Iz Hrvatskog saveza za esperanto izvijestili su da se ta obljetnica obilježava u čitavom svijetu, a hrvatski će je esperantisti obilježiti radno - na Svjetskom kongresu esperantista u Hanoju u Vijetnamu - gdje će hrvatsko izaslanstvo ispitivati mogućnosti pozivanja te međunarodne pacifističke manifestacije u Hrvatsku. Zagreb je već bio domaćin Svjetskom kongresu esperantista 1953. i 2001., a u Hanoju će, uoči otvaranja kongresa, hrvatski esperantisti podijeliti sudionicima kongresa turistički vodič Zagreba na esperantu.
U sklopu obrazovnog programa, predsjednica Saveza Judita Rey Hudeček održat će predavanje uz stotu obljetnicu rođenja poznatog književnika i esperantista Tibora Sekelja, a sudionicima kongresa predstavit će se vijetnamsko izdanje "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" Ivane Brlić-Mažuranić koje je tiskalo Društvo vijetnamskih pisaca u suradnji s Hrvatskim savezom za esperanto.
Iz Hrvatskog saveza za esperanto najavljuju da se u Zagrebu očekuje prva pošiljka kineskog prijevoda "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" tiskanog u Pekingu, u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Kini. "Hlapića" je na kineski preveo Shi Cheng Tai, kineski prevoditelj koji prevodi s esperanta.
Hrvatski esperantisti vrlo su aktivno sudjelovali na Europskom esperantskom kongresu u Galwayu u Irskoj, slijepi hrvatski esperantisti upravo su se vratili sa svog kongresa u Ukrajini, a tijekom srpnja hrvatska esperantistica Spomenka Štimec predavala je esperantsku književnost za sudionike Ljetnih tečajeva esperanta na Sveučilištu u Dallasu, u Texasu. Hrvatska esperantska mladež još uvijek boravi na Ljetnom esperantskom tjednu u slovačkoj Nitri, a dvije malih Zagrepčana koji govore esperanto od rođenja, na susretu su esperantskih obitelji u Njemačkoj.
U srpnju su osnovana i dva esperantska društva u Hrvatskoj: "Estonteco" u Križevcima i "Trixini" u Hrašćini, dok esperantsko društvo iz Siska priprema za 31. srpnja 4. plovidbu niz rijeku Kupu.
Operni pjevač Neven Mrzlečki objavio je DVD s esperantskim napjevima pri Dokumentacijskom esperantskom centru u Đurđevcu, a zagrebačke esperantiste je u mjesecu u kojem se proslavlja 125. obljetnica objave prvog udžbenika esperanta posjetio poznati ruski pijanist Andrej Korobejnikov koji je kao 12-godišnjak nastupio u maloj dvorani KD "Vatroslav Lisinski".
Sama ideja esperanta bazira se na činjenici da u svijetu postoje tisuće jezika i ljudi se među sobom slabo ili nikako sporazumijevaju. Zamisao esperanta je da se zadrže svi ti jezici, ali i da se uvede jedan zajednički, nadnacionalni jezik, koji bi stanovništvo cijele zemlje govorilo osim svog materinjeg jezika. Samom činjenicom da esperanto nije vezan ni uz jednu naciju, te njegova uporaba ne bi uzrokovala otpore kakve bi imalo uvođenje određenoog nacionalnog jezika, npr. engleskog, kineskog...
