GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kreativci pohvalili HRT za ciklus hrvatskog filma i upozorili na zaborav kinematografije do 1991.

Kreativci pohvalili HRT za ciklus hrvatskog filma i upozorili na zaborav kinematografije do 1991.
HRVATSKI FILM
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.01.2017 / 08:59
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Prikazivanje hrvatskih igranih filmova u udarnim terminima glavnih televizijskih programa HRT-a, prvi projekt promjena u ovogodišnjem unapređenju programa javne radiotelevizije, domaći su kritičari, redatelji i producenti ocijenili "dobrom odlukom novog vodstva HRT-a" i "ohrabrujućim potezom" jer bez "kvalitetnog domaćeg filma nema ni ozbiljne javne televizije".
No, s druge su strane upozorili i na zapostavljanje hrvatskog filma do 1991. ističući kako je "tragikomično" da je hrvatska filmska klasika postala "dio naše usmene baštine" te da u ispravljanju toga na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik – hrvatska država.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije". U prvom tjednu prikazani su "Ljudožder vegetarijanac" Branka Schmidta snimljen 2012. i "Život je truba" Antonija Nuića iz 2015., a najavljeno je emitiranje filmova "S one strane" Zrinka Ogreste , "Narodni heroj Ljiljan Vidić" Ivana Gorana Viteza, "Pjevajte nešto ljubavno" Gorana Kulenovića" i "Metastaze" Branka Schmidta snimljenih od 2007. do 2016.

Ističući da Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) nije bio partner u tom novom projektu HRT-a, u DHFR naglašavaju kako vjeruju da je HRT-ova odluka o hrvatskim filmovima u udarnim terminima dijelom i rezultat njihovog višegodišnjeg upozoravanja na neprikladan položaj domaćeg filma na javnoj radioteleviziji.

"Drago nam je da je novo vodstvo HRT-a shvatilo ono što ponavljamo dugi niz godina, a to je da bez proizvodnje i prikazivanja visoko kvalitetnog domaćeg sadržaja nema ozbiljne televizije. DHFR ima potpuno povjerenje u izbor i kriterije uredništva tog projekta. Na žalost, bojimo se da neprikazivanje filmova nastalih prije 1991. ima veze s mnogim nerješenim pitanjima vlasništva tih filmova", ističu u DHFR-u.

I umjetnički direktor Dana hrvatskog filma (DHF) Željko Luketić pozdravio je najavu dva stalna televizijska udarna termina za hrvatski film na HRT-u, ali se pritom nada i kako se ti termini neće odvajati samo na noviji dugometražni igrani film.

"Još uvijek su brojni naslovi iz povijesti hrvatskog filma na ekranima podzastupljeni, posebno kinematografija 50-tih i 60-tih godina. Ako na Prisavlju samo malo bace pogled izvan svoje kuće, vidjet će da stariji naslovi uvijek imaju svoju publiku. U Sloveniji na tome živi Gold TV, u Hrvatskoj je Klasik TV vrlo gledan. Oni također puštaju klasične dokumentarace i kratke filmove, koji su na HRT-u nešto što se očito ne smatra poviješću i tek se sporadično pojavljuju kao dio specijaliziranih emisija" ističe Luketić. Dodaje kako je bogata povijest hrvatskog filma upravo izvan dugometražnog. "U svijetu slavna animacija, avangarda, dokumentarizam, kratki igrani pa čak i namjenski i industrijski film, trebali bi biti sastavni dio programa javnog servisa ", ističe Luketić.

Ravnatelj Hrvatskog audivizalnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar pohvalio je najnoviji "filmski" projekt javne radiotelevizije.

"To je dobra odluka uprave HRT-a, za koju je dovoljno konzultirati Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom, ili zdravi razum, ili srce. Kad uprava HRT-a tijekom natječaja o trajnim imenovanjima na funkcije govori kako joj je stalo do hrvatske filmske umjetnosti - to znači da vjeruju da je hrvatska umjetnost na cijeni u Saboru i Vladi. To je ohrabrujuće", ističe Hribar naglašavajući potrebu izvlačenja hrvatskih "prijeratnih" filmova iz, kako ističe, "zone sumraka".

"Filmovi snimljeni prije 1991. nisu zapostavljeni na HRT-u, nego su nebrigom hrvatske države u nejasnom vlasništvu, lošem tehničkom stanju, zapali su u zonu sumraka. Hrvatska filmska klasika postala je dio naše usmene baštine. Tragikomično. Tu na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik", zaključuje Hribar.

S druge strane, Vinko Grubišić - većinski vlasnik i direktor Jadran filma u čijoj su produkciji do 1991. nastali neki od najvrijednijih hrvatskih filmova, ocijenio je najnoviji projekt HRT-a dobrim, ali svojevrsnim izazovom za usporedbu.

"Ovdje je riječ o novijim hrvatskim filmovima pa bi se možda ciklus tako i trebao zvati Novi hrvatski film".

Klasični filmovi Jadran filma prisutni su u programima HRT-a. Prema najavama s HRT-a, slijedi ciklus i hrvatskih filmskih klasika. Mislim da će svima, a ne samo kritičarima, biti zanimljiva usporedba, u svakom pogledu", rekao je Grubišić i komentirao najave novog vodstva HRT-a kako će javna radiotelevija postati pokretač hrvatske medijske industrije koji će u tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.

"Da parafraziram jednu davnu misao: Ako ne sada - kada? Ako ne HRT - tko će? Uloga HRT-a kao pokretača medijske i kulturne produkcije je nezamjenjiva. To je, u konačnici, glavna odrednica mjesta i uloge nacionalne televizije, istaknuo je Grubišić naglašavajući i kako pod svaku cijenu treba izbjeći daljnju centralizaciju i etabliranje "centralnog komiteta" – odnosno mjesta na kojem se odlučuje o izboru projekata.

"Drugim riječima - neka HRT, kao nekada kada je bio uspješan u svjetskim razmjerima, odlučuje o izboru projekata pa da gledatelji i kulturna javnost mogu usporediti dosege jedne, druge i treće sheme produciranja sadržaja. Ovako, imamo jednu skupinu koja vlada procedurom i hvali svoje dosege plaćenim PR-om i novinarima. Ukratko, neka HRT bude prava alternativa drugim modelima produkcije i neka cvjeta 1000 cvjetova - ali ne istih, kao do sada", zaključio je Grubišić.

Tagovi: hrvatski film, Hrvatska radiotelevizija, HAVC, Hrvoje Hribar, Vinko Grubišić, Željko Luketić, Dani hrvatskog filma
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Slab promet i blagi rast indeksa na kraju tjedna
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Slab promet i blagi rast indeksa na kraju tjedna
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi na kraju tjedna Crobex indeksi su blago ojačali, no uz vrlo skroman obujam trgovanja, jer nema poticajnih poslovnih vijesti koje bi potaknule veću aktivnosti investitora.
Dolarov indeks u blagom minusu
FOREX
Dolarov indeks u blagom minusu
LONDON - Dolar je u petak blago oslabio prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, jer su investitori bili nešto skloniji valutama koje percipiraju rizičnijima nakon dobrih vijesti iz Kine.
Svjetske i europske nagrade za lošinjski spa i održivi turizam
NAGRADE
Svjetske i europske nagrade za lošinjski spa i održivi turizam
ZAGREB - Otok Lošinj se ovih dana dodatno potvrdio na međunarodnoj turističkoj mapi, s nagradama malološinjskom hotelu Belleuve za najbolju spa i wellness ponudu u svijetu, te projektu "Lošinjski loger Nerezinac" za drugo mjesto među najboljim europskim projektima održivog kulturnog turizma.
Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
GUBICI
Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
ZAGREB - Svinjogojci u ovome trenutku po jednom tovljeniku od 120 kilograma gube 600, a tovljači junadi po grlu od oko 600 kilograma i 2500 kuna, alarmantne su brojke koje ovih dana iznose hrvatski stočari, piše u petak Večernji list.
Azijska tržišta: Blagi rast indeksa, trgovina oprezna
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Blagi rast indeksa, trgovina oprezna
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u petak cijene dionica blago porasle, zahvaljujući jučerašnjem rastu Wall Streeta, no trguje se oprezno jer bi središnje banke uskoro zbog jačanja inflacije mogle zaoštriti monetarnu politiku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE