GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Katastrofalna godina za pčelare

Katastrofalna godina za pčelare
PČELARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.04.2020 / 08:21
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
VRANJE - Zbog zabrane kretanja, veliki dio pčelara na Balkanu ne može obići svoje pčelinjake u ključnom mjesecu za pčelarstvo. Posljedice bi mogle biti nesagledive - i za pčelare, ali i za voćare.

Čedomir Mladenović iz Vranja pčelarstvom se bavi već 35 godina, ali ovog proljeća prvi put ne može otići do svog pčelinjaka, jer ima 73 godine i zbog epidemije koronavirusa mu je zabranjeno kretanje. To bi njegovom poslu moglo nanijeti nesagledive štete.

„Imam preko sto košnica, posljednji put sam ih obišao prije mjesec i više dana, tako da uopće ne znam kakva je situacija u pčelinjaku. Ovo prvi put doživljavam", priča Čedomir za DW.

U njegovom lokalnom društvu pčelara, čak dvije trećine njih su u istoj situaciji, a u Savezu pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) kažu da stariji od 65 čine jednu trećinu njihovog članstva. Neki od njih su već ostali bez svojih košnica.

„U okolini Kragujevca je bilo krađe košnica. Sad mi javljaju da je bilo i u okolni Vranja. Lopovi su takozvani pčelari koji se bave lopovlukom, oni znaju da stariji pčelar ne smije ići u pčelinjak, dođe, odabere najbolja društva, otjera, nitko ga ne vidi", priča za DW potpredsjednik SPOS-a Radivoj Stojanović.

Međutim, i za one kojima pčelinjaci nisu ukradeni, lista problema je poduža. Naime, pčelarima je ovo najznačajniji dio godine kada imaju najviše posla. Od toga koliko su dobro pripremili košnice u ožujku i travnju, im ovisi cijela sezona.

„Tada se mora pogledati svaka košnica, svako pčelinje društvo", objašnjava potpredsjednik SPOS-a Radivoj Stojanović. „Neke tijekom zime stradaju zato što nisu mogle dohvatiti med, neke zato što su bile bolesne, nisu izdržale temperature ili se pojavio neki drugi problem."

Sve to pčelar može vidjeti tek na proljeće kad krene cvjetanje, pa pčele počnu izlijetati. One košnice iz kojih pčele ne izlijeću su u problemu i pčelar ih mora zatvoriti. „Inače će iz drugih košnica doći pčele i odatle izvlačiti hranu. Ako je taj med zaražen, one će tako s medom prenijeti i bolesti i zaraze u tu drugu košnicu. A onda se epidemijski može prenijeti i na druge pčelinjake", objašnjava Stojanović.

Pčelari sada moraju spriječiti i rojenje pčela, dodaje profesor pčelarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Mića Mladenović.

„I jaka društva koja su bez kontrole pčelara se mogu izrojiti, pa napuste košnicu, i tako da košnice ostanu prazne", objašnjava profesor Mladenović.

Na kraju, ožujak je mjesec i kada pčelama ponestaje hrane koja im je neophodna kako bi proizvele mlado leglo i njegovale ljetne pčele koje će biti spremne za pašu. „U voćnoj paši, kad cvjeta jabuka, trešnja, tad pčele donose dosta nektara i polena i onda matica kad osjeti da ima veliki unos hrane izvana, počne polagati veliki broj jaja. Te pčele se za 21 dan izlegnu i budu spremne za bagremovu pašu, koja je u Srbiji najvažnija", objašnjava Stojanović.

Ako ih propuste prihraniti i pripremiti za tu najvažniju pašu, propust će i sezonu. „Znači neće biti ništa za pčelara, ali sad je pitanje hoće li donijeti potrebnu količinu hrane koja njima potrebna za biološki opstanak", zabrinut je potpredsjednik SPOS-a.

Međutim, ako pčelari ne budu na terenu, štetu će osjetiti i voćari, podsjećaju naši sugovornici. „Svaki treći zalogaj nam je zahvaljujući pčeli. Pčelari tu imaju najmanje koristi, najviše ima poljoprivreda, povrtlarstvo, voćarstvo", kaže Čedomir Mladenović.

Ako pčela dobro opraši neku voćku, prinos se može uvećati od 30 do čak 80 posto. „Tako da će se izostanak oprašivanja sigurno odraziti, ne samo na količinu, nego i na kvalitetu plodova, jer je utvrđeno da pčela povećava količinu ulja kod suncokreta za trećinu, na primjer. Kod voća će se smanjiti količine organskih tvari, posebno šećera", objašnjava profesor pčelarstva.

Koliko su voćari već sada zabrinuti, najbolje svjedoči to što su pčelarima spremni platiti oprašivanje i 15-16 eura po košnici, a cijena je do sada bila 8-12 eura, dodaje profesor.

„Posebno kad su dobro pripremili voćnjake i uništili spontane oprašivače kao što su divlje ose, leptiri i slično. Tako da im je sada zbog nedostatka tih spontanih oprašivača, medonosna pčela najpotrebnija", priča Mladenović.
Zabrana kretanja je, međutim, poremetila posao i onim pčelarima koji su mlađi od 65 godina. Oni nekako mogu do svojih košnica, ali ne mogu završiti posao na vrijeme i vratiti se kući prije policijskog sata.

„Tad je još dan, pčele još izlijeću, a ima pčelara koji imaju 200, 300 ili 500 košnica i ciklus rada im je 7 do 10 dana da bi sve košnice pregledali i pripremili", priča Stojanović.

Iako im je resorno ministarstvo omogućilo da podnesu zahtjev da rade duže, na poslane zahtjeve, kažu, ne dobivaju odgovore. „Znamo da ima oko 25.000 podnijetih zahtjeva, ali nemam evidenciju koliko je odobreno, pa ne znam ni koliko je pčelara dobilo, ni na koje razdoblje. Ja sam četiri puta podnio zahtjev, niti jednom nisam dobio i danas prosljeđujem peti, pa opet čekam 48 sati na odobrenje", priča Stojanović.

A neophodno im je da dobiju i oni i voćari, jer su im rasporedi međusobno uvjetovani. Ako pčelari dobiju dozvolu, a voćari moraju do pet da završe posao, to znači da će morati ranije da prskati voće, čime dovode pčele u opasnost.

„Prska se poslije šest, sedam navečer, kad su pčele već u košnicama, pa noću tekućina ispari i ujutro pčela bez ikakvih problema može ići na taj cvijet i nastaviti oprašivanje, a sada oni moraju prskati zaštitu od drugih insekata u toku dana, a tad je toplo, pa i pčele idu na cvijet i dolazi do trovanja", objašnjava Stojanović. Takvih slučajeva je, kaže, već bilo, i to je još jedan od problema koji će smanjiti broj pčela u košnicama i ugroziti prinos i jednima i drugima.

U Srbiji se godišnje proizvede od 6.000 do 10.000 tona meda, izveze oko 2.000 tona i ostvari devizni priljev od oko 15 milijuna eura. Koliki će gubitak biti kad se poslije korone crta podvuče, pčelari još uvijek ne mogu izračunati, jer ne znaju čak ni u kakvom su im stanju košnice.

„To ćemo moći znati tek kad prođe prva jača paša, znači bagremova, tamo negdje polovinom ili krajem svibnja", kaže Stojanović.

Koliko god da je - za Čedomira je previše, jer to je prihod koji mu, kaže, „omogućava da živi malo skromnije". „Shvaćam ja da virus nije naivan, razumijemo svi da se moramo čuvati, ali ne znam koga bih ja ugrozio ako sjednem u auto i odem u pčelinjak. Sela su nam ionako napuštena, na kilometar ima po čovjek, i ne razumijem zašto nas ne puste da uz stroge mjere idemo. Ne znam zašto to nerazumijevanje", očajan je Čedomir.

Ni u SPOS-u ne razumiju zašto ministarstvo nije prihvatilo čak ni prijedlog da se starijim pčelarima dopusti da iskoriste makar policijski sat. „Mi sve razumijemo i polazimo uvijek od toga da je najvažnije zdravlje ljudi. Pa i naš predsjednik je zaražen, mi od toga krećemo i ne idemo na to da nam se sve mora omogućiti, ali eto barem da možemo obići pčelinjake", apelira Radivoj Stojanović. Objašnjenje iz Ministarstva poljoprivrede nije dobio ni DW.

U međuvremenu, pčelari bi mogli aktivirati mlađe članove obitelji da im pomognu, kaže profesor Mladenović. Za starog pčelara iz Vranja ni to nije opcija. „Što mi to vrijedi kad ja nemam nikoga da obiđe košnice. Sin je završio fakultet, ima druge obaveze, a mladi pčelari imaju 20-30 košnica, još su neuki za ulazak u pčelinjak od 100 košnica i strah ih je", priča Čedomir Mladenović. „Imamo još par dana. Ako nas puste, još uvijek se nešto može učiniti. Ako prođe još tjedan dana, poslije će sve biti kasno", zaključuje.

Tagovi: pčelari, srpski pčelari, Radivoje Stojanović, Čedomir Mladenović, proizvodnja meda, pčelarstvo
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, u fokusu HPB i HT
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi porasli, u fokusu HPB i HT
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u utorak su Crobex indeksi porasli, prateći smjer europskih burzovnih indeksa koji se oporavljaju nakon jučerašnjeg pada, uz nešto veći promet, pri čemu su u fokusu bile dionice HPB-a i HT-a.
Najranjiviji na turističku aktivnost oko Zadra, Splita i Dubrovnika
ISTRAŽIVANJE
Najranjiviji na turističku aktivnost oko Zadra, Splita i Dubrovnika

ZAGREB - Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija najranjivije su jedinice lokalne samouprave na turističku aktivnost, s obzirom na broj noćenja po glavi stanovnika, najizraženiju sezonalnost turizma i strukturu smještaja s najvećim udjelom privatnog, dok je najmanje ranjiva Istarska županija.

Njemački hotelijeri će ipak morati plaćati turističku pristojbu
IZGUBILI SPOR
Njemački hotelijeri će ipak morati plaćati turističku pristojbu
KARLSRUHE - Njemački hotelijeri su izgubili sudsku parnicu u kojoj su zahtijevali ukidanje turističke i prijavne pristojbe koju naplaćuje lokalna vlast.
Mfin izdao kunske trezorce uz nešto više kamatne stope, a eurske uz negativnu
TREZORCI
Mfin izdao kunske trezorce uz nešto više kamatne stope, a eurske uz negativnu
ZAGREB - Ministarstvo financija u utorak je na aukciji prodalo trezorske zapise u vrijednosti 845 milijuna kuna i 11 milijuna eura, pri čemu kunske uz nešto više kamatne stope nego dosad, a eurske uz negativnu kamatnu stopu.
Smarter: Hrvatska može povećati proizvodnju suncokretovog ulja
ANALITIČARI
Smarter: Hrvatska može povećati proizvodnju suncokretovog ulja
ZAGREB - Hrvatska može povećati proizvodnju suncokretovog ulja i postati njegov izvoznik, ocjenjuje se u analizi konzultantske tvrtke Smarter u kojoj se ističe da Hrvatska proizvodi više suncokreta nego što joj treba, ali i znatno manje ulja od vlastitih potreba.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE