o klimatskim prilikama. Kod uljarica je situacija znatno bolja pa je samodostatnost u soji narasla zadnjih godina do preko 500 posto, a kod uljane repice i suncokreta samodostatnost je također preko visokih 200 posto.

Kod povrća nam je prosječna samodostatnost zadnjih deset godina 63 posto. Približavamo se samodostatnosti kod kupusa, kod krumpira i rajčica s oko 80 posto, dok je kod svog ostalog povrća prisutan izuzetno veliki uvoz.

Kod voća samodostatnost jako oscilira i ovisi o godinama i klimatskim uvjetima te joj je prosječna razina u zadnjim godinama oko 55 posto. Samodostatni smo u proizvodnji mandarina i višanja, a u pojedinim godinama i u proizvodnji jabuka.

Najgora je situacija kod mlijeka gdje nam samodostatnost pada svake godine do sada i proizvodimo manje od 50 posto vlastitih potreba. Kod mesa je samodostatnost prosječno 70 posto, od toga junetina 73 posto, svinjetina 60 posto, piletina 90 posto. Kod jaja je samodostatnost dosta blizu vlastitih potreba, osim u vrhuncima potrošnje za Uskrs i blagdane.

Ono što se zove prehrambeni nacionalizam već gledamo unazad nekoliko tjedana, a toga će biti sve više kako kriza bude odmicala.

Zemlje čuvaju hranu za sebe, pa Bloomberg izvještava o panici među vladama zbog protekcionističke politike, do jučer nedopustive na slobodnim tržištima. Srbija zaustavlja izvoz suncokretovog ulja, Kazahstan pšeničnog brašna i nekih poljoprivrednih proizvoda, to također čini najveći izvoznik pšenice Rusija, a Vijetnam ograničava izvoz riže. Turska je još odavno zabranila izvoz limuna, o čemu smo pisali.

Tehnički gledano, u svijetu je trenutačno dovoljno hrane za prehranu cijele populacije i u skladištima je dovoljno nekvarljivih namirnica poput pšenice, riže i kukuruza, ali dostupnost ovisi o političkim odlukama i trenutačnim uvjetima transporta.

Iz statistike je razvidno da proizvode koje izvozimo najčešće izvozimo u obliku sirovina s nikakvim ili minimalnim stupnjem dorade, a kulture i proizvodi koji zahtijevaju radnu intenzivnost polako gube bitku s uvozom, s obzirom na to da takve proizvodne aktivnosti zahtijevaju visoki stupanj ulaganja, pogotovo u opremu, edukaciju radne snage kao i primjerenu logistiku.

Ovu krizu mnogi vide kao priliku za revival hrvatske poljoprivrede. Je li takvo što uopće moguće? Primjerice, dr. Vladimir Kušan iz Oikona, instituta za primijenjenu ekologiju, izračunao je ovih dana da Hrvatska ima više od 400 tisuća hektara neobrađenog zemljišta. Direktor Oikona Dalibor Hatić - koji je i pokrenuo inicijativu »Zaorimo hrvatska polja! - kaže da su posljedice epidemije prava prilika za »mobilizaciju hrvatskog poljoprivrednog potencijala«.

U svakom slučaju, ako se Hrvatska ne bude pobrinula za obnovu i zaštitu vlastite proizvodnje, na to će je prisiliti ponašanje drugih država.

Tagovi: nestašice hrane, hrana, meso, junetina, svinjetina, mlijeko, pšenica, žitarice, hrvatska poljoprivreda
PROČITAJ I OVO
Mlađi kupuju bitcoin, stariji zlato
MODELI
Mlađi kupuju bitcoin, stariji zlato
ANALIZA - Ponašanje privatnih ulagača tijekom pandemije covida-19 uvelike varira ovisno o dobnoj skupini, otkrili su stručnjaci investicijske banke JP Morgan Chase.
EU tržišta: Kineski podaci podigli indekse
TRŽIŠTE KAPITALA
EU tržišta: Kineski podaci podigli indekse
FRANKFURT - Paneuropski Stoxx 600 indeks oko 9,45 sati bio je u plusu 0,6 posto, pri čemu su najviše na dobitku dionice naftnih kompanija, u prosjeku za 1,2 posto.
Euro prema kuni najslabiji od početka ožujka
JAČANJE KUNE
Euro prema kuni najslabiji od početka ožujka
ZAGREB - HNB-ov srednji tečaj eura subotnjim je padom od 0,08% formirao sad već 20-dnevni silazni niz, tijekom kojega je pao za gotovo 7 i pol lipa, odnosno gotovo 1,00%.
Goldman Sachs: Evo zašto je otkriće cjepiva loša vijest za dionice FAANG+
ANALITIČARI
Goldman Sachs: Evo zašto je otkriće cjepiva loša vijest za dionice FAANG+
NEW YORK - U aktualnim tržišnim turbulencijama zanimljivo su mišljenje ovih dana izrekli analitičari Goldman Sachsa.
Cijene zlata rastu devet uzastopnih tjedana
ZLATO
Cijene zlata rastu devet uzastopnih tjedana
LONDON - Cijene zlata lako su prešle razinu od 2.000 dolara, optimisti su u petak ujutro pogurali povijesni maksimum na 2.075 dolara za uncu (31,1 gram).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE