Kroz gotovo cijelo prvo i na početku drugog tromjesečja nastavak neizvjesnosti uzrokovane pandemijom COVID-19 i odgođena normalizacija putovanja odnosno početak turističke sezone rezultirali su i zadržavanjem tečaja EUR/HRK na razmjerno visokim razinama, blizu 7,57 kuna za euro. Prosječni tečaj na tečajnici HNB-a za prvo tromjesečje iznosio je 7,567 kuna za euro i bio je 1,8% viši nego u prethodnom tromjesečju. Poticaj jačanju kune nije došao ni po priljevu deviza od izdanja euro obveznica niti iz EU fondova, budući da su se sredstva uglavnom konvertirala izravno kod središnje banke povećavajući tako iznos međunarodnih deviznih pričuva. One su sredinom travnja gotovo dosegnule 21 mlrd. eura, dosegnuvši razine posljednji puta zabilježene u listopadu 2019.
U međuvremenu ESB i HNB dogovorile su produljenje linije za likvidnost u eurima tzv. valutnim swapom (engl. swap line) do kraja ožujka 2022. čime je HNB-u omogućena razmjena kuna zaduživanjem kod ESB-a do iznosa od 2 mlrd. eura. Naposljetku, iako značajnih pomaka tečaja nismo vidjeli već na početku drugog tromjesečja HNB je intervenirao na tržištu prodajom 190 mil. eura potvrđujući svoju predanost politici stabilnosti tečaja.
I dok su prema našim očekivanjima srednjoročne do dugoročne prognoze određene paritetnim tečajem po kojem je Hrvatska ušla u ERM II kratkoročnu prognozu smo prilagodili trenutnim okolnostima. Naime, normalizacija putovanja ne može se očekivati prije lipnja pa u tom smislu ne treba očekivati priljev deviza i pritiske prema značajnijem padu tečaja. Ipak, s odmakom proljeća procijepljenost u europskim državama trebala bi rasti, pandemija stabilizirati, a putovanja započeti. U takvim uvjetima prema kraju lipnja moguće je očekivati lagane pritiske na pad tečaja prema 7,50 kuna za euro. Donju granicu tečaja tijekom ljetnih mjeseci vidimo na 7,45 kuna za euro dok bi se prema kraju godine tečaj EUR/HRK u skladu sa sezonskim kretanjima trebao vratiti prema višim razinama.
HNB je zadržao visoki stupanj ekspanzivnosti monetarne politike, osiguravajući povoljne uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu. Stoga pomaka u kamatnim stopama nismo vidjeli. Prosječni dnevni višak kunske likvidnosti do sredine travnja premašio 64 mlrd kuna ili gotovo 20% BDP-a. Povećanju likvidnosti je pridonio i otkup deviza od države kao i smanjenje kunskih depozita države kod HNB-a. Sasvim je izvjesno da će i tijekom narednih tromjesečja tržište obilovati likvidnošću, a kamatne stope stagnirati oko povijesno dosegnutih minimuma.
