McKinsey: Efikasnija poljoprivreda mogla bi značajno smanjiti stakleničke plinove

Predviđa se da će poljoprivreda tijekom idućih 20 godina ispustiti oko 20 posto ukupnih emisija, većinom metana iz stočarstva i uzgoja riže.

Emisije rastu s povećanjem proizvodnje hrane, kako bi se prehranila rastuća globalna populacija.

Ekološke skupine pozivaju potrošače da u prehrani smanje količinu govedine i janjetine, što bi moglo imati najveći utjecaj na razine emisija, stoji u izvješću McKinseya.

Smanjenje stvaranja prehrambenih otpadaka i krčenja šume također bi pomoglo, stoji u izvješću.

Farme bi, kako se navodi, mogle postati učinkovitije i smanjiti 4,6 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje do 2050. godine.

"Prvi korak u smanjenju emisija iz poljoprivrede jest proizvodnja hrane što je moguće efikasnije", stoji u izvješću.

Od 25 istaknutih mjera najveći utjecaj imala bi zamjena traktora i kombajna na fosilna goriva onima s nultim emisijama.

Genetski odabir i uzgoj domaćih životinja koje ispuštaju manje metana također bi mogao imati veliki utjecaj, kaže se u izvješću.

Životinje koje preživaju, primjerice goveda, ovce i bivoli, prilikom probave proizvode metan te tako stvaraju više stakleničkih plinova od ijedne zemlje na svijetu, osim Kine.

Od 19,9 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje koji proizvode poljoprivreda, šumarstvo i promjene u korištenju zemljišta, metan koji proizvodi stoka iznosi doprinosi s oko 8,3 milijardi tona, kažu u McKinsey-u.

Bolja prevencija životinjskih bolesti također bi mogla učiniti proizvodnju proteina efikasnijom, uključujući širenje veterinarskih usluga u južnoistočnu Aziju i subsaharsku Afriku te razvijanje cjepiva za bolesti, poput afričke svinjske kuge koja je zadnjih godina usmrtila milijune svinja diljem svijeta.

Boljim gnojenjem mogle bi se smanjiti emisije metana iz rižinih polja, koja sada emitiraju 2,1 milijardu tona ugljičnog dioksida zbog bakterija koje stvaraju metan u tlu pod vodom.