GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Izgradnja inovacijske kulture imperativ je suvremenog društva

Izgradnja inovacijske kulture imperativ je suvremenog društva
INOVACIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.10.2012 / 19:23
Autor: dr. sc. Damir Kušen
KOLUMNA - Značaj koji za današnji razvoj društva imaju tehnološke i socijalne inovacije nadilazi okvire teoretskih rasprava i razmjene mišljenja i postaje manifest za razvoj suvremenog društva.
Utoliko ključne korake koji vode ka poticanju razvoja inovacijske kulture sve više zemalja danas prepoznaje kao strateške odrednice vlastitog razvoja.

Svako društvo ima potencijal za kreativnost i inovacije. Koliko će taj potencijal biti iskorišten i u kojem trenutku, ovisiti će o nizu faktora. Većina tih faktora nisu nepoznanice, ali njihovo prepoznavanje i animiranje traži dobro razumijevanje globalnih trendova, praćenje iskustva drugih i kreiranje vlastitih inovativnih modela razvoja.

1. Od informacijskog do inovativnog društva
Stoljećima dominantno industrijsko društvo ustupilo je mjesto informacijskom društvu s naglaskom na slobodnom pristupu informacijama. To je, naravno, omogućilo stvaranje društva znanja i uspostavu novog koncepta razvoja. Društvo se, međutim, ponovo suočilo s jednim novim fenomenom da ogromna količina svima dostupnih informacija donosi i brojne druge probleme i zahtijeva znatno složeniji kognitivni pristup pri njihovom selekcioniranju i razlikovanju bitnog od nebitnog. Preveliku količinu informacija naravno da nije moguće adekvatno procesuirati, a još je teže provjeriti njihovu vjerodostojnost i relevantnost.

Društvo je, također, vrlo brzo spoznalo da veliki dio dostupnih informacija nema neposrednu uporabnu vrijednost i da je znanje po sebi postalo isuviše pasivna kategorija. Ogromna količina, često nestrukturiranih informacija, tražila je novi pristup u razvoju koncepata koji bi tim informacijama dali neki cilju usmjereni akcijski potencijal. Ako su informacije postale svima dostupne, onda je kreiranje novih koncepata i modela, odnosno inovativni pristup njihovom organiziranju i usmjeravanju u neko novo i bolje tehnološko rješenje postalo značajni faktor društvenog razvoja.

Dinamika i stalne promjene u kojima svijet danas živi ne dopuštaju luksuz stagnacije, a još manje nedovoljno razumijevanje uloge koju tehnološke i socijalne inovacije donose društvu. S druge strane, nove tehnologije i sve savršeniji mediji prijenosa i razmjene informacija dostupni svima, neovisno u kojem dijelu svijeta žive, praktički kreiraju potpuno novi model razvoja čovječanstva. Ekskluzivni pristup relevantnim informacijama, koji je kroz povijest činio temelj moći brojnih imperija i svjetskih sila, s tim novim modelom razvoja društva ne predstavlja više nikakvu značajniju prednost.

2. Inovacije osiguravaju gospodarsku konkurentnost
Inovacije imaju ključnu ulogu u području jačanja kompetitivnosti gospodarstva i u uvjetima globalizacije svjetske ekonomije. Razvoj svakog društva temelji se na gospodarskom rastu i stvaranju novih vrijednosti, a u uvjetima sve oštrije globalne konkurencije, industrijska proizvodnja mora sustavno postizati konkurentnost kako bi zadržala svoje mjesto na tradicionalnom tržištu, ali i uspješnije tražila nove tržišne potencijale. Ključni inovacijski slogan tako postaje: ”Misli i radi globalno!”

3. Inovacije u formalnoj strukturi državne, javne i lokalne uprave
Prepoznavanje značaja koji inovacije imaju za razvoj društva vidljivo je u reorganizaciji državne uprave i institucija sve većeg broja zemalja. Tako gotovo sve razvijene ekonomije u strukturi organizacije ministarstava imaju i posebni resor, ured ili upravu za inovacije.  Nordijske i neke baltičke zemlje osnovale su posljednjih godina i posebna vijeća za inovacije kojima predsjedaju predsjednici vlada, a čine ih uz resorne ministre, uglavnom vodeći predstavnici akademskog, istraživačkog i poslovnog života zemlje. Vijeće daje priliku formalnog i neposrednog jačanja suradnje ključnih segmenata društva u jačanju inovativnih potencijala, a u konačnici pomaže u uspješnijem prodoru nacionalnog gospodarstva na zahtijevno globalno tržište.

Termin ”inovacija” u mnogim je zemljama i formalno ukomponiran u nazivlje svih ključnih institucija relevantnih za jačanje inovacijske kuture u zemlji. Konačno, značaj inovacijskog potencijala mora biti jasno prepoznat i pri donošenju zakona i regulativa koje se odnose na gospodarstvo, poduzetništvo, znanstvene i istraživačke aktivnosti te cjelokupni sustav obrazovanja. Važnost koju neko društvo pridaje inovacijama vidljiva je i kroz formuliranje nacionalnog inovacijskog sustava i strategije kojom se potiče njihova uloga u znanosti, istraživanju, gospodarstvu, ali i društvu u cjelini.

Danas je u definiranju i osmišljavanju regionalnog razvoja nekog područja, županije ili regije jednako neophodno prepoznati sav inovacijski potencijal i sve ključne faktore koji integralno pridonose boljem gospodarskom i društvenom razvoju. Regije i županije koje su uspješno razvile model jačanja i realiziranja vlastitih inovacijskih potencijala ostvarile se znatno veći iskorak u jačanju prosperiteta i kvalitete života svojih građana.
 
4. Inovacije u službi državnih i javnih tvrtki
Tranzicija iz komunističke ekonomije u tržišnu niti u jednoj zemlji nije prošla bez priličnih teškoća. Prije svega to se odnosi na temeljne promjene odnosa pojedinca i države, nesnalaženje velikih društvenih poduzeća naviklih na dobivanje ”političkih poslova” kako u zemlji, tako i u inozemstvu, pa do nerazumijevanja pravila globalne gospodarske scene i zakonitosti slobodnog tržišta te suočavanja sa sve snažnijom konkurencijom. Sustav upravljanja poduzećima u vrijeme komunizma bio je bitno drugačiji i znanja tadašnjih menadžera i upravljačkih struktura često su prenosila negativni transfer u novi prostor poslovanja tipičan za tržišnu ekonomiju.

Uglavnom statički model poslovanja koji je godinama osiguravao dovoljno kvalitetnu i opsežnu proizvodnju te poslovanje na poznatom i tradicionalnom tržištu pokazao se kao neučinkovit. Novi modeli upravljanja i poslovanja usmjeravaju se ka što većem umrežavanja znanja i kulturi suradnje i poticanja inicijativa. Tvrtke organiziraju različite forume, susrete i natjecanja kojima nagrađuju kreativnost i uspješne inovacije. Iskustvo tranzicije niza zemalja sugerira da velike državne i javne tvrtke ne smiju ostati zatvoreni sustavi, već se moraju sve više oslanjati na inovacijske potencijale društva, povezivati se sa tehničkim sveučilištima i umrežiti u partnersku suradnju i klastere. U svakoj tvrtki moralo bi se posvetiti više pažnje inovacijama i novim konkurentnim tehnologijama.

5. Inovacije kao ključna dodirna točka sveučilišta, znanstvenog istraživanja i industrije
Primjer finskog Aalto sveučilišta koje je od 2011. godine objedinilo Helsinško tehnološko sveučilište, Helsinšku školu ekonomije i Akademiju za umjetnost i dizajn najbolji je primjer razumijevanja neophodnog integriranja upravo te tri ključne grane u sustav koji će finskom gospodarstvu ponuditi i osigurati znanja za potrebnu konkurentost.

Umrežavanje svih relevantnih segmenata obrazovnog, znanstvenog i istraživačkog sustava neke zemlje sa prioritetnim gospodarskim sektorima danas je jedino jamstvo uspješnijeg zajedničkog poticanja svih nacionalnih inovacijskih potencijala. Fragmentacijom sveučilišta i autonomijom koja nije u funkciji jačanja znanstvene i gospodarske sinergije društva, zatvara se prostor kreativnosti i inovativnosti. Sveučilišni programi trebali bi se okretati ka većoj interdisciplinarnosti, potkrepljujući veću suradnju i umrežavanje različitih znanstvenih područja. Problemi s kojima se svijet danas suočava nadilaze mogućnosti pojedinih znanstvenih disciplina i adekvatne odgovore je moguće nači jedino kroz njihovu sinergiju i široku mrežu suradnje.

Tehnološke, organizacijske ili socijalne inovacije privlače tvrtke jer im upravo one pomažu ostati konkurentnima. Uspješne tvrtke više će povratno financirati u istraživanje i razvoj, čime će naravno profitirati i bazična znanost. Zato je neophodno maksimalno pribiližiti akademsku zajednicu, sveučilišta i istraživačke institite s tvrtkama, klasterima i poslovnim sustavima. Iskustvo tehnoloških parkova i poslovnih hubova, osobito u zemljama koje su taj koncept najbolje osmislile, sigurno je vrijedan putokaz za uspješno nacionalno gospodarstvo.

6. Inovativnost u malim i srednjim tvrtkama
Upravo u tom segmentu gospodarskog života neke zemlje leži iznimno veliki kreativni i tržišni potencijal. Potrebno je, međutim, jasno definirati i provoditi model koji bi uspješno poticao i ohrabrivao mlade poduzetnike da svoje poslovne ideje pokušaju realizirati kroz osnivanje vlastitih tvrtki. Neophodno im je omogućiti i neposrednu pomoć u lakšem snalaženju na otvorenom tržištu, kako pri podizanju, tako i pri rastu kompanije.

Inovativno društvo stvaraju sustavi koji konkretno potiču talente, poslovne ideje i nova tehnološka rješenja i ne dopuštaju da rezultati brojnih istraživačkih projekata ili kvalitetnih doktorskih disertacija završe samo u knjižnicama ili arhivama. Velika većina mladih koji se nakon završenih sveučilišta nađu na jednom od ključnih raskršća svog životnog puta, uz adekvatnu podršku dobro definiranog sustava, krenulo bi možda putem kojim bi mogli u vlastitoj zemlji realizirati svoje kreativne potencijale, a time pridonijeti i stvaranju inovativnog društva, atraktivnog za profesionalni i privatni život.

7. Financijska podrška pri komercijalizaciji inovativnih rješenja
Većina onih koji bi željeli samostalno pokrenuti proces komercijalizacije vlastitih ideja i tehnoloških rješenja nema dovoljno vlastitih sredstava kojima bi to mogli financirati. Zato je neophodno imati razvijen sustav financijske potpore (venture capital) koji bi ih pratio i omogućio realizaciju poslovnih ideja. Uspješne ekonomije razvile su vrlo sofisticirane i uspješne sustave poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova u kojima, uz savjetodavnu pomoć i prijenos iskustva, nove male tvrtke imaju i ključnu financijsku podršku. Naravno da je u tome i velika uloga države i lokalne uprave jer osobito u sredinama gdje ne postoje razvijeni sustavi financijske podrške, privatne financijske institucije u pravilu su preoprezne za preuzimanje većeg poslovnog rizika. S druge strane, poslovni rizik nerazdvojni je dio inovacijskog procesa i komercijalizacije.

8. Inovacija – važan termin političkog rječnika
U zemljama u kojima je riječ ”inovacija” ušla u uobičajeni politički žargon i pojavljuje se često u političkim govorima, izjavama i komentarima, prisutnije je i bolje razumijevanje značaja izgradnje inovativnog društva. Predizborne kampanje, koje bi u pravilu trebale biti okrenute budućnosti i planovima za realiziranje boljeg života građana, smanjenju nezaposlenosti i gospodarskom rastu, upravo bi se trebala i temeljiti na viziji izgradnje inovativnog društva i realiziranja svih kreativnih potencijala zemlje.

Stvaranje Inovacijske unije ključan je dio i EU ”Strategije Europa 2020” kojom se EU pokušava profilirati u svjetski vrh znanstvene produkcije i povezivanja znanja s tehnološkim i socijalnim inovacijama. Inovacijska unija ima za cilj izgradnju boljeg društva utemeljenog na modelu cjeloživotnog učenja, održivom razvoju, brigi za okoliš, energetskoj učinkovitosti s naglaskom na obnovljive izvore, te većem zapošljavanju i zdravijem i sretnijem životu građana.

9. Uloga medija u jačanju inovacijske kuture
Medijske slobode sigurno su ključna socijalna inovacija koja je pridonijela stvaranju boljeg i poštenijeg društva, poticanju ljudskih sloboda, vladavine prava i demokracije. Nemoguće je, međutim, ne primjetiti kako bi jača popularizacija znanosti, kvalitetnog obrazovanja, uspješnog poduzetništva i stvaralaštva sigurno pridonijela izgradnji još boljeg društva i uspješnijeg gospodarstva. Utoliko, uloga medija u promicanju izvrsnosti, poticanju kreativnosti i jačanju svih inovacijskih potencijala društva od nemjerljivog je značaja.

10. Inovativnost kao model razvoja društva
Društvo koje sustavno potiče stvaralaštvo, pluralizam ideja i inovativnost na najbolji način pridonosi realiziranju ljudskih sloboda. Kreativnost je u svakome od nas, neovisno kojim se poslom bavimo. No uvjeti u kojima živimo i radimo, često ne ostavljaju dovoljno prostora za realiziranje svih naših stvaralačkih potencijala. Društva koja su taj problem na vrijeme spoznala investiraju u novi model razvoja u kojem se inovativnost potiče i sustavno nagrađuje. Prepoznavanje bogatstva svih ljudskih potencijala i povjerenje u kreativnost vlastitog društva temelj je politike koja vodi ka boljoj budućnosti. A upravo put u bolju budućnost najbolja je inovacija koju se nekom društvu može ponuditi.




Tagovi: inovacijska kultura, inovacije, konkurentnost, Aalto sveučilište, globalno tržište, informacijsko društvo, kreativnost
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, Turusthotel dobitnik dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar u fokusu, Turusthotel dobitnik dana
ZAGREB - Srijeda je Zagrebačkoj burzi donijela pad indeksa uz uobičajeno slab volumen trgovine.
Marić o Rafaleima: Indeksacija 45 milijuna, PDV 111 milijuna eura
AVIONI
Marić o Rafaleima: Indeksacija 45 milijuna, PDV 111 milijuna eura
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je pojasnio da je kod ugovora o kupnji višenamjenskog borbenog aviona Rafale i klauzule o indeksaciji cijena riječ o iznosu od oko 45 milijuna eura, dok se kod ugovora s komercijalnim tvrtkama na obvezu PDV-a odnosi ukupno 111 milijuna eura, a taj PDV Hrvatska plaća sama sebi.
Include pokrenuo treći kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeamu
KAMPANJA
Include pokrenuo treći kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeamu
ZAGREB - Solinski Include, osnivača Ivana Mrvoša, u četvrtak je lansirao novu, treću po redu kampanju za prikupljanje kapitala na Funderbeam platformi, u kojoj planira od zainteresiranih investitora prikupiti do milijun eura novog kapitala.
Cijene hrane u studenome na najvišoj razini u više od 10 godina
HRANA
Cijene hrane u studenome na najvišoj razini u više od 10 godina
RIM - Cijene hrane porasle su u svijetu u studenome četvrti mjesec zaredom, dosgnuvši najvišu razinu u više od 10 godina, potaknute snažnom potražnjom za pšenicom i mliječnim proizvodima, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
Dolarov indeks stabilan, investitori čekaju nove smjernice
FOREX
Dolarov indeks stabilan, investitori čekaju nove smjernice
LONDON - Tečaj dolara u četvrtak nije bilježio veće promjene prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima dok investitori prate smjernice iz američkog Feda o dinamici smanjenja poticaja i nove informacije o omikronu, novoj varijanti koronavirusa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE