GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

(Ne)kompetitivnost gospodarstva ipak važnija od trenutne dužničke krize

(Ne)kompetitivnost gospodarstva ipak važnija od trenutne dužničke krize
KONKURENTOST U PADU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.10.2011 / 19:12
Autor: Damir Kušen, veleposlanik Hrvatske u Finskoj
KOLUMNA - Dužnička kriza niza europskih zemalja, koliko god bila ozbiljna, manji je problem nego dugoročni pad kompetitivnosti i konkurentnosti europskog gospodarstva.
Globalno tržište otvorilo je velike mogućnosti u strateškom osmišljavanju nacionalnih gospodarskih programa, no jednako tako vlastitu nacionalnu proizvodnju suočilo i s rapidnim rastom otvorene svjetske konkurencije. Tradicija globalne popularnosti nekih proizvoda i priznatih brendova nikako nije dovoljno jamstvo trajnije dominacije na tržištu. Jedini način uspješne borbe za tržište jest stalni i sustavni proces primjene inovacija, hrabrosti u donošenju strateških poslovnih odluka te podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda.

Posljednja odluka Nokije o otpuštanju oko 3,500 radnika i zatvaranju nekoliko proizvodnih pogona, u finskoj javnosti dočekana je s iznimnom zebnjom. Do nedavno neupitni simbol finske tehnološke moći, a često i prva asocijacije na spomen Finske u mnogim dijelovima svijeta, sve bliže je sudbini niza vodećih svjetskih tvrtki koje nisu na vrijeme prepoznale princip neophodne stalne borbe za inovativnost i konkurentnost vlastitih proizvoda. Finski, ali i svjetski mediji su tako posljednju godinu često komentirali i pokušali objasniti koje je ključne strateške korake ta vodeća svjetska kompanija u području telekomunikacija trebala učiniti kako bi svoju globalnu dominaciju uspjela zadržati. Prije svega, prilična je suglasnost da je kašnjenjem lansiranja pametnih telefona jednostavno dopustila konkurenciji prilično lako preuzimanje vodeće pozicije. Jednako tako, pametni mobiteli u iznimno kratko vrijeme postali su odlične platforme za multimedijalno korištenje i širenje spektra funkcija koje je do tada telefon kao komunikacijski uređaj omogućavao. To je pak otvorilo kreativni prostor za razvoj nebrojnih aplikacija koje su korisnici brzo prepoznali i prihvatili kao standard pametnih telefona. Tako je npr. Appleov iPhone samo u godinu dana od pojave na tržištu korisnicima nudio već stotine tisuća različitih aplikacija, a još brži trend slijedio je i Googleov Android. Istovremeno, Nokia je u tom segmentu, po ocjeni poslovnih analitičara i medijskih komentara, nedopustivo zaostajala.    

Ozbiljniji gubitak globalnog tržišta u području mobilne komunikacije s kojim bi se Nokia, po mnogim procjenama, mogla uskoro suočiti, naravno da bi se negativno odrazio na sveukupno  finsko gospodarstvo. Finska, međutim, spada u sam vrh zemalja po izdvajanju za istraživanje, razvoj i inovacije i prilično je sigurno da će iznimno efikasan nacionalni inovacijski sustav pronaći nove načine osvajanja svjetskog tržišta.  

No, za razliku od Finske i ostalih nordijskih zemalja, razina izdvajanja za istraživanje, razvoj i tehnološke inovacije znatno je manja u većini EU članica. Istovremeno, svijest o potrebi stalne borbe za tehnološke inovacije koje bi osiguravale neophodnu kompetitivnost pa time i gospodarsku moć, znatno je manje zastupljena u strategijama gospodarskog razvoja niza država EU. Svaka ozbiljnija ekonomska kriza u pravilu dovodi do smanjivanja proračunskih izdvajanja i za istraživanje i razvoj – što pak dugoročno smanjuje tehnološku inovativnost i konkurentnost proizvoda. Finska je u tome upravo suprotni primjer. Naime, u godinama gospodarske krize ona je ta izdvajanja mudro povećavala.
 
Kompetitivnost nacionalnih gospodarstava pod stalnim  je povećalom OECD-a, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke te svih relevantnih financijskih institucija. U posljednje vrijeme svjedoci smo i sve snažnijeg utjecaja ključnih međunarodnih agencija za procjenu kreditnog rejtinga. No, najsofisticiraniji godišnji pregled kompetitivnosti pojedinih država svijeta daje World Economic Forum kroz Globalni indeks kompetitivnosti.

Iako se medijski interes uglavnom usmjeruje na komentar trenutne pozicije na kojem je neka zemlja, Globalni indeks kompetitivnosti pruža iznimno puno korisnih informacija za procjenu konkurentnosti, prednosti i slabosti vlastite ekonomije, ali i za praćenje dugoročnijih trendova te precizniji uvid u referentni okvir mnogih drugih zemalja i regija relevantnih za naše gospodarstvo. Procjena kompetitivnosti svake zemlje određuje se na preko stotinu varijabli.

Pažljivijom analizom ovogodišnjeg indeksa konkurentnosti svjetskih ekonomija vidljivo je kako je sve teže govoriti o homogenom europskom gospodarstvu. Dok je s jedne strane Europska unija regulirala unutarnje tržište, carinsku i dijelom poreznu politiku, a posebno uskladila ključne makrofinancijske mehanizme članica euro-zone, po pitanju nacionalne kompetitivnosti i brojnih faktora na kojima se ona temelji, razlike pojedinih EU članica iz godine u godinu su sve veće. Tako se po sve većem broju kriterija koji pokazuju aktualno stanje makroekonomije, europski sjeverozapad  sve više udaljava od jugoistoka kontinenta. Razlike u kompetitivnosti vjerojatno ne bi privukle osobitu pažnju da kulminacija grčke dužničke krize nije otvorila ključno pitanje samog opstanka euro-zone. Sjeverozapad kontinenta tako je počeo otvoreno prozivati posrnule članice s juga po pitanju temeljne odgovornosti pridržavanja dogovorenih pravila i regula pri vođenju državnih financija, ali i strategije dugoročnog gospodarskog razvoja kao jamstva buduće ekonomske stabilnosti.

Rasprave i analize mogućih opcija izlaska iz gotovo fatalne dužničke krize pokrenule su tako i sve širu i ozbiljniju raspravu o sve većim razlikama u kompetitivnosti njihovih gospodarstava. Dok su sve nordijske zemlje, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluxa i Austrija među prvih dvadesetak država na svjetskoj ljestvici kompetitivnosti, europski jug zauzima između 36. (Španjolska) i 45. mjesta (Portugal).  Baltičke i srednjoeuropske tranzicijske zemlje nalaze se u rasponu od 33. (Estonija) do 50. mjesta, s izuzetkom Slovačke koja je na niskom 69. mjestu. Europski istok još više zaostaje (Bugarska je na 74. a Rumunjska na 77. mjestu), da bi najlošije mjesto od EU članica zauzimala Grčka na čak 90. mjestu. Od zemalja regije, Slovenija je na 57. mjestu,  a slijede Crna Gora (60.), zatim Hrvatska na lošem 76. mjestu, te Albanija (78.) i Makedonija (79.), da bi dno europske ljestvice zauzela Srbija na 95. mjestu.

Ti brojevi naravno ne bi bili toliko bitni da se oni ne temelje na brojnim pokazateljima ekonomskog, makrofinancijskog i socijalnog stanja u zemlji, ali i učinkovitosti funkcioniranja državnih institucija, vladavine prava i niza čimbenika koji čine poslovnu klimu i definiraju najvažnije uvjete za gospodarski prosperitet zemlje.

Osvrnemo li se ukratko na poziciju Hrvatske, njezine prednosti, potencijale te slabosti koje ovogodišnji Globalni indeks kompetitivnosti pokazuje, odmah je uočljivo da su zaostaci vidljivi u području zapošljavanja i korištenja ljudskih resursa (116. mjesto!),  kao i administrativnih prepreka u regulativama za pokretanja i vođenja poslovanja, nedovoljno učinkovit porezni sustav, te nedovoljna konkurentnost hrvatskih proizvoda. Na tom grupnom faktoru, Hrvatska zauzima čak 114. mjesto. Loše stojimo i na faktoru Efikasnosti javnih institucija (90. mjesto), Poslovne sofisticiranosti (88. mjesto), te Razvijenosti financijskog tržišta (87. mjesto).  S druge strane, daleko bolju poziciju Hrvatska zauzima na faktoru Tehnološke spremnosti (38. mjesto), Kvalitete infrastrukture (39. mjesto), Zdravstva i primarnog obrazovanja (48. mjesto) te Visokog školstva i stručnog usavršavanja (56. mjesto).

Uvijek je moguće, naravno, komentirati metodologiju nekog istraživanja ili se ne složiti sa procjenama, no činjenica je da Hrvatska ima potencijale za znatno bolju poziciju i veću kompetitivnost nacionalnog gospodarstva. U ključnim faktorima za koje su potrebne godine iznimno visokih ulaganja Hrvatska zauzima prilično dobro mjesto. Tako tehnološka spremnost uključuje kvalitetu postojeće informacijske i komunikacijske infrastrukture, usvojenost i raširenost korištenja računala i mobilne komunikacije. Kvaliteta infrastruktura procjenjuje se kroz sofisticiranost prometnica, komunikacija i energetskih sustava. Jednako tako, Hrvatska ima dobre pozicije u području zdravstva i relativno kvalitetnog temeljnog školovanja, te solidnog sustava visokog školstva. No, zaista je nedopustivo da svoj potencijal gospodarske konkurentnosti ugrožava nedovoljnom kvalitetom rada pojedinih institucija, procedura i područja koja određuju poslovnu klimu i omogućuju lakše poslovanje. Uz uvjerenje da je proces pristupnih pregovora donio i neka značajna poboljšanja i u ta područja ostaje za vjerovati da će u godinama koje predstoje zemlja ipak zabilježiti podizanje na svjetskoj ljestvici globalne kompetitivnosti.

Nordijske zemlje u samom su svjetskom vrhu po kompetitivnosti i njihovo iskustvo u jačanju vlastitih potencijala sustavno i kroz diplomatske mreže pokušavamo prenijeti i kod nas. Uz funkcioniranje svih relevantnih institucija te iznimno kvalitetni sustav školovanja, ključno po čemu se te zemlje razlikuju od većine ostalih koje jednako tako zauzimaju visoka mjesta jest investiranje u inovacije i tehnološki razvoj. Finska tako investira u istraživanje, razvoj i inovacije čak 3.7 posto BNP-a. U mnogim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, taj broj je čak tri puta manji.  

Europski sjever sve se više udaljava od juga i jugoistoka i ukoliko se taj trend nastavi, koncept zajedničke europske kompetitivnosti neće imati više smisla niti temelja. Neka će gospodarstva ostati sposobna nositi se sa sve oštrijom globalnom konkurencijom, a neka će na žalost sve više gubiti tu utakmicu. Ideja ekonomske homogenosti euro-područja i zajedničkog europskog gospodarstva teško će opstati bez radikalnih zaokreta u smjeru jačanja kompetitivnosti i inovacijskog potencijala svih EU članica. Kina iz godine u godinu zauzima sve više mjesto na Globalnom indeksu kompetitivnosti tako da je ove godine na prestižnom 26. mjestu. Trend postupnog smanjenja razlike europskih zemalja u odnosu na zemlje u razvoju, osobito Kine, Indije, ostalih azijskih zemalja te Brazila sugerira postupno gubljenje dosadašnje dominacije u kompetitivnosti europskog gospodarstva. SAD također od 2005. godine postupno padaju na ljestvici Globalnog indeksa kompetitivnosti, iako je snaga američkog tržišta, tržišta rada te posebno investiranja u inovacije i dalje u svjetskom vrhu.  

Budućnost zdravog gospodarstva jedino je u inovacijskoj snazi i stalnom poticanju tehnološke kreativnosti. U tom kontekstu, aktualna dužnička kriza čini se kao znatno lakši problem, jer puno je teže osigurati sve potrebne uvjete u kojima će se industrija neke zemlje dugoročno uspješno boriti za dio svjetskog tržišta. Iluzija je da je vlastito nacionalno tržište i regija koja nas okružuje dovoljno jamstvo dugoročne stabilnosti nacionalnog gospodarstva. Tržište naše regije samo je mali dio globalnog tržišta na kojem će u konačnici vrijediti ista pravila tržišnog natjecanja kao i bilo gdje drugdje, a svjetska konkurencija prepoznati će i iskoristiti i te tržišne potencijale. Jedini način ostati relevantan je imati stalno konkurentan proizvod.

Nokia je u samo jednom trenutku, po ocjeni niza analitičkih komentara, podcijenila snagu konkurentnih tvrtki i očekivanja tržišta, što je bilo dovoljno za skupu lekciju o značaju inovacija i tržišnih noviteta. Hrvatska nema Nokiju pa nema niti toliki pritisak rizičnih odluka. No, ima ogromni potencijal mladih i školovanih ljudi u čiju je kreativnost i inovacijski potencijal neophodno znatno više investirati. Propustiti ili podcijeniti značaj koji upravo taj njihov potencijal ima za jačanje hrvatskog gospodarstva bila bi znatno veća pogreška od odluke koja je dovela do kašnjenja Nokijinih pametnih telefona. Sustav koji je doveo do briljantnog uspjeha Nokije dovesti će sigurno i do niza drugih globalnih poslovnih uspjeha. No, naš propust značio bi ne stvoriti neophodne uvjete za bolju cjelokupnu poslovnu klimu, a ti uvjeti nisu nikakva nepoznanica i njihova formula je u konačnici vrlo jednostavna.

Rasprave o preraspodjeli proračuna premalo uključuju logičnu pretpostavku da s jačanjem industrijske konkurentnosti i kompetitivnosti proizvoda najlakše širimo tržište i izvoznu orijentaciju zemlje, što u konačnici povećava ukupni nacionalni proivod, a tada je i proračun lakše dijeliti. Jačanje kompetitivnosti industrijske proizvodnje i poticanje tehnoloških inovacija dugoročno je puno važnije od traženja optimalnog mehanizma daljnjeg zaduživanja što je, uz smanjenje javne potrošnje, u temelju aktualnog modela rješavanja dužničke krize. Europsko, a naravno i hrvatsko gospodarstvo moraju podići razinu kompetitivnosti i biti spremniji za dugoročnu borbu za globalno tržište.  

Nakon sveobuhvatnog nacionalnog angažmana oko procesa EU-pristupnih pregovora, sada bi se bez ikakvih rezervi, upravo gospodarski progres zemlje trebao postaviti kao ključni državni prioritet, a to u prvom redu znači okretanje ka stvaranju optimalnih uvjeta za poduzetništvo, poticanje inovativnosti i stvaralaštva kao najboljeg načina jačanja kompetitivnosti vlastite proizvodnje, ali i svih uslužnih djelatnosti. Izvještaj o globalnoj kompetitivnosti s naglaskom na kvalitetnoj infrastrukturi i telekomunikacijama, prilično dobrom obrazovanju i tehnološkoj spremnosti zemlje, Hrvatskoj daje dobar vjetar u jedra i ne postoji niti jedan realan razlog da se hrvatski brod ne približi srednjoeuropskoj regati. U protivnom, u podjeli europskih regatnih liga, Hrvatska će svojim dobrim brodom dugoročno ploviti znatno nemirnijim morima i ispod svojih realnih potencijala.


Tagovi: konkurentnost, kompetitivnost, dužnička kriza, Finska, Nokia, eurozona, Europska unija, OECD, MMF
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Valamar gubitnik dana, indeksi pali
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar gubitnik dana, indeksi pali
ZAGREB - Još jedan dan slabog prometa s negativnim predznakom na Zagrebačkoj burzi.
Jahtaši: Stožer donio katastrofalnu odluku koja bi mogla uništiti sezonu
NAUTIČARI
Jahtaši: Stožer donio katastrofalnu odluku koja bi mogla uništiti sezonu
PULA - Stožer je krajem protekloga tjedna donio katastrofalnu odluku koja bi mogla uništiti sezonu, žale se jahtaši.
Dolarov indeks blago ojačao
FOREX
Dolarov indeks blago ojačao
LONDON - Dolar je u utorak blago ojačao prema košarici najznačajnijih svjetskih valuta u relativno mirnom trgovanju na međunarodnim tržištima, jer američko-kineske napetosti i porast novih slučajeva koronavirusne zaraze navode ulagače na oprez.
Zagrebačka burza: Prijepodnevni promet manji od milijun kuna
ZSE INTRADAY UPDATE
Zagrebačka burza: Prijepodnevni promet manji od milijun kuna
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u utorak prijepodne indeksi su blago oslabili, uz nastavak skromnog obujma trgovanja uoči skorašnjeg početka sezone objave financijskih izvješća domaćih kompanija.
Hrvatska među 20 najtraženijih svjetskih destinacija na francuskom tržištu
SIGNALI
Hrvatska među 20 najtraženijih svjetskih destinacija na francuskom tržištu
ZAGREB - Da je Hrvatska među najtraženijim inozemnim turističkim destinacijama na tržištu Francuske pokazuju podaci MisterFly-a, jednog od najvećih francuskih online distributera specijaliziranih za prodaju aviokarata, najam vozila i hotelski smještaj, izvijestila je direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj Danijela Mihalić Đurica.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE