Luke i logistika: Azija postaje fokus golemih investicija

Dizalice bez posade nadvijaju se iznad njih, oko njih kruže dronovi opremljeni kamerom. Vezovi su prvi od 21 do 2027. Kada bude dovršen 2040., kompleks će biti najveća kontejnerska luka na svijetu, hvali se PSA International, vlasnik iz Singapura.

Tuas je vizija budućnosti na dva fronta. Ilustrira kako lučki operateri diljem svijeta koriste pametne tehnologije kako bi zadovoljili potražnju za svojim uslugama usprkos preprekama razvoju novih objekata, od nedostatka prostora do brige za okoliš. Još važnije, ulaganje gradske države, s troškovima izgradnje procijenjenim na 15 milijardi dolara, dio je val velikih uloga šire logističke industrije na sve veću važnost Azije, a posebno jugoistočne Azije. MMF očekuje da će pet najvećih gospodarstava u regiji – Indonezija, Malezija, Singapur, Filipini i Tajland – biti najbrže rastući blok na svijetu po obujmu trgovine između 2022. i 2027. Karta globalne trgovine i planovi za njegove kritične čvorove se iscrtavaju gotovo istodobno, piše The Economist.

Diljem planeta, širenje morskih luka postaje sve teže, primjećuje JeanPaul Rodrigue, profesor transportne geografije na Sveučilištu Hofstra na Long Islandu. Prostora na pravim lokacijama je malo. Kritičara razvoja, posebno među ekolozima, nije. Prošle godine veliko proširenje luke u Pireju u Grčkoj blokirali su sudovi jer nisu pružili ispravne procjene njegovog utjecaja na okoliš.

Razvoj suhih luka u Aziji ukazuje na drugu silu koja preoblikuje lučko poslovanje: pomicanje središta gravitacije prema istoku. Desetljećima je azijska trgovina bila jednosmjerna. Kontejneri natovareni robom proizvedenom jeftinom radnom snagom kontinenta otplovljavali su u napredna gospodarstva i vraćali se uglavnom prazni. U kasnim 1990-ima više od 70% azijskog izvoza prema vrijednosti otišlo je u druge dijelove svijeta. Četvrt stoljeća kasnije, dijelom zahvaljujući tim trgovinskim tokovima i složenijim opskrbnim lancima, azijska su gospodarstva postala velika tržišta. Danas gotovo 60% azijskog izvoza teče unutar regije. Logistička industrija se, kao PSA s Tuasom, dugoročno kladi na to da će taj udio rasti. Ulaganja u logistiku rasla su posvuda usred pandemije zbog e-trgovine. U Aziji su gotovo uzletjela.

CBRE, konzultantska tvrtka za nekretnine, predviđa da će Azija (uključujući Kinu) činiti 90% rasta globalnog rasta online trgovine između 2021. i 2026. Za to će biti potrebno do 130 milijuna četvornih metara novih logističkih nekretnina. Procvat ulaganja u skladišta za skladištenje i čvorišta za distribuciju i punjenje u regiji već je u tijeku. Prošle godine GLP, singapurska investicijska tvrtka specijalizirana za logističke nekretnine, najavila je fond od 1,1 milijarde dolara usmjeren na Vijetnam i 3,7 milijardi dolara na Japan. Njegov šesti kineski fond, vrijedan milijardu dolara, zatvoren je početkom studenog. Indija će vjerojatno dobiti poticaj kako globalni proizvođači očekuju diverzificirati svoju proizvodnju daleko od Kine.

Lučki posao najbogatijeg indijskog tajkuna, Gautama Adanija, upravlja lukom Mundra u Gujaratu, najvećem u zemlji, te s dvanaest drugih luka i terminala u sedam saveznih država Indije. Njihov kombinirani godišnji teret je porastao s 200 milijuna tona prije tri godine na 300 milijuna 2022. Adani cilja na 500 milijuna tona do 2025.

Ulaganja brodskih divova usmjerena su također prema istoku. U listopadu, dok su globalne cijene dostave bile u padu kako su učinci uskih grla izazvanih pandemicerom smanjeni, Mediterranean Shipping Company (MSC), najveća na svijetu po ukupnom kapacitetu, najavila je pet novih unutarazijskih usluga. Tri mjeseca ranije MSC je najavio zajedničko ulaganje od 6 milijardi dolara s vladom Ho Chi Minh Cityja za izgradnju tamošnje luke do 2027. Bit će to najveća luka u Vijetnamu.

U kolovozu A.P. Moller Maersk, MSC-ov najveći rival, dovršio je preuzimanje LF Logisticsa, tvrtke sa sjedištem u Hong Kongu koja se usredotočuje na unutarazijsku trgovinu, vrijednu 3,6 milijardi dolara. Ugovor je donio 223 skladišta i 10.000 zaposlenika diljem kontinenta pod zastavu danskog brodarskog diva, s izričitim fokusom na azijske potrošače. Kad je pomorska trgovina procvala prošlog stoljeća, ulaganja u logistiku odražavala su promjene u globalnim obrascima proizvodnje i potrošnje.

Opet je tako. No, ovaj put budućnost izgleda mršavija, pametnija i - istočnjačkija.