Kako su Slovenci uspjeli zauzdati cijene?

Prošlo je 16 godina otkako je euro zamijenio slovenski tolar. Zamjena valute i susjedima je tada donijela problem sa zaokruživanjem cijena naviše.

Važnu ulogu tada su imala društva za zaštitu potrošača. Protiv divljanja cijena borili su se i "crnim listama", piše HRT.

Na tzv. crnim listama javno su se iznosila imena svih onih koji su neutemeljeno dizali cijene proizvoda i usluga te prelazak na euro pokušali iskoristiti za lov u mutnom. Kontrola cijena provodila se redovito od 2006. do 2009. godine. Cijene su se držale pod kontrolom i čestim inspekcijskim nadzorima. A slične liste postoje i danas.

- Mi to imamo i danas u vrijeme rasta cijena. Naši trgovački lanci to su prihvatili i cijene se mijenjaju. Kada si u europodručju, cijene ti ne mogu rasti više nego u drugim članicama jer tada tvoja ekonomija gubi konkurentnost, kazao je Bojan Ivanc, glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije.

Uvođenje eura bio je i korak prema jačanju gospodarstva. Tvrtka Aquafil jedan je od najvećih slovenskih izvoznika i vodeći proizvođač poliamidnih vlakana u svijetu.

- Samo poslovanje u jednoj valuti jednostavnije je, smanjuju se troškovi i valutni rizici, ali treba se brinuti za konkurentnost i učinkovitost, a ne se samo oslanjati na promjenu valute jer to je, u neku ruku, kockanje, izjavio je Saša Muminović, član uprave AquafilSLO.

Šesnaest godina od uvođenja eura Slovenija je zemlja sa stabilnim gospodarstvom. Temelji su dobra infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, a četvrtinu BDP-a čini industrijska proizvodnja. S kreditnim rejtingom AA svijetu signalizira da je sigurna i za ulaganja.