Lagarde: Nismo pri kraju s povećanjem kamatnih stopa

Središnje tijelo monetarne politike eura danas je, unatoč potresima na financijskim tržištima posljednjih dana, ostalo na zacrtanom putu zaoštravanja monetarne politike i podiglo glavnu kamatnu stopu u eurozoni za 0,5 postotnih bodova.

No, ublažio je smjernice glede daljnjih poteza monetarne politike. Umjesto eksplicitne prognoze dodatnih poskupljenja, odlučan osigurati što brži povratak inflacije na ciljanu razinu od dva posto u srednjem roku, napisao je da će zaključci ovisiti o procjeni inflacijskih izgleda u svjetlu najnoviji ekonomski i financijski podaci, dinamika temeljne inflacije i intenzitet transmisije monetarne politike.

Predsjednica ECB-a Lagarde rekla je novinarima nakon sjednice da današnja odluka o podizanju kamata nije donesena jednoglasno. Prema njezinim riječima, tri-četiri člana Vijeća izrazila su neslaganje jer će im trebati više vremena da sagledaju postojeće stanje.

No, u svjetlu nedavnih napetosti u bankarskom sustavu, koje su se iz SAD-a preselile u Europu, Francuskinja je rekla da nema kompromisa između financijske i cjenovne stabilnosti. “Napravili smo ono što smo planirali”, jasna je bila i to argumentirala tvrdnjom da će inflacija, prema prognozama, predugo ostati snažno iznad srednjoročnog cilja od dva posto.

Prema njezinim riječima, Vijeće ECB-a još ima dosta vremena za podići kamatne stope kao odgovor na inflaciju. No, priznala je da se "u ovom trenutku ne može precizno definirati daljnji put monetarne politike". "Odluke će ovisiti o podacima", dodala je, prenose strane novinske agencije.

ECB je danas objavio najnovije prognoze u vezi s inflacijom i gospodarskim rastom. Očekivanja glede inflacije su nešto povoljnija, a predviđa se da će rast BDP-a ove godine biti veći, ali nešto niži u iduće dvije godine, uglavnom zbog negativnih učinaka zaoštravanja monetarne politike. No, Lagarde je upozorila da su projekcije pripremljene i prije najnovijih potresa na financijskim tržištima koji unose novu nesigurnost u prognoze.

Predsjednik ECB-a istaknuo je kako je posljednje usporavanje ukupne izmjerene inflacije ponajprije posljedica popuštanja pritisaka na cijene energenata, dok inflacija hrane nastavlja jačati, a temeljna inflacija, odnosno bez cijena energije i hrane, također ostaje visoka. To pokazuje da inflatorni pritisci prodiru u sve segmente gospodarstva, potaknuti pritiscima na plaće i činjenicom da poduzeća unatoč inflaciji uspijevaju održati visoku profitabilnost.

U tom je svjetlu Lagarde još jednom pozvala eurozemlje da odmah i koordinirano počnu povlačiti državnu potporu kućanstvima i stanovništvu kako cijene energenata budu padale jer će se u protivnom srednjoročni cjenovni pritisci pojačati, što će zahtijevati odlučnije zaoštravanje. monetarne politike.

Pritom, prema njezinim riječima, u gospodarskom rastu, unatoč očekivanom jačanju gospodarske aktivnosti u nastavku ove godine, prevladavaju rizici da će rast biti manji od prognoziranog. Jedan od mogućih uzroka nižeg rasta je produljeno trajanje napetosti na financijskim tržištima.

U vezi s potonjim, Lagarde je ponovila da je bankarski sektor u europodručju otporan sa snažnom pozicijom kapitala i likvidnosti. Dodala je kako je zbog svih promjena posljednjih godina u potpuno drugačijem stanju nego 2008. godine.

Unatoč tome, ECB je spreman reagirati po potrebi kako bi održao cjenovnu i financijsku stabilnost u eurozoni, a prema riječima Francuskinje, za to ima odgovarajuće alate. Podsjetila je da je ECB u prošlosti već pokazao kreativnost u odgovoru na likvidnosne probleme banaka, koje trenutno ne vide.