Zadnji podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), koji prate kretanje cijena na tjednoj razini, pokazuju da je kod pojedinih kategorija mesa cijena i veća u odnosu na sredinu ožujka prošle godine (oko 10-tak posto za pojedine kategorije, posebice svinjskog mesa), a većih oscilacija u cijenama ima i kod pojedinih vrsta voća i povrća – od oko 10 posto za primjerice zelene salate, do čak oko 40 posto za mladi luk.
Stručnjaci SMARTER-a smatraju da je na stabilizaciju cijena utjecala i odluka Vlade RH koja je odmah na početku donijela mjeru ograničavanja rasta cijena pojedinih prehrambenih proizvoda. To je bio okidač da ne dođe do drastičnog dizanja cijena pod utjecajem jače potrošnje i straha od nestašica.
Potrošači se plaše loše gospodarske situacije
U izvještaju FAO tvrdi se kako je oštar pad cijena hrane posljedica uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju zemalja svijeta radi zaustavljanja širenja pandemije koronavirusa, što je urušilo potražnju. Na pad cijena uglavnom utječu faktori potražnje, a ne ponude, a faktori potražnje pod utjecajem su sve lošije ekonomske perspektive. Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena hrane na svjetskom tržištu u ožujku ove godine uslijed slabljenja potražnje za svim vrstama robe, počevši od mlijeka, pa do šećera, biljnih ulja i dr.
Naša je procjena da se, nakon snažnog skoka potražnje zbog straha od izolacije, gomilanja zaliha i pražnjenja polica stanje ipak stabiliziralo. Potrošači pod utjecajem krize koja je već dovela do otpuštanja radnika, zatvaranja restorana, hotela, kafića i ostanka kod kuće strahuju za svoj kućni budžet te racionalnije troše. Točnije, boje se da li će imati dovoljno zaliha novca za post korona razdoblje za koje još nitko ne zna kada će doći i kako će se kretati oporavak gospodarstva.
Novi trendovi u opskrbi u RH
Pod utjecajem mjera koje se provode došlo je do eksplozije online naručivanja i dostave voća, povrća i drugih prehrambenih namirnica. Različite drive in tržnice, grupe za podršku, Facebook grupe nude proizvode s dostavom na kućnu adresu. Iako je ovaj oblik prodaje moderan i trenutno funkcionira, jer su potrošači zbog zdravlja zatvoreni u stanove i kuće, smatramo kako je to ipak kratkoročno rješenje koje će možda olakšati dostupnost roba potrošačima i lakšu prodaju domaćim proizvođačima, koji zbog sadašnjih mjera ne mogu prodavati na tržnicama.
Uvjereni smo da je ovo ambulantna prodaja koja neće imati dugi vijek, te će oduzeti jako puno vremena i energije malim proizvođačima – od organizacije prodaje i dostave, do većih troškova prijevoza i slično.
Ovaj način u startu diže cijene proizvoda (jer se naplaćuje i dostava), što ostavlja prostora uskom dijelu potrošača, onih s višim standardom, da si priušte ovakav način nabavke namirnica. Kod većine potrošača, posebice starijih, i dalje je dominantna prodaja kroz police trgovačkih lanaca.
Mišljenje stručnjaka SMARTER-a jest kako je izuzetno važno veliku pažnju posvetiti i sigurnosti roba koje se isporučuju odnosno da one poštuju sve fitosanitarne i druge propisane zdravstvene standarde kako se na bilo koji način ne bi ugrozilo zdravlje i sigurnost potrošača. U situaciju poplave novih dostava i isporuka, inspektori teško mogu vršiti kontrole i nadzor svih, dok su kod certificiranih i tržišno potvrđenih otkupljivača fitosanitarni i svi drugi standardi sigurnosti i kvalitete dio svakodnevnog poslovanja. Veliki sustavi su godinama investirali ogromna sredstva u najmoderniju tehnologiju i laboratorije koji se bave svih propisanim standardima i fitosanitarnim te drugim kontrolama proizvoda, a zapošljavaju educirane stručnjake.
Procjena je i da će se hrvatski potrošači brzo financijski iscrpiti budući da je došlo do usporavanja ili potpunog zaustavljanja gospodarskih aktivnosti, što posljedično dovodi do otpuštanja, rezanja plaća, kašnjenja u naplati roba i usluga i dr. Zato je već sada potrebno djelovati tako da se na organiziran i sustavan način sve one robe, posebice povrće i voće, čija sezona uskoro kreće, otkupljuju i plasiraju kroz sigurne i provjerene lance opskrbe u Hrvatskoj. Potrebno je više i snažnije uključiti postojeće te raditi na stvaranju novih, snažnih otkupnih centara koji će u dogovoru s trgovcima iste plasirati na siguran način i pod tržišnim uvjetima uz stalnu dostupnost svih roba.
Vjerujemo da će se potrošači, čim kriza prođe, a globalna trgovina se vrati u svoje normalne tokove, vratiti u trgovine. Zbog toga je bitno iz ovih okolnosti pronaći bolji poslovni model te napraviti generalni zaokret u poljoprivrednoj politici koja će biti usmjerena na poslovni model veće proizvodnje, podizanja razine samodostatnosti, udruživanja proizvođača te formiranja otkupnih centara koji će biti mjesto gdje će se moći sakupiti veće količine roba koja će u konačnici doći do krajnjih potrošača.
Uvjereni smo da će potrošači u Hrvatskoj cijeniti hrvatske proizvode i kada ih bude više na policama trgovina, a vidljivo je da svi trgovački lanci u sadašnjoj situaciji pozivaju domaće proizvođače na suradnju i otkup proizvoda. Zato je ovo trenutak koji treba iskoristiti, te nije dobro stvarati paralelni lanac prodaje, koji će se kratkoročno možda isplatiti, ali će dugoročno još više iscrpiti poljoprivredne proizvođače, te dodatno utjecati na usitnjenost ponude, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.
