GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kako su o Ćosiću pisali Danilo Kiš i Mirko Kovač

Kako su o Ćosiću pisali Danilo Kiš i Mirko Kovač
PRILOZI ZA BIOGRAFIJU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.05.2014 / 20:45
Autor: SEEbiz
BEOGRAD - Povodom današnje smrti Dobrice Ćosića, objavljujemo pjesmu Danila Kiša koju je napisao kao "uspomenu" na Ćosićevo krstarenje s Titom o narodnom trošku. Podsjećamo i na tekst kojim je Ćosića opisao književnik Mirko Kovač.

Kako je o Ćosiću prije gotovo dvije godine pisao Saša Ilić u Peščaniku: "Bio je uvek blizu vlasti, jedno vreme je i sam bio na vlasti, da bi naposletku ostao konsultant vlasti iz senke Akademije. Danilo Kiš je bio njegov antipod, uvek daleko od vlasti, uvek u skepsi i ironiji, apatrid koji je ostavio delo u koje su, pošto je ono prepoznato u svetu, mnogi počeli da se zaklinju."

Slikovito je Ćosića u svojem tekstu "Dobrica Ćosić, kobni otac nacije" opisao i nedavno preminuli književni velikan Mirko Kovač:

"Možda Ćosić mnoge stvari nije činio iz koristoljublja, ali taj misterij ljubavi prema svome rodu nije posve jednostavno objasniti, posebice kad ljubav postane pretjerana, previše javna, kad se svaka krajnost čini normalnom, jer to onda postaje patološko stanje, gazi se sve dublje i dublje, i više povratka nema. Za D. Ć. nacija je postala poziv; osjećao se pozvanim da je dovijeka zastupa. Tu je pronašao strast kakvu mu nije mogla priuštiti komunistička utopija. Tu svoju opsesiju koja u sebi sažima akciju i književnost, gradio je na solidnim temeljima samonegacije. Sve ispadne bolje i jače utemeljeno ako je polazište negacija vlastitih stajališta, jer tu se uključuje još jedno lijepo svojstvo, prividno mudro, a to je patnja. Tako je D. Ć. bio patnik zbog sukoba s titoizmom, jer je bio titoist, zbog sukoba s jugoslavenstvom, jer je bio Jugoslaven. Pa ako se takav čovjek sukobio sa samim sobom, ako je žrtvovao svoja nekadašnja uvjerenja, onda je to učinio žrtvujući se za druge, za svoj narod i srpstvo. Patnik je raspeo samog sebe na križ Nacije.

Kovač u istome tekstu piše i o najspornijem dijelu Ćosićeve biografije - druženju sa Slobodanom Miloševićem: "Prvi duži razgovor s Miloševićem Ćosić je imao negdje u proljeće 1990., tako stoji u Đukićevoj knjizi, pa je nešto od toga unio u svoj Dnevnik, povremeno čak i kritički, to je ona kritika sa simpatijama, ali su dojmovi bili povoljni, kao i onda dok ga nije poznavao. Još jednom se uvjerio da je Milošević inteligentan i čovjek jake političke volje. To je samo floskula, jer nitko nema, pa ni Ćosić, nijednoga dokaza o toj inteligenciji, čak i da je njezin laboratorijski kvocijent visok. Ta inteligencija koja zanemaruje "emocionalnu inteligenciju" o kojoj je Daniel Goleman napisao opsežnu studiju, može biti samo "karikatura intelektualca". Tipa s niskom razinom emocionalne inteligencije karakterizira ambicioznost, ustrajnost, tvrdokornost, agresivnost, izražena "volja za moć" i svojstvo da ga ne muče pitanja o sebi samome. Goleman veli da takav tip "voli oko sebe gledati svisoka, sitničav je i inhibiran, osjeća nelagodu u vezi sa spolnošću i senzualnim iskustvima, bezizražajan je i otuđen, emocionalno prazan i hladan". Zar to nije Miloševićev psihološki portret?

Ali Ćosić ga vidi drukčije i u svom Dnevniku zapisuje: "To je prvi srpski komunista koji ima modernu koncepciju ekonomije, komunikacije i razvoja". Ima li sada smisla rušiti prorokove vizije, kad svatko može vidjeti gdje se djenula ta moderna gospodarska koncepcija. O razvoju Srbije više ne moraju govoriti stručnjaci, jer o razvoju se nema što reći; "moderna koncepcija ekonomije" dovela je Srbiju na dno. Jedina Miloševićeva komunikacija bila je rat. O čemu to onda bulazni "Pisac"? Sve su njegove nebuloze te vrste, ali svejedno – to njemu ne može nauditi. Nema pogreške, nema banalnosti koja mu može nauditi. Nitko mu za gluposti neće prigovoriti; štoviše, njegov će ga zatucani soj uvijek podržati i reći: "Ako Gedža kaže da je Vožd intelegentan, da ima veliku volju, onda se tu nema šta misliti, ima svi da ginemo za Vožda!" I kad sve to tako stoji u Srbijici, nije nikakvo čudo što njezini građani nepogrešivo biraju najgore.


Pročitajte i Kišovu pjesmu posvećenu Dobrici Ćosiću iz 1986. godine.

Pesnik revolucije na predsedničkom brodu

Protokol

Trista bijelih košulja
(po tri komada za svaki dan)
ne da ne biste bili gol
neg tak vam nalaže protokol.

O gaćama i da ne govorimo.
(Od igle, za kravatu, do gaća
Protokol plaća.
Vama je za to odveć mala plaća.)

A što se tiče kravate
(uzgred – kažu – vi ne ljubite odveć Hrvate)
Kravata treba da se sa kompletom slaže,
Tako Protokol nalaže.

Imadete li dovoljno kupaćih,
za plažu?
Desetak recimo.
(I da ne budu
kak bi se reklo mini.)

Kod vas je,
Tak mi se bar čini,
običaj takov da se
ljudi kupaju u gaćama –
onima istim koje
na njima povazdan stoje.

I (o gaćama još samo ovo):
mijenjati ih sve češće
naročito ak uzimate učešće na kakvom prijemu
(vi to ne kažete valjda na – premu,
tamo kod vas u Šumadiji, u Sremu?)

I nemojte Mu odveć stezati ruku
I izbjegavajte krupne riječi
One po Vuku.

Evo još nekoliko savjeta
(to držite poput zavjeta):
ne smije se pljuvat
ne samo po palubi
(to je i vama samome jasno)
neg niti u more
niti u vode oceana
čak i kada je vrijeme krasno,
jer treba ovdje, izvan uljudnosti,
računat na snagu vjetra
(od nekoliko stotina metara
u sekundi).

Imat ćete lakaja i tajnika,
i poseban (odjelni) toalet i tuš.
Tuširanje bar triput dnevno.

Što se tiče konverzacije,
Treba da je (uglavnom) laka.
Što više anegdota iz nobe
(može poneka i sa
seoske mobe)
kao i sa Drvara i Visa.

Ne zalaziti u mutne vode
nacionalizma.
(Čuvati jedinstvo i brastvo
to je naše najveće bogastvo.)

Ne pominjati nikako
Đilasa, Dedijera, Hebranga.
Držati se, naprosto, svoga ranga.

O Staljinu — oprezno.
Trockog pominjat uz smiješak
prezrenja.
O živima se ne izlijetati.
(Sve se u politici iz dana u dan mijenja.)

Što se tiče javnoga mnijenja
to je vaša domena.
Novine, radio i cijela štampa.

Tekstove ćete davati meni.
Ne rad kontrole, neg rad pravopisa.
Bar što se tiče
verzije ijekavske, latiničke.

Sve čuvati
kao najvišu (državnu) tajnu,
kao zjenicu oka.
Daklem: nikakova privatna trača
od našeg cijenjenog,
uglednog
itd.
izvještača.

Nikakove privatne bilješke
nikakova lična viđenja
nikakova indiskrecija

Sve što je odveć lično
ovdje je neprilično

Sve što je iz posebnog ugla
uglavnom
izbjegavati.

Opisati s mnogo epiteta
jedino stav
držanje
glas
i oči
dok se palubom šeta.

Može i ruke.
Talase oceana
kroz koje lađa nam plovi.
Tropske noći.
Galebovi.
Zvijezde na nebu noćnom.
Brodske mašine u zamahu moćnom.

A On na palubi, na pramcu
Trobojku – s petokrakom –
kako se vije.
I val koji po boku lađe bije.

Što se tiče pića,
može da se umjereno pije.
No uvijek sjesti nakon Njega.
I ustati nakon Njega.

Jesti učtivno, po protokolu,
Uz poneku anegdotu
Il basnu, o psu, vuku ili sokolu.

Zbog tropske vrućine trebat će vam
unosit mnogo tekućine.
A zbog glasa
što više sokova: naranče, ananasa.
I dosta limuna.

Pjesnička duša nije imuna
pred strojem flaša.
Ta svi smo ljudi,
pa i pjesnici!

Ne pišete pjesmice?
Piće ne trošite? –
Morat ćete malko uiskija
sa ledom.

To neće, vjerujte,
na nos da vam iskija.
O tome (treba li reći?)
u izvještajima
ni riječi
(O piću i drugim nakanama)

S osobljem i mornarima
samo zvanično i ništa lično.
Nikakova pitanja:
”Odakle si, baćo?”
(I tome slično)
”Koliko do kraja roka?”
Il ponudit mornaru pića il soka.

Što se tiče lijepe književnosti,
Tu ne treba s primjerima
ići daleko.
Prosto: pričat svježe i lako.

Klasike marksizma
citirat bez paroksizma.
I, naravno, pisce iz nobe.
Ćopića sad već može.
Al bez pretjerane hvale.

“Majku Knežopoljku” svakako znadete
naizust. Lijepo.
Recitirajte.
Gorkoga čim više citirajte.

Što se tiče vaše osobne lektire
nek vas nije briga,
na lađi postoji knjižnica
sa mnogo knjiga

iz svih mogućih oblasti:
lijepa književnost, slikarstvo,
geografija, istorije revolucija,
pjesnarice, marksističke stvari
nastanak narodne vlasti
kuvari.

Tu su, naravno, i vaše knjige
podvučene raznim bojama
crvenom, plavom, zelenom
(već prema
utvrđenom kodu),

tako da kad ih uzme u ruke
može steći o njima objektivnu sliku
bez po muke,
onako u mimohodu.

Mišljenja sam da Mu vaše knjige
nisu zadavale odveć velike brige
primite moja čestitanja.

Imate li još kakovih pitanja?

Ah da. Što se tiče krabova,
rakova, oštriga
(On voli to da troši)
morate bit na oprezi,
to je čitava nauka.
Stvar morate kod kuće vježbati
pod stručnim nadzorom jednog od
naših momaka.

Te su stvari uvijek svježe
ne morate se dakle bojati
trovanja il kvarenja stomaka

S društvenim igrama kako stojite?
Šah, poker, biljar, dame, kanasta? –

Nažalost mali se fudbal
ne igra na lađi
(mada je upražnjavao i taj sport
s uspjehom
kada je
bio mlađi
i kad mu je dopuštalo dragocjeno vrijeme).

U redu za šah, zapisano je već.
Imadete li kakove kategorije?
Nemate?
Al niste ni neki pacer?

I, ponavljam, bez velikih kombinacija.
Otvaranja klasična.
(G-4, F-4 i tome slično.
Ne navaljujte odveć na kraljicu,
ne stavljajte kralja u bezizlaznu situaciju
ni odveć zamarati lovca
ni stavljati kule na neprilično mjesto;
držati se što više piona

– ali ne igrati ni poput osnovca.

Pauze između poteza
ne treba da odveć traju.
Njegovo je vrijeme dragocjeno!

Konverzacija pri šahu
treba da bude prije svega
iz oblasti sporta i šaha.

Možete pomenuti pri tom
Nasera, Negusa, Šaha
iranskog i t. sl.

Pazite prilikom kartanja
s kartama nema šale!
Gubitak plaćate iz svoga džepa!
(Osim pri velikom gubitku, koji prelazi mjeru.)
Tu se dakako vodi
žestoka bitka
nerava.
Odnos je neravan:
s jedne strane On,
čije se misli bave krupnim stvarima
(samo mu ruke učestvuju u igri)
njegove su misli
u Indiji u Iranu u Rusiji
u Africi, u snježnim Tatrama.

A vi ste cijelim bićem i mislima
kao u busiji
u – kartama.

Dame se ljube u ruke
ako su dame
gospoda se zovu mister i ser
tu nema nikakove misterije

Komrad i Tovariš
samo drugovi iz Istočnoga bloka.
Na stranicama ovog bloka
sve vam je ispisano
to izučite dobro,
tu ne smije nikako da se omane.

Dobro…
Plesati morate znati…
Dobit ćete učitelja plesa.
Ingliš, valcer, tango,
To vam uvijek zatrebat može,
u velikom svijetu.

Ruke držati u blagom stisku
oko struka
u plesu je važan rad nogu
al igra i-te-ka-ko
ulogu i ruka.

Zube morate popraviti,
imamo vremena dosta,
i najboljeg dentistu (zubara).
Ako vam i poslije toga
zaudara iz usta
upotrijebite
vodicu
to treba samo da se uštrca,
pri ustajanju,
našte srca.
To važi isto i za noge.
Mijenjati sokne dva-tri puta
na dan
i prskati sprejom.

Otkloniti perut.
(Malo da se skrati kosa.)
Morat ćete se odvići također
čačkanja uha
i čačkanja nosa.
Od svoga ćete ordonansa
dobit dva-tri dezodoransa
za upotrijebit pod pazuho.

U jednu riječ: voditi
čim više brige o higijeni.

Dođite sutra u isto doba.
A sad vam evo spiska
Tu je i trebovanje
idite kod našeg krojača
da vam uzme mjeru.

Držim vam pesnicu,
vama i vašem peru!

* * *

Nema na sve to razloga trošiti rije…
Prosto, čovječe, nije
red u otmjenom društvu
da se po nosu rije
ili
kako se to kaže tamo kod vas
u okolini Čačka
ne smije
nos da se čačka.

I još ponešto iz bontona:
ne smije se…
(a, to san već reko,
ne mari):
pljuvati štono kažu ”po podu”,
niti s palube u more,
niti po brodu.

Ili, primjerice,
češljati si kosu
za stolom.

Zamislite si samo:
Vlas – u sosu!

Da, za danas, još samo ovo:
hoće kadikad od vrućine
i znoja
da se zalijepe gaće
između guzova
a to
čovjeku zna da zasmeta.
Hoću rijet
ne smijete
taj problem rješavat niukom
slučaju rukom!
I, naravski, ne smijete
da se odveć glasno smijete.
To jest
da se razumijemo
smijete
da se slatko nasmijete
ako je u pitanju nekakova šala
cijenjenog…
i tako dale,
al to ne znači
da treba da vam poteku bale
il štono se u narodu kaže
da vam se razvalu žvale.
Treba On da zametne temu
ondak ćete
na temelju toga
vidjet da l je stvar stroga
il je sve to šala
našeg cijenjenog…
i tako dale.

Visoki si gosti
volu da se šale.
Pogotovu oni
iz Istočnega bloka.

A proposto:
sve je to zapravo prosto,
al valja neke stvari znati:
Istočni drugovi
ljubu se u usta,
to ko da je upisato
u njin Ustav.
Nesvrstani se grlu
i jedno drugom u susret hrlu.
Zapadni su van
vrlo uštirkani
ka da su progutali kolanc.
(Što reče, u šali, drug Dolanc.)
Oni se ne primiču odveć blizu puku,
pa ni rukovodstvu,
no samo pružaju ruku
(svi su oni isti)
pak je odmah povuku
ka da ćeš im je izisti.

No sve se ovo na vas ne odnosi,
to su njihovi, interni, odnosi,
no u diplomatiji
pogotovu kad je ona još mlada
tako rekuć od juče
mora čovjek vazdan učit
(znate kako je ono reko Lenjin)
…eto vidite.

Mora se čovjek malko pomučit
da bi bio dostojan
predstavnik svoje zemlje
i nacije.
Postoje tun razne mogućne
mahinacije.
Eto, neki van na primjer Rus
krkne jezičinu u usta
(kako to narod vulgarno kaže).
Šta vam je, daklem, činit? –
I vi ga njemu na isti način!
Stisne li vam ruku da se kosti lome?
Na isti način – dabome!
Štono kažu: oko za oko
zub za zub!
duboko za duboko,
čvrst stisak
za stisak grub!
Ili, primjerice,
neki vas Englez (uzmimo) pita:
hau du ju du?
šta mu vi na to kažete?
E pa, vidite, nije!
U tome grmu leži zec!
Vi mu kažete to isto:
hau du ju du?
A ne ko neki naši ljudi kad se sretnu
pa stanu da se psuju
„di si, jebem li ti mater?”

Što se paka vjetrova tiče
(tu ne mislim na pasate),
treba naprosto suspregnuti crijeva.
(To je ka što dođe čovjeku spontano
da zijeva,
kraj logorske vatre
kad mu se zadrijema)
daklem:
ni naglas niti
profunjariti
neki prdež,
što je, gledano iz aspekta okusa
u fokusu pažnje;
još gore: sve to ostaje u zraku?
Najbolje je, ako drugog rješenja nema,
izići diskretno
i zadržat se tamo što dulje,
a ne ko što rade neke hulje:
prnu vani
pa odmah uniđu
(umjesto da puste ovdje goluba
pa da ondak iziđu na palubu).

Nježnije, nježnije, nježnije.

(Ne, nije to Lenjin
To je parafraza.)
Ova vas staza
vodi pravo na put
a tamo vas čeka limuzina.

(Za sebe, idući pošljunčanom stazom prema kući, melanholično):
Opalo je lišće
Uskoro će zima.
A On voli tople predjele.

(1986)
pesma posvećena Dobrici Ćosiću

Tagovi: Dobrica Ćosić, Mirko Kovač, Danilo Kiš, Slobodan Milošević, Saša Ilić, Josip Broz Tito
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: CROBEX porastao četvrti tjedan zaredom, HT u fokusu
TJEDNI PREGLED ZSE
Zagrebačka burza: CROBEX porastao četvrti tjedan zaredom, HT u fokusu
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna Crobex indeksi nastavili uspon četvrti tjedan zaredom, pri čemu su porasle cijene dionica u svim sektorima, no uz manji promet nego tjedan ranije.
Svjetska tržišta: Snažan tjedni rast indeksa
TRŽIŠTE KAPITALA
Svjetska tržišta: Snažan tjedni rast indeksa
ZAGREB – Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, drugi tjedan zaredom, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima banaka, pa su inflacijski pritisci i skorašnje zaoštravanje monetarne politike pali u drugi plan.
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
TJEDNI FOREX
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
ZAGREB – Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago pala, nakon gotovo neprestanog rasta od početka rujana, dok se tečaj eura odmaknuo od najniže razine u 14 mjeseci.
Zagrebačka burza: Podravka u fokusu, indeksi s različitim predznacima
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Podravka u fokusu, indeksi s različitim predznacima
ZAGREB - U mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi u petak su Crobex indeksi stagnirali uz različite predznake, a u fokusu investitora bila je dionica Podravke, koja je jedina bilježila milijunski promet.
Dolar stabilan pred nove pokazatelje iz SAD-a
FOREX
Dolar stabilan pred nove pokazatelje iz SAD-a
LONDON - Dolar u petak nije bilježio veće promjene prema košarici drugih šest najvažnijih svjetskih valuta na međunarodnim deviznim tržištima, pred nove podatke iz američkog gospodarstva koje investitori čekaju radi daljnjih smjernica u vezi početka zaoštravanja monetarne politike u SAD-u.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE