GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kineske željeznice: Značajna lokomotiva globalnog tehnološkog razvoja

Kineske željeznice: Značajna lokomotiva globalnog tehnološkog razvoja
STRELOVIT UZLET
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.08.2012 / 19:30
Autor: dr. sc. Damir Kušen
KOLUMNA - Primjena visokih tehnologija i ogromni investicijski potencijal omogućili su Kini razvoj iznimno široke mreže super-brzih vlakova, ali i neslućene mogućnosti poslovanja za sve globalne konkurentne tvrtke, kako u području visokih tehnologija, tako i u građevinarstvu i izgradnji velikih prometnih infrastrukturnih projekata.
Kinesko vodstvo u izgradnji mreže super-brzih željeznica

Kina kod mnogih budi asocijacije o masovnoj proizvodnji jeftine i nekvalitetne robe koja preplavljuje svjetska tržišta. No to je, po mnogočemu kineska prošlost ili samo jedan, sve manje značajan dio kineske gospodarske priče. Kineske željeznice to najbolje pokazuju. U samo desetak godina Kina je uspjela proizvesti novu generaciju super-brzih vlakova i izgraditi tisuće kilometara nove željezničke prometne infrastrukture. Kinesku željezničku mrežu danas čini preko 100,000 km pruge od čega 13,000 km tračnica za super-brze vlakove. Danas je najbrža željeznička linija na svijetu upravo u Kini – povezujući gotovo 1,000 km kineske jugoistočne obale s prosječnom brzinom od preko 300 km/h. Iako do sada uvjerljivo dominantni francuski TGV ne zaostaje značajno (272 km /h), činjenica da je Kina preuzela vodstvo i u tom području ima veliki simbolički značaj. Jedini komercijalni super-brzi vlak koji lebdi u elektromagnetskom polju (maglev) i postiže brzine do 430 km/h povezuje Šangaj sa zračnom lukom i prelazi 30.5 km za samo 7 minuta.

Neki će, naravno, primijetiti kako je kineski super-brzi vlak WuGuang po mnogočemu sličan japanskom Shinkansen, njemačkom Bombardieru ili InterCity Expressu, no to nikako ne umanjuje značaj kineskog savladavanja vrhunske tehnologije proizvodnje super-brzih vlakova. Kineski projekt sigurno je inspiriran svim dosadašnjim postignućima u izradi super-brzih vlakova. Bazični model za nove vlakove često je popularni talijanski ETR500 vlak koji je u svojim brojnim verzijama, od kraja 1980-ih do danas povećao operativnu brzinu na preko 300 km/h. Američki Amtrak Acela ili francuski Alstom sigurno su odigrali značajnu ulogu u razvoju super-brzih vlakova, no Kina je ključni iskorak napravila potpisivanjem ugovora o transferu tehnologija sa Siemensom, Bombardierom, Mitsubishiem i Kawasakiem. Značajna prednost Kine jest i u tome što u pravilu stvara potpuno novu željezničku mrežu i prateću infrastrukturu i ne mora prilagođavati i obnavljati staru željezničku infrastrukturu, što u pravilu često predstavlja slabiju kariku u primjeni novih tehnologija. Tako su tračnice, tuneli, vijadukti, kao i prometna signalizacija potpuno novi i čine integralni sustav super-brzog željezničkog prometa primjerenog 21. stoljeću.

Koliko je Kina u planiranju sustava željeznica uistinu ambiciozna najbolje pokazuje vladin Plan iz 2006. godine o izgradnji nove željezničke mreže u ukupnoj duljini od 16,000 km kojim bi super-brzi vlakovi povezivali sve velike kineske gradove. U cijeli projekt koji bi trebao biti završen do 2020. godine Kina planira investirati između 450 i 600 milijardi USD. U petogodišnjem planu od 2010. godine Kina je, u odnosu na prošlih pet godina, povećala investiranje u izgradnju željezničkog sustava za preko 40 posto.

Naravno da brojna tehnološka rješenja koja nalaze svoju primjenu u kineskim željeznicama, kao i u ostalim velikim infrastrukturnim projektima dolaze od znanstvenika i tvrtki izvan Kine. Utoliko je Kina postala ključna poslovna destinacija za sve ambicioznije high-tech tvrtke. Ne samo da nudi unosne poslove, već omogućuje i daljnji razvoj novih tehnologija koje svoju primjenu mogu naći bilo gdje u svijetu.

Kineske željeznice – borba za gigantsko tržište
Naravno da je opseg tih investicija iznimno zanimljiv i brojnim drugim zemljama i tvrtkama koje konkuriraju svojim tehnološkim inovacijama ili nude know-how u nekom od segmenata cjelokupnog projekta. Niz njemačkih tvrtki tako proizvodi posebne betonske pragove koji značajno povećavaju sigurnost vožnje. Za izgradnju tisuća novih mostova i tunela s više ili manje uspjeha konkuriraju brojne građevinske tvrtke iz cijelog svijeta. Opseg novih infrastrukturnih projekata u Kini daje veliki prostor svim tvrtkama koje nude globalnu konkurentnost. Samo izgradnja nove željezničke trase super-brzog vlaka koja povezuje Peking i Šangaj u duljini od 1,300 km koštala je oko 33 milijarde USD. Trasa koju su nekada stari kineski vlakovi prolazili za čak 44 sata, nova super-brza željeznica s operativnim brzinama do 350km/h pređe samo za 4 do 4.5 sata. Od ukupno 244 mosta, na toj pruzi je ujedno i najduži most na svijetu, dugačak 164 km. Duž cijele pruge instaliran je složen sustav senzora koji mjere uvjete vjetra, kiše i mogućih seizmičkih aktivnosti. Svakoga dana, ti vlakovi prevezu 220,000 putnika. Ta pruga samo je jedan korak u izgradnji najsloženijeg sustava super-brzih željeznica u svijetu, a najbolje pokazuje o kakvim se mega-projektima uistinu radi.

Super-brzi vlakovi zahtijevaju maksimalne mjere sigurnosti kako bi se izbjegle sve rizične situacije i eventualne nesreće. To podrazumijeva primjenu brojnih tehnoloških inovacija koje također otvaraju prostor poslovne suradnje za mnoge high-tech tvrtke. Tako se posebna pozornost pridaje sustavu laserskog skeniranja funkcioniranja svih bitnih dijelova željeznice, pragova i sve prateće infrastrukture. Tuneli, vijadukti i mostovi bili bi opremljeni sustavima nanosenzora koji registriraju sva moguća oštećenja i pravodobno signaliziraju i šalju informacije kontrolnim centrima. Naravno da se za izgradnju takvih sustava u mnogim segmentima Kina nužno oslanja i na tehnološke inovacije i know-how drugih tehnološki vodećih zemalja. Često su pri tome upitna pravila poštivanja intelektualnog vlasništva.

No angažirane tvrtke kroz te obimne poslove, osim ulaska na ogromno tržište, osiguravaju i dio sredstava i za daljnje istraživačke projekte i razvoj novih tehnoloških inovacija.

Kina je, naravno, poslovni raj i za sve globalne građevinske tvrtke koje mogu ponuditi konkurentnu izgradnju velikih prometnih infrastrukturnih projekata. Kina naravno ima sve uvjete potrebne za nesmetanu izgradnju mega-projekata – od investicijske snage i dostupnih sredstava iz proračuna, praktički neograničenog prostora, milijuna jeftinih radnika, preko jednostavnog i brzog kompletiranja svih potrebnih dozvoli, sve do izostanaka aktivnih nevladinih udruga koje bi se protivile izgradnji. No, posebno valja naglasiti kako prebrzi ritam gradnje i nedovoljna pozornost kvaliteti izrade mega-objekata, a po mnogima i problem strukturalne korupcije, prečesto dovodi do ozbiljnih sigurnosnih incidenata. Tako su u srpnju prošle godine u samo tjedan dana kolabirala čak četiri nova velika mosta. Sve to sugerira da tvrtke koje nude svoje poslovne ponude na kineskom tržištu mogu imati dodatnu konkurentnost kroz jamstva kvalitetne izgradnje primjenom novih tehnologija i boljih materijala.

Kina – golemi inkubator visokih tehnologija
Nakon godina dominacije njemačke, francuske i japanske tehnologije u izgradnji super-brzih vlakova, danas dominantnu ulogu sve više preuzima Kina i u sve širem spektru prometnog sektora postaje tehnološki model mnogim drugim zemljama. Kina se primarno nametnula snagom i veličinom svojih investicija omogućivši tako istinski razvoj novih visokih tehnologija.

Međutim, Kina ne samo da ubrzano gradi vlastitu željezničku infrastrukturu, već konkurentnu tehnologiju prodaje i drugim zemljama. Za sada je primarno kinesko tržište za izgradnju modernih željeznica Afrika i azijske zemlje, ali i Brazil i Saudijska Arabija pokazuju interes. Procjene su da je realno očekivati da kineske investicije i prateća tehnološka rješenja budu uskoro i u zapadnim zemljama. Iskustva kineskog željezničkog projekta posredno će tako iskoristiti američki „California High-Speed Rail Authority" prilikom izgradnje nove super-brze željeznice koja bi u duljini od 790 milja povezivala Los Angeles, San Francisco i Sacramento. Taj projekt u vrijednosti je od 10 milijardi USD. Prije nekoliko dana Kina je sklopila ugovor sa njemačkim divom Siemensom za opskrbljivanje aluminijskim karoserijama njemačkih super-brzih vlakova, čime je po prvi puta postala izvoznik sastavnih dijelova za tehnološki vodeće vlakove u neku od vodećih zapadnih tvrtki. Kina tako pokazuje svoju instrumentalu orijentaciju i sposobnost da prijenos visokih tehnologija iz drugih zemalja maksimalno iskoristi za jačanje vlastitih tehnoloških potencijala.

Snaga kineskog gospodarstva da investira u tako velike prometne i infrastrukturne projekte posredno donosi koristi i cjelokupnom razvoju znanosti i visokih tehnologija u svijetu. Tako posrednu korist od kineskih investicija, u tom kontekstu, imaju i američko i europsko gospodarstvo gdje izdvajanja za istraživanje i znanost značajno zaostaju za potrebama konkurentnog gospodarstva. Konačno, izgradnjom super-brze željeznice Kina pokazuje i svoju ekološku orijentaciju. Naime, u odnosu na avionski promet to dovodi do tri puta manjeg zagađenja. Opseg kineskih projekata i investicija važna su poruka za sve druge gospodarski ambiciozne zemlje.

Kineski mega-projekti i poslovni interes koji iz njih proizlaze nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Prijenos visokih tehnologija uvijek je bio složeni poslovni iskorak koji donosi prihod i zadovoljstvo, ali i kasnije frustracije samom spoznajom da je naša tehnologija sada u rukama nekog drugog. Patenti, tehnološke inovacije i intelektualno vlasništvo brojnih zapadnih tvrtki često se nađe u nejasnim zakonskim okvirima i mogućim zlouporabama. No, značaj koji Kina danas ima na razvoj znanosti i novih tehnologija u svijetu daleko nadilazi pojedinačne poslovne sporove. Investicijska snaga Kine danas unosi potpuno novu dinamiku globalnom razvoju novih visokih tehnologija.

Izgradnja široke mreže super-brzih željeznica sa svom pratećom prometnom infrastrukturom predstavlja upravo takav mega-projekt koji će cjelokupno pitanje transporta u svijetu podići na jednu potpuno novu tehnološku razinu i uspješnije pratiti sve dinamičniji ritam života. U sve bržem razvoju novih tehnologija danas više nema vremena za pauze zbog investicijskih poteškoća izazvanih recesijama i gospodarskim krizama. Prijenos i stalna razmjena novih tehnologija nužni su za umrežavanje i integriranje cjelokupnog ljudskog znanja i jedino je tako moguće uspješno se suočiti sa sve složenijim okruženjem u kojem svijet danas živi.

Tagovi: Kineske željeznice, Kina, željeznica, WuGuang, Shinkansen, Siemens, Amtrak Acela, Alstom, Bombardier, California High-Speed Rail Authority
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Valamar u zamahu, četvrti uzastopni tjedni rast indeksa
TJEDNI PREGLED ZSE
Zagrebačka burza: Valamar u zamahu, četvrti uzastopni tjedni rast indeksa
ZAGREB - I drugog tjedna u novoj godini nastavljena je optimistična trgovina na Zagrebačkoj burzi.
Evo što Big Mac Index govori o vrijednostima franka i juana
VALUTE
Evo što Big Mac Index govori o vrijednostima franka i juana
ANALIZA - Je li Big Mac Index u skladu s nedavnim američkim optužbama o manipulatorima valutama?
Komisija objavila koje će ekološke prakse poticati u poljoprivredi
PRAKSE
Komisija objavila koje će ekološke prakse poticati u poljoprivredi
ZAGREB - Europska komisija objavila je ovoga tjedna popis ekoloških poljoprivrednih praksi koje bi mogle biti financijske potpomognute instrumentom eko-shema u budućoj EU-ovoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).
EU Hrvatskoj donira dodatne doze cjepiva?
DONACIJA
EU Hrvatskoj donira dodatne doze cjepiva?
BRUXELLES - Šesnaest država poslalo je i još šalje pomoć Hrvatskoj nakon potresa koji se dogodio u okolici Petrinje i to je pomoć u obliku kontejnera za privremeno stanovanje, šatora, električnih grijalica i sličnog.
Trumpovu administraciju optužuju za prijevaru oko zaliha cjepiva
PRIJEVARA
Trumpovu administraciju optužuju za prijevaru oko zaliha cjepiva
WASHINGTON - Guverneri nekoliko američkih država optužili su u petak Trumpovu administraciju za prijevaru oko obećane brze distribucije milijuna doza cjepiva za covid-19 iz zaliha, a za koje je američki ministar zdravstva u petak priznao da ne postoje.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE