GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Konkurentnost Hrvatske stagnira

Konkurentnost Hrvatske stagnira
STAGNACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.05.2012 / 10:29
Autor: SEEbiz
ZAGREB – Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je danas najnovije rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2012.» prema kojem je Hrvatska zauzela 57. mjesto od ukupno 59 vodećih svjetskih ekonomija. Treba naglasiti da je riječ o elitnom krugu zemalja u koji ne ulaze nerazvijene zemlje ili zemlje s nepouzdanom statistikom.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD svake godine pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svijetlu neujednačenog izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize.

Najvažnije saznanje koje donosi Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD-a za 2012. godinu su upozoravajuće riječi profesora Stephane Garelli-ja, glavnog ekonomskog analitičara ove ugledne švicarske poslovne škole:

"Recesija je učinila svjetsko gospodarstvo fragmentiranijim i neujednačenijim nego ikad, što prisiljava poduzeća vođenju nekoliko paralelnih modela poslovnog upravljanja. Zemlje u razvoju oslanjaju se na domaću potražnju i firme nacionalne šampione, koje se izoliraju od ekonomskih previranja, dok se razvijene zemlje okreću re-industrijalizaciji. U oba slučaja, imamo povratak ekonomskog nacionalizma i protekcionizam je ponovno postao privlačna opcija."

U ovogodišnjem izdanju IMD je proveo posebno ispitivanje stavova prema globalizaciji i prihvaćanja nužnosti ekonomskih i socijalnih reformi. Stavovi prema globalizaciji i dalje su pozitivni u Irskoj, Skandinaviji, Čileu i većini azijskih zemalja dok su stavovi znatno negativniji u Grčkoj, Rusiji, većini zemalja Istočne Europe i Latinske Amerike, ali i Francuske.

Prema stavovima o globalizaciji Hrvatska se nalazi na 56. mjestu, a prema prihvaćanju nužnosti reformi na 52. mjestu od 59 zemalja, što ne oslikava spremnost i otvorenost Hrvatske za promjene.

Ove godine SAD bilježi manji gubitak pozicije te se nalazi na drugom mjestu, a na vrhu je Hong Kong. Švicarska je poboljšala svoju poziciju i napredovala na 3. mjesto, a vidljiv je napredak Norveške i Nizozemske, te znatan oporavak Irske i Islanda. Pogoršana je pozicija Australije (s 9. na 15.), a nazadovanje u ocjeni konkurentnosti Kine (s 19. na 23.), Indije (s 32. na 35.) te Brazila (s 44. na 46. mjesto), stavlja sjenu na perspektive "BRIC zemalja".

Od zemalja novih članica EU, Češka nastavlja 4-godišnji trend blagog pogoršanja, a Poljska održava poziciju koja je izuzetno poboljšana u usporedbi s godinama prije krize. Slovačka i Slovenija bilježe manji oporavak, koji samo vrlo malo ublažava izraziti pad iz 2010. godine. Mađarska i Bugarska malo su poboljšale poziciju, a Rumunjska je pala s 50. na 53. mjesto.

Dok je Hrvatska u 2011. godini izgubila jednu poziciju, jer je Ukrajina napredovala brže od nas, u 2012. godini smo napredovali jednu poziciju jer je pogoršanje ocjene konkurentnosti Grčke bilo veće od relativnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske, u usporedbi s najkonkurentnijom zemljom svijeta.

Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, ali nažalost u posljednje tri godine to je izgubljeno. U 2008. godini se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u ovogodišnjoj rang ljestvici samo su Venezuela i Grčka rangirane lošije od Hrvatske.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2010.-2012. bilježimo oscilacije ocjene konkurentnosti, odnosno Hrvatska ne smanjuje zaostatak za najkonkurentnijim zemljama svijeta.

Ocjene konkurentnosti Hrvatske kreću se gotovo identičnom dinamikom kao i za usporedne zemlje te u posljednje 3 godine nije smanjen zaostatak za novim članicama Europske unije

Znatnije promjene zamjetne su za 7 faktora:

- poboljšanje: cijene i produktivnost i efikasnost za 14 mjesta te tehnološka infrastruktura za 7 mjesta,

- pogoršanje: financije i tržište rada za 4 pozicije te strana ulaganja i zaposlenost za 3 pozicije.

Na razini indikatora samo je manji broj izrazito povoljnih, koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost, a to su, u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti, sljedeći indikatori:

Gospodarski rezultati

Veliki prihodi od turizma i izvoza usluga, povoljni odnos izvoznih i uvoznih cijena, niska inflacija, velika kumulativna strana ulaganja.

Efikasnost javnog sektora

Niske carinske barijere i nizak porez na dobit, stabilnost tečaja, kratko vrijeme osnivanja poduzeća.

Efikasnost poslovnog sektora

Relativno niske plaće, pogotovo managementa i nizak jedinični trošak rada u prerađivačkoj industriji, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.

Infrastruktura

Vrlo dobri pokazatelji korištenja telekomunikacijske infrastrukturee (broj pretplatnika i cijene mobilne telefonije, brzina i cijena širokopojasnog interneta) te srednješkolskog obrazovanja (odnos broja učitelja i učenika, te sudjelovanje u sredješkolskom obrazovanju.

Slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:

- slaba otpornost na krizu i diverzificiranost proizvodnje,

- niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno tržište rada, starenje stanovništva,

- državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena kapitala, visoka socijalna izdvajanja,

- slabo poduzetništvo, prilagodljivost, poslovno upravljanje, motivacija i kompetentnost,

- niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menađerskog obrazovanja.

„Za konkurentski napredak Hrvatskoj su potrebne brze promjene. Ovogodišnji rezultati rangiranja IMD ukazuju da Hrvatska nema više vremena, jer se samo brzim i jasno ciljanim promjenama mogu privući nova znanja i investicije ključne za dugoročni održivi rast i razvoj zemlje", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.


Tagovi: konkurentnost, Ivica Mudrinić, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Institute for Management Development
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Podravka dobitnica dana, snažan rast indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Podravka dobitnica dana, snažan rast indeksa
ZAGREB - Srijeda je Zagrebačkoj burzi donijela snažan rast uz solidnu razinu prometa.
Ante Armanda kupio 5.100 dionica Ingre
KUPNJA
Ante Armanda kupio 5.100 dionica Ingre
ZAGREB - Član Nadzornog odbora Ingre Ante Armanda kupio je 5.100 dionica ove kompanije.
Dolarov indeks nakratko dosegnuo najviše razine u dva mjeseca
FOREX
Dolarov indeks nakratko dosegnuo najviše razine u dva mjeseca
LONDON - Dolar je u srijedu nakratko dosegnuo najviše razine u dva mjeseca prema košarici šest najznačajnijih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, jer investitore brine drugi val koronavirusne zaraze, posebno u Europi, i nova ograničenja radi njezina suzbijanja.
Proizvodnja povrća u Hrvatskoj nije iskoristila prilike koje je pružila koronakriza
HRANA
Proizvodnja povrća u Hrvatskoj nije iskoristila prilike koje je pružila koronakriza
ANALIZA - Unatoč svim povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima.
Azijska tržišta: Blagi rast indeksa, trgovina oprezna
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Blagi rast indeksa, trgovina oprezna
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica stabilne, a ulagače, zabrinute zbog usporavanja oporavka gospodarstva od koronakrize, nije ohrabrio ni jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE