Kako riješiti manjak radnika u turizmu? Evo što predlaže HUT

Prva mjera koju predlažu je prestanak destimulacije studentskog rada na način da se roditeljima studenata oduzima porezna olakšica ako dijete zaradi 15.000 kuna. Predlažu da se ta granica podigne na 30.000.

Druga mjera bila bi da se omogući do 20 sati dodatnog rada tjedno ljudima koji su zaposleni na nekom drugom poslu.

"U turizmu su špice vikendima i kad su nekakvi posebni eventi, te bi onima koji bi željeli raditi trebalo omogućiti da to čine legalno i pritom plaćaju određene doprinose državi. Mislim da bi rješenje moglo biti nešto slično vaučerima, odnosno određenim dokumentima koji bi omogućavali dodatni posao i koji bi osiguravali da na taj dodatni rad budu plaćeni svi potrebni porezi i doprinosi koji naravno moraju biti primjereni, a ne da su praktički kazna i za onoga koji želi raditi i za njegovog poslodavca. Vjerujem da ima puno ljudi koji bi rado nadogradili mjesečni dohodak odrađujući neku subotu ili nedjelju u turizmu ili nekom restoranu, kojem upravo tih nekoliko sati tjedno u sezoni često znače jako veliku pomoć. To ne bi riješilo problem s nedostatkom radne snage, ali bi sigurno ublažilo njegove učinke. Ne postoji nekakva univerzalna čarobna formula koja će odjednom riješiti problem. Formula se sastoji od niza malih mjera koje mogu poboljšati stanje, a tek onda dolazimo na uvoz radne snage i cijelu tu proceduru izdavanja radnih dozvola koja je dugotrajna, komplicirana i isto tako u velikoj mjeri destimulativna za one koji apliciraju", kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), piše Glas Istre.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Antić kaže da su svi pokazatelji da bi trebali imati dobru sezonu, na razini onih iz pretpandemijskog razdoblja, ali i sezonu u kojoj ćemo imati velikih problema s radnom snagom.

"Ljudi su jako bitni u ovoj djelatnosti jer za razliku od nekih drugih u kojima se čovjek možda i može zamijeniti računalom ili strojem, u ovim djelatnostima on je doslovce sve, i nije slučajno osmišljena ona krilatica 'Čovjek je ključ uspjeha u turizmu'. To je doslovno tako", kaže prvi čovjek STUH-a.

Međutim, taj čovjek, kao i njegova obitelj, dodaje Antić, ovise o plaći, a plaće u hrvatskom turizmu su relativno niske u odnosu na konkurentske zemlje u našem okruženju.

"Zbog toga nam se događa da veliki dio tih naših turističkih i ugostiteljskih radnika, i to nažalost one stručne radne snage, odlazi van Hrvatske, jer lako pronalaze posao u Austriji, Njemačkoj, Irskoj i drugim zapadnim zemljama. Mi ulažemo u njihovo obrazovanje i stručno usavršavanje, da bi to njihovo znanje na kraju nažalost koristio netko drugi. Već dugo vremena ukazujemo na to da su tu nužne neke promjene jer je domicilni radnik itekako bitan za hrvatski turizam. Taj kvalitetni turizam ne može se dogoditi bez kvalitetnog radnika i stoga prvi cilj mora biti pronalazak načina da se kvalitetni domaći turistički i ugostiteljski radnici zadrže u Hrvatskoj", kaže Antić.

S obzirom na to da njih na tržištu rada u ovom trenutku nema dovoljno, Hrvatska je prinuđena problem u ovoj sezoni pokušati rješavati uvozom radnika. No ni to ne ide glatko i bez problema. Do početka 2021. godine Vlada je određivala kvotu broja radnika koji se može uvesti, ali to je ukinuto.

"Imamo praktički testiranje tržišta od strane Zavoda za zapošljavanje, tako da se ide utvrditi koliko je radnika potrebno i s koliko radnika potrebnih za te djelatnosti raspolažemo u Hrvatskoj. I onda se ide na slobodan uvoz te radne snage. Problem u prethodnim godinama bio je taj postupak dolaska do radne dozvole iz trećih zemalja koji nisu u EU. Imali smo nedavno i sastanke na kojima je MUP, koji je tu jako bitan, obećao da će ubrzati taj postupak", kaže Antić, dodajući da bi radnik koji krene u taj postupak radnu dozvolu trebao dobiti najduže za tri tjedna.

Na pitanje o realnosti opcije da se u tu priču sezonskog rada u turizmu uključe izbjeglice iz Ukrajine koje su zbog rata u svojoj zemlji privremeni dom pronašli u Hrvatskoj, Antić kaže da se svakako može očekivati da se netko od njih odluči na taj način doći do prihoda, no da angažman u nekom značajnijem broju ipak ne treba očekivati. Naime, kaže, pretežito se tu radi o ženama koje u pravilu imaju djecu i koje, ako se i zaposle, nemaju gdje s tom djecom, odnosno ne dolazi u obzir da iz kontinentalnih županija odlaze raditi u naše hotele na Jadran.