Masovno tiskanje novca dodatni argument za rast bitcoina

Njegova pojava nije uvjetovana vremenski već količinom generiranih bitcoina, nakon svakih 210.000 generiranih blokova. Prvo ovakvo smanjenje "nagrada" za rudarenje na pola dogodilo se 29. studenoga 2012. godine, a drugo 10. srpnja 2016. godine.

Sljedeći takav događaj slijedi nam kroz otprilike tjedan dana, kada će nagrada za rudarenje koja se dodjeljuje svakih 10 minuta pasti s trenutačnih 12,5 na 6,25 bitcoina.

Smanjenje ponude kriptovalute, kao i kod svake druge imovine, trebalo bi za sobom povući i porast njezine cijene – a upravo se to dogodilo nakon prošla dva halvinga iako nitko ne može sa sigurnošću reći da je upravo to glavni razlog za porast cijena.

Tijekom prvog smanjenja ponude upola, kakvo i sada slijedi, bitcoin je koštao oko 10 dolara, da bi u godini nakon toga dostigao cijenu od 1.000 dolara. Drugi puta vrijedio je oko 1.000 dolara, nakon čega je uslijedio nevjerojatni porast do gotovo 20.000 dolara.

Trenutačno se bitcoinom trguje po cijeni od oko 8.700 dolara, a budućnost cijene je, dakako, neizvjesna. Neki analitičari povezuju nadolazeći halving i činjenicu da su financijska tržišta u krizi, te da države "tiskaju" novac i dijele ga građanima – pa smatraju da bi to moglo dodatno potaknuti potražnju i ponovno dovesti do porasta cijene u mjesecima nakon ovog događaja..

Halving koji se sada očekuje dogodit će se automatski nakon što se za to steknu tehnički uvjeti, odnosno dosegne se određeni broj izrudarenih blokova. Prema aktualnom izračunu i brojaču koji je dostupan na ovom mjestu, nagrade za rudarenje će se prepoloviti u utorak, 12. svibnja u 7:32 sati po hrvatskom vremenu.