GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ne vidi se izlaz iz začaranog kruga hrvatskog siromaštva

Ne vidi se izlaz iz začaranog kruga hrvatskog siromaštva
SIROMAŠNA HRVATSKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.03.2014 / 19:26
Autor: Krešimir Butković
KOLUMNA - Ne znam je li nam bilo potrebno neko veće istraživanje, no na raspravi Znanstvenog društva ekonomista predstavljen je i znanstveni rad koji se bavi obilježjem i tendencijom siromaštva u Hrvatskoj.

Jedan od sudionika na radu je i Zoran Ježić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji je ustvrdio poražavajuće rezultate u kojima Hrvatska, još od početka krize prije šest godina bilježi konstantan rast stope siromaštva stanovništva. Trenutna je situacija takva da je Hrvatska na samom dnu s trećinom stanovništva kojima prijeti siromaštvo. O temi siromaštva i sličnim poražavajućim rezultatima pisao sam i prije. U međuvremenu situacija je postala gora. Na ulicama možemo primijetiti melankoliju na licima ljudi, mladi su apatični i ne vide smisla.

Često znam razgovarati s mladim ljudima koji ne žele studirati već bi htjeli svoju sreću okušati traženjem posla na burzi. Boje se. Boje se da im nema budućnosti u ovoj lijepoj i uništenoj zemlji. Koliko god se busali u prsa domoljubljem realnost mnoge tjera na razmišljanje da sreću potraže negdje drugdje. Moj bratić ima 25 godina. Slavonac je svoju sreću tražio u Rijeci. Kratko je trajalo. Posla nigdje. Odlučio je za kruh zarađivati u Njemačkoj, pa što bude.

U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva u populaciji mladih od 16-29 godina 17,8%. Kad situirana osoba čuje ovakav podatak onda prvo pomisli kako je statistika pretjerana te da mladi zapravo ne žele ništa raditi. Doći pred Zavod za zapošljavanje znači upasti u živo blato i prepustiti se laganom tonjenju. Prijatelj mi je u pedesetim godinama i polako se ostavlja svake nade da će pronaći posao. Bio je uspješan menadžer. Danas ih je puna burza, što mladih što starijih. Prijatelji i poznanici sve rjeđe mu se javljaju na telefon. Danas bi prihvatio bilo kakav posao, samo da radi. Nedavno mu je i sin, tridesetogodišnjak, dobio otkaz. Naravno, novog nigdje na vidiku.

HZZ bilježi rekordne brojke nezaposlenih, a premijer nam na naš račun krstari ''tamo dolje''. S druge strane, mamina sestrična je u svojim kasnim četrdesetima izgubila posao. Otkaz je doveo do problema s plaćanjem rata kredita za stan. Za koji dan kreće u Švedsku. Tamo će pokušati naći posao i rješenje svojih problema.

Ekonomisti rješenje za problem siromaštva vežu uz transparentan i pravedan sustav socijalne zaštite temeljen na uključenosti svih građana i nepostojane diskriminacije. Teško da je to izvedivo. Kao osoba s invaliditetom itekako sam upoznat s neučinkovitim sustavom, a ono što rade ministrica Milanka Opačić i ministar Rajko Ostojić graniči s totalnim diletantizmom i nesavjesnošću. Da bi se uštedjelo, zdravstvo stimulira bonusima na plaću one liječnike koji ukinu određene vježbe onima kojima je to nasušno potrebno. Od jednog zdravstvenog radnika tako doznajem da su jednom teškom invalidu ukinuli vježbe disanja koje su mu nasušno potrebne. Toliko o transparentnosti i poštenju siromašne nam države.

Naravno, tu je i spoznaja ekonomista da smanjenju nejednakosti u društvu pridonose i tržište rada i porezna politika. Kao, mi laici nemamo pojma o tome. Dok nam Linić puca porez na sve i svašta, stručnjaci upućuju na to da bi rast dohotka kao i rast BDP-a mogao smanjiti stopu siromaštva. Uzgred dovelo se i do zaključka da više i visoko obrazovanje nemaju značajan utjecaj na dohodovne nejednakosti. Kad vidim Macolu ili Keruma kako bez škole vrte ogromne zarade, a kako nam profesore država tjera na prosjački štap, jasno je zašto mladi ne žele na faks i ne žele ostati u Hrvatskoj. Ispada da fakultetskim obrazovanjem stvaramo buduće visokoobrazovane prosjake.

Kad govorimo o rješenjima i odgovornim za ovakvo siromaštvo mnogi s pravom prozivaju državu i političare. Iako Linić okrivljuje poduzetnike za lošu situaciju, gospodarska politika svih dosadašnjih Vlada je izravni krivac za ovu dugogodišnju stagnaciju i propadanje realnog sektora. Svojom poreznom politikom i opterećenjem na plaće povisila se cijena rada koja nas svrstava u nekonkurentne kako po cijeni inputa tako i po cijeni outputa.

Država i dalje svoju nemoć rješava kroz daljnje namete. Znanstvenici upozoravaju i na to da bi progresivno opterećenje na plaće moglo imati i neke zamke u vidu toga da bi veći porezi na najviše plaće moglo aktivirati sivu zonu ili bi rad bio supstituiran dokolicom. Nažalost, gledajući izvješće sa sjednice Vlade vidi se da su svi u crnoj zoni i da većina njih boluje od dokolice. Dok oni zijevaju punih trbuha i neopterećeni statistikom siromaštva, na peronima je sve više onih koji će s jednim koferom prema uspješnijem dijelu EU u potrazi za izgubljenom srećom.

Autobiografiju Krešimira Butkovića "Fifty-fifty" možete naručiti na: NAKLADA ULIKS d.o.o. Rijeka 51000 Rijeka, Cavalsko 17 - telefon (051) 648 069 - telefaks (051) 648 068 - ured, Franje Candeka 23A (051) 672 649 - gsm 1 (098) 431 513 - gsm 2 (098) 320 781 e-mail: uliks@email.t-com.hr


Tagovi: siromaštvo, Vlada RH, Slavko Linić, Zoran Milanović, Rajko Ostojić, nezaposlenost, Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ
PROČITAJ I OVO
Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka
VRLO DOBRO
Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka
ZAGREB - Kako sezona odmiče, hrvatska nautika bilježi sve bolje rezultate, naročito u srpnju. Ako isključimo podatke o mini kruzerima, ukupan pad od početka godine iznosi 59 posto, dok je u sedmom mjesecu zabilježen pad od samo 25 posto.
Španjolski restoran uveo aplikaciju virtualnog konobara
BIZARNO
Španjolski restoran uveo aplikaciju virtualnog konobara

MADRID - Restoran na španjolskoj obali odlučio se na novu mjeru borbe protiv koronavirusa uvodeći aplikaciju virtualnog konobara kako bi smanjio kontakte s osobljem i rizik zaraze.

Morgan Stanley upozorava: Investitori nisu spremni na ovu promjenu
UPOZORENJE
Morgan Stanley upozorava: Investitori nisu spremni na ovu promjenu
NEW YORK - Inflacija je više od desetljeća niža od želja monetarnih vlasti. Na primjer, u eurozoni, iznosila je samo 0,4% u srpnju (na godišnjoj razini).
Pula u srpnju dosegnula gotovo polovicu lanjskog prometa
SOLIDNO
Pula u srpnju dosegnula gotovo polovicu lanjskog prometa
PULA - Za nama je udarni turistički vikend kada je u Istru ušlo više od 116 tisuća turista, a na Poluotoku ih trenutno boravi gotovo dvjesto tisuća.
Zlato na novom rekordu
UZLET
Zlato na novom rekordu
LONDON - Cijene zlata dohvatile su jutros novi rekord na poticajjima slabijeg dolara i padajućih obvezničkih prinosa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE