Vrijednost izvoza robe porasla je na početku drugog ovogodišnjeg tromjesečja za 11,3% godišnje. Dvoznamenkaste pozitivne godišnje promjene vrijednosti i izvoza i uvoza robe zabilježene su posljednji put početkom prošle godine. Osim snažnog učinka baznog razdoblja, u travnju je na rast vrijednosti vjerojatno djelomično utjecao i privremeni rast kolebljivih cijena energije na svjetskom tržištu uslijed napetosti na Bliskom istoku.
U travnju je vrijednost izvezenih roba iznosila više od 2 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini jednako skromnom padu od 0,4%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,8 mlrd. eura, povećala se za 3,2% u odnosu na ožujak. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je više od 1,7 mlrd. eura (+26,6% na godišnjoj razini i +7,6% u odnosu na ožujak). Relativno snažno produbljivanje manjka u robnoj razmjeni posljedica je i već visoke baze kod uvoza, čime se pokrivenost uvoza izvozom spustila na 53,6%.
Promatrano kumulativno, na godišnjoj razini, u razdoblju siječanj-travanj vrijednost izvoza je ostala gotovo nepromijenjena (+0,1%), dok je vrijednost uvoza porasla za 3,7% te se manjak u bilanci robne razmjene povećao za 8,7% na gotovo 6 mlrd. Pokrivenost uvoza izvozom je u promatranom razdoblju iznosila 56,1%.
S obzirom na snažan utjecaj promjena cijena energenata na trendove u robnoj razmjeni proteklih godina, promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), isključujući mineralna goriva i maziva, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast vrijednosti uvoza roba za izraženijih 6,8%, dok je rast izvoza roba iznosio 1,6%. Ovdje je važno spomenuti da se radi o nominalnim kategorijama te su na promjene u ostalim kategorijama također utjecale promjene cijena, dobrim dijelom kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova cijena energije. Međutim, rast vrijednosti u, primjerice, kategorijama Strojevi i prijevozna sredstva ili Razni gotovi proizvodi zrcali i snažnu domaću potražnju. S druge strane, slabašan rast kod vrijednost izvoza naglašava i prigušenu potražnju kod vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja.
Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-travanj 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju porastao je za 1,1%, dok je pao u Sloveniju za 4,4%, a za Njemačku je ostao gotovo nepromijenjen. S druge strane, vrijednost uvoza iz Italije porasla je za 4,2%, iz Slovenije za 2,2%, a Njemačke za 8,1%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.
Hrvatska je na tržište Europske unije u prva četiri mjeseca 2024. izvezla robe u vrijednosti od 5 mlrd. eura ili 65,5% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 5,1%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 7,3% i vrijednost uvoza od gotovo 11 mlrd. eura (79,5% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 5,8 mlrd. eura (+20,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). U razmjeni su članice CEFTA-e činile 20,3% izvoza i 5,8% uvoza roba, a višak u razmjeni se povećao za 57% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 765 mil. eura.
