GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Istina o stranim ulaganjima: Hrvatske u investicijskom smislu nema niti na Googleu

Istina o stranim ulaganjima: Hrvatske u investicijskom smislu nema niti na Googleu
STRANA ULAGANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.08.2011 / 20:04
Autor: Damir Kušen, veleposlanik Hrvatske u Finskoj
KOLUMNA - Privlačenje stranih investicija ključni je prioritet svake nacionalne ekonomije. Naravno da će atraktivnost svake zemlje kao potencijalne destinacije za investiranje ovisiti o čimbenicima koje u prvom redu strani investitori smatraju ključnim za donošenje poslovnih odluka, neovisno koliko mi sami vjerujemo u vlastite prednosti.
Njihove odluke će ovisiti jednim dijelom o njihovoj percepciji zakonskog okvira, regulative, političke i gospodarske stabilnosti, specifičnih razloga investiranja, predviđene formule profita, poticajnih mjera i cjelokupnog poslovnog okruženja. No ovisiti će i o tome koliko se neka nacionalna gospodarska politika prilagođava tim kriterijima i efikasno ih osigurava u praksi. Konačno, značajnu ulogu imaju i promotivne aktivnosti koje privlače strane investitore, a tu se naravno sve više koriste pogodnosti novih tehnologija i promidžbenih mogućnosti koje internet i multimedijalni sustavi danas omogućuju.

Upravo u tom segmentu adekvatne promocije investicijskih potencijala neke zemlje, zanimljivo je usporediti kako pojedine europske države koriste internet portale i web stranice kao najjeftinije i svima dostupne informativne panoe za prijenos ključnih poruka potencijalnim investitorima. Njima se ujedno, jednostavno otvara i inicijalni kanal komunikacije i neposredne interakcije sa zainteresiranim mogućim investitorima.

Pokušamo li na Googleovu tražilicu unijeti vrlo jednostavnu rečenicu: Why to invest in ...(ime zemlje) dobiti ćemo prilično dobar uvid koliko se pažnje posvećuje adekvatnoj promociji investicijskih potencijala i atraktivnosti neke zemlje. Tako će Google gotovo za sve europske zemlje izlistati web linkove od kojih je u pravilu na prvom mjestu ponuđena službena nacionalna agencija za poticanje stranih ulaganja. Na uvodnim web stranicama tih agencija biti će jasno i često taksativno navedene glavne prednosti investiranja u tu zemlju, odnosno razlozi zašto se poziva strane investitore za ulaganje u njihovo gospodarstvo. Naravno da je prilično podudaranja u izboru ponuđenih razloga gotovo svih država, no pažljivijom analizom moguće je ipak uočiti neke pravilnosti i barem trijažno ih podijeliti u nekoliko kategorija.

Tako će nordijske zemlje među prvim razlozima navesti visoku inovativnost, a tu karakteristiku će visoko pozicionirati i Njemačka i Francuska. Većina tranzicijskih zemalja to neće uopće navesti. Gotovo sve zemlje sugerirati će vlastitu geostratešku poziciju i položaj u Europi kao ključni argument za privlačenje stranih investicija. Neke će sugerirati dobru povezanost sa susjednim velikim tržištima, a Njemačka će navesti svoju ulogu vodeće ekonomije i globalnog igrača. Nove članice EU i NATO-a i to će navesti kao argument. Svi će ukazati na visoko-obrazovanu i stručnu radnu snagu, kvalitetnu logističku, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu. One zemlje kojima to ide u prilog navesti će i atraktivnu poreznu politiku, poticajne mjere, a neke i nisku cijenu rada. Latvija će svoju prednost u odnosu na baltičke susjede vidjeti u lukama koje se ne zaleđuju, a Estonija i Makedonija u poslovnoj etici radne snage. Norveška će se okrenuti ka svojim ogromnim izvorima nafte i plina, ukazati kako je među rijetkim zemljama koje nemaju negativnu bilancu proračuna, te naglasiti prestižni GDP po stanovniku od čak 52,000 USD. Samo nekoliko zemalja i to na dno ljestvice navedenih razloga, međutim, navodi i – kvalitetu života (Slovenija, Bugarska, Litva, Švedska, Njemačka), no Slovačka to stavlja na prvo mjesto.

Jedina iznimka u kojoj na postavljeno pitanje - Why to invest in ...  Google neće među prvih pedesetak ponuđenih web linkova uvrstiti i neku službenu web stranicu jest na žalost upravo Hrvatska. No, osim logičnog razloga zbog ukidanja agencije za promicanje stranih ulaganja, niti jedna alternativna službena web stranica (ministarstva, komore i sl.) neće biti ponuđena. Umjesto toga, na popisu linkova naći će se svakojake privatne web stranice u kojima se pojedine tvrtke ili pojedinci reklamiraju često improviziranim grafičkim rješenjima i na način na koji očito smatraju optimalnim. Tako će prevladavati agencije za nekretnine, konzalting ili pak ponude koje je teško logično svrstati u neku kategoriju. Dio od tih prvih pedesetak linkova biti će poveznice na novinske tekstove, komentare i kritike koji u pravilu ukazuju zašto ne treba investirati u Hrvatsku. Teško je povjerovati da bi zainteresirani strani investitor koji bi pregledao navedene stranice (naravno uz prethodni prijevod sa hrvatskog) dobio ikakav dodatni poticaj za investiranje u naše gospodarstvo. Slijedom dobronamjerne kritike vjerujemo da će se to pitanje ozbiljnije shvatiti, a i relativno jednostavno riješiti. S druge strane, pripremljene prezentacije Ministarstva gospodarstva uistinu su profesionalne i informativne, no na žalost teško dostupne svim onim potencijalnim ulagačima koji preko otvorenih izvora, najčešće interneta i web stranica nadležnih nacionalnih agencija, traže neke inicijalne, ali i podrobnije informacije o Hrvatskoj.
 
Savjetodavna služba za strane investicije Svjetske banke u razdoblju od 1985. godine do danas pomogla je u educiranju i osmišljavanju promidžbenih aktivnosti preko stotinjak zemalja. Prema procjeni Svjetske banke danas je u svijetu oko 160 nacionalnih agencija za poticanje stranih ulaganja. U jednom istraživanju Svjetske banke iz 2002. godine na uzorku od 75 nacionalnih agencija za promicanje stranih ulaganja pokušalo se preciznije procijeniti realne učinke njihovih aktivnosti kako bi se provjerilo u kojoj mjeri investiranje njihovog rada uistinu daje očekivane rezultate. Rezimirajući zaključke tog rada, potvrđeno je da aktivnosti tih agencija daju dobre rezultate ukoliko je adekvatna veličina tržišta te postoji povoljna investicijska klima. Zemlje koje su imale ograničene potencijale i lošu poslovnu klimu više bi profitirale od ulaganja u poboljšanje tih ključnih uvjeta, nego u promociju stranih investicija.

Konačno, sama gospodarska politika, izgradnja povoljnog imidža zemlje te kvalitetnije usluge agencije koja pomaže stranim investitorima uvjerljivo su se pokazali kao ključni faktori uspješnog poticanja stranih ulaganja. Osobito u zemljama u razvoju, agencije za poticanje stranih investicija u pravilu su mlađe od desetak godina, u prosjeku imaju oko desetak zaposlenih uz godišnji budžet od oko 450,000 USD. U strukturi njihovog proračuna, najveći dio odlazi na aktivnosti jačanja imidža zemlje (38 posto), kreiranje potencijalnih investicija (29 posto) te artikuliranje gospodarske politike (8 posto).

Kreiranje pozitivnog imidža zemlje za privlačenje stranih investicija ključna je aktivnost gotovo svih takvih agencija. To uglavnom podrazumijeva oglašavanje, odnose s javnosti, prezentacije i promidžbene aktivnosti. Pomoć investitorima u svim fazama njihovih poslovnih aktivnosti u nekoj zemlji upravo kroz sustav profesionalnih usluga ključno je za njihov osjećaj poslovne sigurnosti. Veći broj agencija naravno nudi i danas široko usvojen model «one-stop shop» gdje na jednom mjestu investitori mogu dobiti sve predviđene poslovne usluge.

Koliko je mudro ojačati promidžbene aktivnosti za privlačenje stranih ulaganja, a samim time dizajnirati i adekvatni promotivni i informativni portal te ozbiljno pristupiti promotivnim aktivnostima najbolje ilustriraju godišnji prikazi ukupnih iznosa stranih ulaganja u svijetu. U kojoj mjeri su direktna strana ulaganja važna za neko nacionalno gospodarstvo pak najbolje pokazuju statistički pregledi UNCTAD-a ili OECD-a. Tako su u prvom kvartalu ove godine najviše stranih direktnih investicija (177 milijardi USD, odnosno ukupno 65 posto) privukle upravo članice OECD-a. Zanimljivo je primijetiti da je 2000. godine taj udio iznosio čak 87 posto. Najviše stranih investicija u prvom kvartalu 2011. privukle su Velika Britanija i Kina, svaka po 51 milijardu USD. SAD su ostvarile 25 milijardi, Brazil 18, a Rusija 13 milijardi USD.
     
Usporedimo li koje zemlje najviše investiraju u druga tržišta, u prvom kvartalu 2011. vode SAD sa 86,5 milijardi USD, Velika Britanija sa 45,2 i Njemačka sa 36 milijardi USD. Sve članice EU zajedno investirale su u prvom kvartalu ove godine ukupno 181 milijardu USD, odnosno oko 53 posto od ukupnih globalnih investicija. Kina je npr. u tom razdoblju investirala u druge zemlje 6,6 milijardi USD, Indija 4,3 milijarde, a Ruska Federacija 15,8 milijardi USD.

Osim vodećih svjetskih ekonomija, zanimljivo je primijetiti kako je tijekom 2010. godine najviše stranih investicija otišlo u SAD (236 milijardi USD) i Kinu (185 milijardi USD), te u Belgiju (61 milijardu USD), dok su u kategoriji od oko 40-tak milijardi USD: Brazil, Njemačka, Velika Britanija i Rusija. Većem broju srednjih i manjih europskih ekonomija uspjelo je tijekom prošle godine privući oko pet milijardi USD stranih ulaganja, dok su na dnu OECD ljestvice Estonija (1,5 milijarda USD), Slovenija (800 milijuna USD), te Slovačka (500 milijuna USD).

Prema podacima HNB u prvom kvartalu ove godine u hrvatsko gospodarstvo izvana je uloženo oko 129 milijuna eura. Ukupna strana ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine iznose 24,4 milijarde eura, odnosno prosječno godišnje oko 1,4 milijarde. No samo osam zemalja (sve članice EU) uložilo je kroz sve te godine ukupan iznos veći od milijardu eura. Preko jedne trećine ukupnih ulaganja odnosi se na financijski sektor, a oko 3,5 milijarde na trgovinu. Istovremeno u tehnološki sektor, tj. proizvodnju električnih strojeva i opreme uloženo je izvana tek oko 147 milijuna eura, a u računala i srodne djelatnosti samo 74 milijuna. Zanimljivo je kako je u hotele i restorane, što predstavlja stratešku oslonac hrvatskog gospodarstva uloženo u posljednjih 18 godina tek 655 milijuna eura.
 
Od 2007.godine kada je ukupno u svijetu ostvareno 1,959.7 milijardi USD stranih investicija, krizne godine nakon toga smanjile su taj iznos za gotovo 60 posto.  No, znamo li da su čak i kriznih godina zemlje EU investirale u druge zemlje oko 300 milijardi USD, naravno da je i mali dio toga koji bi se uspio privući u naše gospodarstvo od iznimnog značaja.

Pozitivni učinci direktnih stranih ulaganja u nacionalno gospodarstvo uglavnom su dobro poznati. Sama definicija stranih direktnih investicija od strane UNCTAD kao ključnog međunarodnog autoriteta u tom području sugerira cijeli niz razloga zašto je privlačenje stranih investicija jedan od ključnih čimbenika gospodarskog razvoja. Tako UNCTAD navodi kako   strane investicije potiču zapošljavanje, podižu produktivnost, osiguravaju transfer znanja i novih tehnologija, potiču izvozne potencijale zemlje i pridonose dugoročnom razvoju. Naravno da će sve to ovisiti i o strukturi stranih investicija i sektorskim prioritetima u kojima strani investitori vide svoj poslovni interes.

Tako je npr. u strukturi ukupnih stranih ulaganja u Estoniju u posljednjih dvadeset godina oko trećine u financijski sektor, oko 17 posto u industriju (prehrambena, drvna, tekstilna i elektronika), a oko 13 posto u nekretnine.  Slovačka je gotovo 40 posto direktnih stranih investicija usmjerila u industriju, oko 22 posto u bankarski sektor, oko 13 posto u trgovinu, 10,5 posto u energetiku te oko 9 posto u transport i telekomunikacije. Slične trendove slijede i ostale tranzicijske zemlje, iako neke naravno u formulu atraktivnosti investicijske destinacije ulažu i jeftinu radnu snagu i niža porezna opterećenja, pa se i struktura tome prilagođava.

Iz struktura stranih direktnih ulaganja većine europskih zemalja vidljivo je kako je faza investiranja u prirodne resurse zadržana uglavnom još samo u području energetike, uz sve snažniju dominaciju investicijama u uslužne djelatnosti i neposrednu industrijsku proizvodnju. Stručni radovi sugeriraju da za razliku od primarnih sektora, investicije u proizvodne proces i uslužne djelatnosti donose najveće pogodnosti nacionalnim gospodarstvima u koja se ulaže.

Rezimiramo li veći broj radova i studija o motivaciji i načinu donošenja odluka potencijalnih investitora, često se kao ključni čimbenik odluke navodi procjena poslovnog rizika. Ta procjena se temelji na većem broju faktora, od kojih značajnu ulogu imaju: razvoj privatnog sektora, razina i opseg industrijskog razvoja, uravnoteženost državnog proračuna, pravni okvir, korupcija i prirodne rezerve energenata. Značajan faktor pri odluci o investiranju jest i procjena radne snage – od cijene rada, stupnja školovanosti i stručnosti, pa do sindikalnih prava i odnosa sindikata i vlade. Investitori vode računa i o veličini tržišta, posebno stupnju gospodarske povezanosti te zemlje sa svojim susjedstvom. Važna je i precizna i trajnija porezna politika, stabilnost poslovnog okruženja, ali i jednostavnost procedura i postupaka osnivanja tvrtke i njezinog funkcioniranja. Konačno strani investitori zainteresirani su često i za pitanje kupnje nekretnina, rezidencijalnog statusa, radnih dozvola i eventualnih viza.

Pitanje stranih investicija, osim gospodarskih povlastica koje u pravilu donose, utječe i na društveni razvoj zemlje, veće socijalno integriranje u globalni svijet u kojem danas svi učimo živjeti. Izolacija je, naravno, najskuplja cijena koju neka zemlja danas može platiti. Sa stranim investicijama dolazi i bolje poznavanje neke zemlje, viši kreditni rejting, a u konačnici i veća gospodarska stabilnost. No, ono što je često izvan uobičajenih komentara kada su u pitanju strane investicije jest i formiranje odnosa onih koji ulažu u neku zemlju prema svim prednostima koje ta zemlja nudi ili potencijalno ima, kako za posao, tako i za obiteljski život.

Upravo u tome moguća je velika komparativna prednost Hrvatske koja bi se osim visoko atraktivne destinacije za godišnji odmor, lako mogla međunarodno profilirati i kao visoko poželjna životna destinacija. Veliki broj stranih investitora mogli bi upravo u Hrvatskoj prepoznati i mjesto gdje bi željeli i živjeti. O prirodnim ljepotama, ugodnoj klimi, bogatom kulturalnom nasljeđu i dobroj prometnoj povezanosti nije potrebno posebno govoriti. O čemu pak ovisi naša percepcija kvalitete života svi uglavnom dobro znamo.

Prvi korak prema tome bi vjerojatno trebao biti znatno kvalitetniji i profesionalniji marketing i promidžbene aktivnosti usmjerene jačanju imidža zemlje. Činjenica da na Googleu kao danas logičnom prvom koraku u traženju nekih informacija nije nimalo jednostavno doći do nekog službenog gospodarskog ili investicijskog podatka o Hrvatskoj na stranom jeziku sugerira gdje bi naši promidžbeni koraci u tom kontekstu možda mogli krenuti. Internet i nove multimedijske tehnologije otvaraju nam veliki manevarski prostor, jeftini i učinkoviti sustav globalnog informiranja. Jer naše uvjerenje o istinskim ljepotama i prednostima zemlje, sve dok se to profesionalno ne dizajnira i pretvori u atraktivnu investicijsku ponudu, na žalost u praksi ostaje samo - carevo novo ruho.        

    

Tagovi: strana ulaganja, investicije, Google, strane investicije, Svjetska banka, UNCTAD, OECD
PROČITAJ I OVO
MicroStrategy prodajom obveznica prikuplja 500 milijuna dolara kako bi kupio više bitcoina
POTEZI
MicroStrategy prodajom obveznica prikuplja 500 milijuna dolara kako bi kupio više bitcoina
NEW YORK - MicroStrategy se sprema kupiti do 488 milijuna dolara u bitcoinima prihodima od netom dovršene prodaje obveznica od 500 milijuna dolara, objavila je tvrtka u ponedjeljak.
Beogradska berza: Mali promet i negativno kretanje indeksa
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Mali promet i negativno kretanje indeksa
BEOGRAD - Početak trgovačke nedelje na Beogradskoj berzi obeležio je poražavajuće mali promet i negativno kretanje indeksa.

Zagrebačka burza: Blagi pad indeksa, u fokusu dionica HT-a
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Blagi pad indeksa, u fokusu dionica HT-a
ZAGREB - U mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi na početku tjedna indeksi su blago oslabili, nakon dva tjedna rasta, a u fokusu investitora bila je dionica HT-a, kojom je u blok prometu ostvareno 16,3 milijuna kuna.
Dolar stabilan, trgovci na oprezu uoči sjednice Feda
FOREX
Dolar stabilan, trgovci na oprezu uoči sjednice Feda
LONDON - Dolar je u ponedjeljak bio stabilan na međunarodnim tržištima valuta, odražavajući oprez trgovaca uoči sjednice američke središnje banke unatoč porukama dužnosnika da je prerano za raspravu o ublažavanju monetarnih poticaja u koronakrizi.
Promjene potrošačkih navika mijenjaju tržište bezalkoholnih pića
NAVIKE
Promjene potrošačkih navika mijenjaju tržište bezalkoholnih pića
ZAGREB – Nastavak promjena u ponašanju potrošača te njihov utjecaj na industriju hrane i pića globalno je prepoznat kao jedan od značajnijih tržišnih trendova. Uz negativne učinke onemogućenog ili ograničenog rada ugostiteljskih objekata, pred proizvođačima pića je i izazov dosezanja potrošača u njihovim domovima te odgovor na izmijenjene želje i potrebe.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE