GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Mađarskoj nedostaje radne snage

Mađarskoj nedostaje radne snage
PROBLEMI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.08.2016 / 09:04
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BUDIMPESTA - Mađarska je zatvorila svoje granice za izbjeglice, mada joj istovremeno nedostaje radne snage. Mnogi smatraju da rješenje tog problema ionako nisu izbjeglice, nego osobe mađarskog podrijetla iz susjednih zemalja.

Stotine gostiju svakog dana naručuju hamburgere i pizze u klubu Bacardi u poznatom mađarskom gradu Siofoku na obali Blatnog jezera. Reklo bi se da zbog atraktivne lokacije posao cvjeta, no to je pogrešan dojam. Problem nije u broju posjetitelja već u konobarima. Njih nema dovoljno.

„Trenutno ih imamo pet, ali potrebni su nam još jedan ili dvojica", kaže za DW Benigna Nemeth, menadžerica kluba, i dodaje da je pročešljala Internet, tražila na društvenim mrežama i postavljala oglase za osoblje ali da nije imala sreće.

„Sve smo pokušali, ali ne možemo naći nove radnike."

Ona nije usamljena sa svojim problemom. Mađarska se bori s manjkom radne snage. Ove godine je 35.000 radnih mjesta ostalo nepopunjeno.

Nacionalna organizacija za zapošljavanje je nedavno predstavila svoje prijedloge za prevladavanje ove situacije, a u njih spada i angažiranje stranih radnika.

„Smatramo da su nam potrebni radnici iz inozemstva. Zbog potrebe za njihovim zapošljavanjem, doseljavanje će Mađarskoj biti vrlo važno, možda čak i trajno", kaže Ference Rolek, potpredsjednik Udruge mađarskih poslodavaca i industrijalaca (MGYOSZ). Prema njegovim riječima, Mađarskoj svake godine nedostaje dodatnih 40.000 do 50.000 radnika, što znači da će za deset godina nedostajati njih 500.000.

Glavni razlog za to je demografski razvoj. Niska stopa nataliteta je dovela do smanjivanja broja stanovnika tako da je 2011. on prvi put od 1960. godine bio ispod 10 milijuna. Povrh toga, mnogi Mađari su napustili zemlju u potrazi za većom zaradom u drugim državama EU-a. Ministar gospodarstva Mihaly Varga podržava ideju poslodavaca i kaže da bi vlada trebala podržati ideju o posudbi kvalificiranih radnika iz trećih zemalja – dakle i onih izvan EU-a.

Domaći mediji odmah su ukazali na proturječnost između tog koncepta i ponašanja Mađarske prema izbjeglicama i migrantima koji dolaze u Europu. Budimpešta čini sve kako bi spriječila njihov ulazak u zemlju. Mađarska vlada naglašava da između imigracije i terorizma postoji direktna veza. Za listopad je planirano održavanje referenduma o tome hoće li Mađarska prihvatiti europski sustav kvota za razmještanje izbjeglica. Premijer Viktor Orban je rekao da bi glasanje protiv toga potpomoglo mađarsku neovisnost.

Samo dan poslije izjave Mihalya Varge, njegovo ministarstvo je priopćilo da „migracija nije odgovor na nedostatak radne snage" i naglasilo da su mediji pogrešno interpretirali njegovu izjavu. Dodalo je i da ministar gospodarstva „ne odobrava dovođenje mase nekvalificiranih i nepismenih migranata u Europu".

Ipak, u izjavi se kaže da Vlada podržava dovođenje kvalificiranih radnika iz inozemstva za neke struke.

Dirk Woelfer iz Njemačke gospodarske komore kaže da njemačke firme, na koje otpada četvrtina svih stranih investicija u Mađarskoj, smanjuju obujam posla u toj zemlji zbog nedovoljnog broja radnika:

„Dugoročno gledano, ako nemate na raspolaganju kvalificirane radnike, dobro ćete razmisliti hoćete li širiti kapacitete."

U prijedlogu Udruge poslodavaca se kaže i to da bi trebalo primati doseljenike koji se lako mogu kulturno integrirati u mađarsko društvo.

„Ako je netko vrlo različit, neće poštivati zakone i poredak ili nije u stanju integrirati se u našu kulturu, firmu s takvim radnicima je vrlo teško voditi", rekao je Rolek.

Najlogičnije bi bilo da se privuku građani susjednih zemalja koji imaju mađarske korijene. 1920. godine dijelovi Mađarske su sporazumom dodijeljeni susjedima – Srbiji, Ukrajini, Rumunjskoj i Slovačkoj. U tim zemljama još ima ljudi koji govore mađarski. Stručnjaci smatraju da bi bilo mudro kada bi Mađarska u potrazi za radnicima malo zavirila preko svojih granica.

Martin Kahanec je profesor javne politike na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, stručnjak za ekonomiju rada i imigraciju. On kaže da se migranti koji su „kompatibilni" s Mađarima mogu lakše integrirati, ali ne rade u strukama koje su deficitarne u Mađarskoj.

„Migranti koji dolaze iz dalekih kultura, regija i zemalja možda se teže integriraju, ali imaju sposobnosti koje su nove, donose veću dinamiku i otvaraju nove mogućnosti za gospodarstvo." Prema njegovim riječima, doseljenici koji imaju drukčije sposobnosti mogu oživjeti trgovinu i poslovne odnose širom svijeta, „a to je ono na čemu i mađarska vlada radi već godinama".

Ono sa čime se svi slažu je da bi bolja edukacija i obuka doprinijeli i uključivanju većeg broja Mađara u radne procese. Posebno je velika nezaposlenost među Romima, koji su žrtve široko rasprostranjene diskriminacije. Poslodavci predlažu da se Romi bolje integriraju u društvo, kao i da se još u prvom razredu osnovne škole povede računa o njihovom bolje obrazovanju. O tim prijedlozima će se diskutirati u rujnu kada se nastave razgovori s Vladom. Rolek je uvjeren da se rješenje za nedostatak radne snage ne može naći samo u Mađarskoj: „Još uvijek smatram da, čak i ako iskoristimo sve resurse u Mađarskoj, oni nisu dovoljni za zadovoljenje potražnje."

Tagovi: Mađarska, radna snaga, izbjeglice, Ference Rolek, Dirk Woelfer, Njemačka gospodarska komora
PROČITAJ I OVO
Beogradska berza: Slab početak nedelje
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Slab početak nedelje
BEOGRAD – Indeksi Beogradske berze zaključeni su na pozitivnoj teritoriji na početku nedelje, ali je raspoloženje investitora za trgovanjem ostalo vrlo slabo.
Hrvatska za fond za oporavak pripremila 600 poljoprivrednih projekata
PROJEKTI
Hrvatska za fond za oporavak pripremila 600 poljoprivrednih projekata
BRUXELLES - Gotovo 600 poljoprivrednih projekata pripremljeno je u Hrvatskoj za financiranje iz novog europskog fonda za oporavak, od kojih je trećina u visokoj fazi dovršenosti, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Zagrebačka burza: AD Plastik dobitnik dana, indeksi u plusu
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: AD Plastik dobitnik dana, indeksi u plusu
ZAGREB - Početak novog tjedna na Zagrebačkoj burzi donio je rast indeksa, ali i nastavak slabašnog prometa.
Wall Street Journal: Hrvatska postala slučaj za promatranje
PORAZNO
Wall Street Journal: Hrvatska postala slučaj za promatranje
ZAGREB - Hrvatska je postala slučaj za promatranje o tome kako međunarodna putovanja mogu biti ubrzivači pandemije COVID-19, piše utjecajni list Wall Street Journal u članku posvećenom otvaranju Hrvatske za strane turiste ovog ljeta, što je dovelo do povećanja broja novooboljelih i u Hrvatskoj i u zemljama u koje su se ti turisti vratili.
Norveški stabilizacijski fond trebao bi više ulagati u američke dionice
VLADA
Norveški stabilizacijski fond trebao bi više ulagati u američke dionice

OSLO - Norveški stabilizacijski fond vrijedan 1.150 milijardi dolara trebao bi više ulagati u imovinu u SAD-u i Kanadi, istovremeno smanjujući svoje udjele u Europi, priopćila je u ponedjeljak norveška manjinska vlada.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE