GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Mnogi hoteli neće se ni otvarati, turističkom sektoru nedostaje 35.000 ljudi

Mnogi hoteli neće se ni otvarati, turističkom sektoru nedostaje 35.000 ljudi
VELIKI PROBLEM
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.01.2022 / 18:52
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - U Hrvatskoj će ove godine u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika. Problem nedostaka radne snage eskalirao je lani kada neki hoteli, i to ne samo oni niže kategorije, nisu otvarali svoja vrata u glavnoj sezoni jer nije bilo djelatnika koji bi sezonu uopće odradili.

U sektoru su stoga izračunali kako se moglo ostvariti oko 800 milijuna kuna više prihoda da su radnu snagu mogli zaposliti pod elastičnijim uvjetima.

Većini turističkog sektora, izuzev, primjerice turističkih agencija, više nisu na raspolaganju ni mjere za zaposlene zbog čega su u sektoru već početkom jeseni, odmah nakon sezone prema državi krenuli s nizom prijedloga kako za ovu godinu ublažiti problem nedostatka kadra i omogućiti lakše zapošljavanje radne snage.

I to prije svega na domaćem tržištu gdje se želi mobilizirati i neke segmente kojima je sada otežan rad kao što su studenti koji su lani »spasili« stvar u srpnju i kolovozu, ili umirovljenici, piše Novi list.

Isto tako u sektoru očekuju da se ukine obveza testa tržišta rada.

I posljednji popis je ukazao na silan pad broja stanovnika, a time i radno aktivnog stanovništva, a u uvjetima pandemije, još je povećan trend odlaska domaćih radnika u inzemstvo tako da se ionako nedostatan bazen domaće radne snage dodatno ispraznio.

Tako će očekivano i ove godine biti velika potražnja za kadrovima iz drugih, mahom susjednih zemalja, ali i Filipina, Indije, Ukrajine.

No lani se kod zapošljavanja stranaca i po nekoliko tjedana čekalo dobivanje dozvole za rad stranaca, a mjesec dana u glavnoj sezoni znamo što znači.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) krajem prosinca je na birou bilo prijavljeno dvije tisuće i 463 konobara, dvije tisuće i 101 kuhar te 689 sobarica.

Dakle, oko nešto više od pet tisuća potencijalnih zaposlenika u turizmu. Premalo ako su stvarne potrebe 30 do 35 tisuća. Sveukupno je, kažu u HZZ-u u prošloj godini traženo 235.219 radnika, a od toga 27.792 radnika na sezonskim poslovima.

Od ukupno 27.792 tražena sezonska radnika najviše ih je traženo u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Kada je riječ o testovima tržišta rada, u 2021. je traženo 28.838 radnika.

Tako su dane dozvole za zapošljavanje više od 2.000 čistačica iz inozemstva, oko 1.700 stranih konobara, 1.300 sobarica i pomoćnih kuhara i kuharica, oko 1.200 kuhara i kuharica, oko 700 hotelskih sobarica.

Pritom je najviše zahtjeva za test tržišta rada zaprimljeno u Područnom uredu Zagreb, oko 8.500, dok je na drugom mjestu po zahtjevima Pula s oko 6.800 zahtjeva, a na trećem Rijeka s oko 5.400 zahtjeva. Inače, u rekordnoj 2019. je u turizmu zaposleno oko 20.000 sezonaca iz inozemstva.

Komentirajući situaciju s kadrovima u turizmu prošle i ove godine, Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD), ukazala je kako je u turizmu potrebno konkretno povećati plaće.

Tim više s obzirom na galopirajuću inflaciju.

– Najveću grešku poslodavci u turizmu su napravili u ono vrijeme kada je bilo kadrova. Njih je bilo dovoljno, a i poslodavci su imali dovoljno novca i financijski su itekako mogli zaposlenicima povećati plaće.

Sada imaju manje novca, a daju veća povećanja nego kada su imali novca. Ali, nažalost, sada kadrova nema. To je začarani krug.

Sada bi plaće trebalo povećati najmanje 50 posto da bi im se ljudi vratili, slikovito je opisala situaciju s kadrovima predsjednica SIKD-a.

Dodala je kako danas posao može naći svatko tko je zdrav. Neće to biti kvalitetan posao, ali će biti za preživjeti. Ljudi ne idu van zato jer tu nema posla, nego prije svega da nađu kvalitetnije poslove.

Lani je, kazala je, situacija s kadrovima bila vrlo teška.

– S jedne strane razumijem zbog čega je bilo tako. Naime, poslodavci nisu pravovremeno mogli planirati jer je predsezona bila u znaku pandemije i zatvaranja te se do ljeta praktički nije znalo hoće li uopće biti sezone.

I onda je u lipnju sve naglo krenulo, i naravno da su svi oni, koji nisu do lipnja bili pozvani na posao, u međuvremenu tražili egtistenciju negdje drugdje.

Tako da je velik broj radnika koji bi se inače bili odlučili za rad u turizmu, ipak otišao u druge djelatnosti, u pravilu u građevinu ili trgovinu. U tim su se djelatnostima plaće povećale pa je turizam i u odnosu na njih nudio niska primanja.

Stoga, bez konkretnog povećanja plaća, bojim se da neće biti nekog pomaka ni ove godine te da će ponovo dio objekata zbog manjka personala ostati zatvoren, kazala je Cvitić te dodala kako je sada vrijeme pregovora o cijeni rada za predstojeću sezonu.

Lani se u ovo doba tako pregovaralo o smanjenju, a ne o povećanju plaća, jer su ljudi bili u pravilu na čekanju i nije bilo potrebe za radnicima.

A u sezoni se kroz neoporezive nagrade i ostalo to ipak nastojalo kompenzirati, tim više što se sezonu odrađivalo u pravilu s manjkom ljudi pa su oni koji su radili morali još jače »povući«.

Što se tiče stranih radnika, njih je, kazala nam je Cvitić, bilo doista odasvud, iz Nepala, Brazila, Argentine, Indije, Filipina i Ukrajine.

– Iz onih zemalja u kojima je gore nego kod nas, slikovito je navela predsjednica SIKD-a, ali i ukazala kako je tim radnicima ustvari Hrvatska tek stanica na putu do zapadnoeuropskih zemalja.

– Problem je i što taj djelatnik u kontaktu s gostom ne može pružiti uslugu koju može čovjek koji ovdje živi i koji predstavlja svoj kraj.

Naši su ljudi poznati po kvaliteti i profesionalnosti i nažalost smo u situaciji da odškolujemo kvalitetan kadar, uložimo u njegovo obrazovanje i praksu, i onda nam takvi ljudi odlaze raditi van.

Na to očito ukazuju i zadnji podaci popisa stanovništva. Osobno sam očekivala da u Istri neće biti pada, upravo zbog napretka u turizmu, međutim, ni poluotok nije ostao imun na ovaj negativan trend, zaključila je Cvitić.
U najvećoj turističkoj tvrtki na Liburniji, Liburnia Riviera Hotelima (LRH), govoreći o kadrovskoj politici za ovu godinu kazali su kako će u 2022. imati potrebu za dodatnih oko 600 djelatnika.

– Uvijek imamo potrebu za konobarima, kuharima, recepcionarima, sobaricama. Trebat ćemo i dodatnu snagu u drugim područjima. U manjem obujmu zapošljavat ćemo i djelatnike za neke specifične pozicije tipa spasioca, vrtlara ili kućnog majstora kao i u administraciji.

Potraga za novim ljudskim resursima je već počela. Smatramo da je jako važno na vrijeme početi s potragom kako bi pronašli najbolje djelatnike, pogotovo imajući u vidu stanje na tržištu.

Inicijalni razgovori s potencijalnim budućim zaposlenicima, kao i pregovori s ključnim partnerima u procesu zapošljavanja (agencije za zapošljavanje) počeli su već krajem prošle sezone, kazali su u LRH-u te dodali kako djelatnicima nude konkurentne tržišne uvjete uz adekvatan smještaj i hranu, kao i da kontinuirano i intenzivno rade na poboljšanju uvjeta rada i dizanju standarda u svim aspektima odnosa prema zaposlenicima.

– Sagledavajući situaciju na tržištu radne snage, u prvom redu polazeći od ambicioznih planova za sljedeću godinu, u Jadranu se aktivnosti vezane uz radnu snagu praktički nisu ni prekidale.

Od 1. rujna prošle godine, ukupno 46 zaposlenika dobilo je ugovore na neodređeno, a jednom dijelu njih produženi su ugovori na još godinu dana, pa Jadran danas ima 165 stalno zaposlenih što predstavlja rast od 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., rekla je Lucija Jukić, direktorica prodaje i marketinga Jadrana Crikvenica.

Dodala je kako će, uz kontinuirano oglašavanje potreba za radnom snagom te suradnju s HZZ-om, »Jadran« nastupiti i na nadolazećem virtualnom sajmu poslova Sezonac.hr.

U dogovoru sa srednjom školom u Crikvenici, Fakultetom za hotelijerstvo i turizam u Iki i Visokom poslovnom školom PAR u Rijeci, Jadran se javio na program Ministarstva turizma i sporta za stipendiranje učenika i studenata koji se obrazuju za turistička zanimanja za koji je dobiveno odobrenje za zapošljavanje novih devet stipendista.

Nažalost, zbog tehničkih poteškoća, moralo se odustati od planiranog, cjelogodišnjeg poslovanja Boutique hotela Esplanade, koji je trebao postati svojevrsni centar izvrsnosti i rasadnik kadrova, ali nam je drago da možemo najaviti otvaranje hotela Lišanj, koji će započeti s radom već 11. veljače i neće se zatvarati do kraja godine.

»Jadran« će ove sezone zaposliti još 450 sezonskih radnika, rekla je Jukić.

U najvećoj turističkoj kompaniji u Hrvatskoj, Valamar Rivijeri kažu kako će ove godine prema planu u njihovim objektima raditi oko 7.000 djelatnika od Istre do Dubrovnika.

– Dodatna prednost rada u Valamaru je mogućnost rada u Valamarovim hotelima u Austriji tijekom zime. Već nakon prve sezone zaposlenici mogu ući u mjeru stalni sezonac i imati sezonski posao, uz cjelogodišnja primanja i staž.

Valamar je još prošle jeseni krenuo sa selekcijom i zapošljavanjem za 2022. godinu u okviru programa Dobar posao u Valamaru i poziva sve zainteresirane za razvoj karijere u turizmu da se prijave za posao.

Za vrijeme COVID-krize Valamar je uz podršku socijalnih partnera i mjera Vlade očuvao sva radna mjesta kroz program Pauza, Restart što je prošle godine omogućilo realizaciju solidne turističke sezone, a već sada se intenzivno pripremamo za sezonu koja je pred nama.

U Valamaru nudimo najbolje uvjete rada i prepoznati samo kao top poslodavac u turizmu već niz godina. Očekujemo da ćemo i ove godine većinu radnih mjesta popuniti sa zaposlenicima iz Hrvatske, a zadovoljni smo i interesom kandidata iz regije, kazali su u Valamaru.

Na pitanje koje uvjete nude, naveli su kako su lani zaposlili 400 djelatnika na neodređeno vrijeme, i isplatili najviše nagrade za sezonu, nagrade za izvrsnost te 13. plaću i božićnicu.

Tagovi: hrvatski turizam, turistički sektor, Valamar Riviera, Liburnia Riviera Hoteli, Jadran Crikvenica, manjak turističkih radnika
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Atlantic Grupa u fokusu, indeksi blago pali
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Atlantic Grupa u fokusu, indeksi blago pali
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze (ZSE) u četvrtak su blago pali, promet je prepolovljen u odnosu na srijedu, a samo se dionicom Atlantic grupe trgovalo za više od milijun kuna.
Fed signalizirao na više povećanja kamata nego što je tržište predviđalo
KAMATNE STOPE
Fed signalizirao na više povećanja kamata nego što je tržište predviđalo
WASHINGTON - Zapisnici Fed-a objavljeni u srijedu pokazuju da su dužnosnici spremni mastaviti s višestrukim povećanjem kamatnih stopa od 50 baznih bodova.
Azijska tržišta: Oprezna trgovina u atmosferi rasta kamatnih stopa
OPREZ
Azijska tržišta: Oprezna trgovina u atmosferi rasta kamatnih stopa
ŠANGAJ - Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno jer se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, dok središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.
Wall Street porastao nakon objave zapisnika Feda
RAST
Wall Street porastao nakon objave zapisnika Feda
NEW YORK – Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle jer je zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao da čelnici američke središnje banke smatraju da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži daljnje povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.
U nevremenu uništena gotovo polovica hrvatske proizvodnje cvijeća
KATASTROFA
U nevremenu uništena gotovo polovica hrvatske proizvodnje cvijeća
VARAŽDIN, KRAPINA, ČAKOVEC - Snažno nevrijeme praćeno tučom koje je u srijedu poslijepodne zahvatilo sjevernu Hrvatsku izazvalo je velike štete na objektima i poljoprivrednim površinama pri čemu je uništena gotovo polovica hrvatske proizvodnja cvijeća.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE