GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatsko stočarstvo u dubokoj agoniji, jedemo sve nekvalitetnije meso

Hrvatsko stočarstvo u dubokoj agoniji, jedemo sve nekvalitetnije meso
NA KOLJENIMA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.12.2022 / 21:34
Autor: SEEbiz
SPLIT - Hrvatski stočari su na koljenima, posebno oni koji uzgajaju stoku na krškim područjima.

Njima će se od Nove godine smanjiti poticaji za ekstenzivni uzgoj goveda. Neki će dobiti mrvice, a neki doslovno ništa jer je sustav potpora podešen tako da novac ide velikim igračima, primjerice po Slavoniji, dok su krška područja ostala zapostavljena.

Apsurd je da se povećavaju poticaji za takozvana povijesna prava što prevedeno znači da novac iz EU fondova dobivaju i oni koji su se nekada bavili govedarstvom, a sada su im štale prazne.

Oni, premda su napustili stočarstvo još uvijek imaju pravo na poticaje za krave kojih odavno nema. Upravo to najviše boli proizvođače na krškim pašnjacima jer se njima smanjuje da bi se dalo nekim drugima koji faktički nemaju stoke i čiji su obori prazni.

- Možete misliti što je to. To je zadnji čavao u lijes stočarstva na kršu. Potpore se smanjuju ljudima koji žive i rade u otežanim uvjetima. Sve to ide u prilog uvoznom trgovačkom lobiju. Mi imamo dodatne troškove proizvodnje, moramo kupovati sijeno i žitarice, dovoziti vodu za napajanje stoke. Ministarstvo poljoprivrede s druge strane potiče povijesna prava. To su vam ljudi koji uglavnom nemaju više stoke, a primaju novac - ogorčen je stočar Ivan Tešija, predsjednik udruge “Hrvatski krški pašnjaci” koja okuplja dalmatinske i ličke stočare, piše Slobodna Dalmacija.

- Mi smo tražili da se takva povijesna prava na “prazne štale” ukinu ili barem smanje jer zašto bi plaćali potpore onome tko je 2015. imao stoku, a sada je nema. Najveći korisnik povijesnih prava je jedna mesna industrija koja je ujedno i najveći uvoznik. Pa postavlja se logično pitanje zašto se najvećem uvozniku plaćaju povijesna prava poticaja za stoku - rezolutan je Tešija.

Hrvatska je najgora zemlja u Europskoj uniji kada je u pitanju preraspodjela izravnih plaćanja poljoprivrednicima i stočarima, jer se plaćanja daju velikima dok ostalima pripadnu mrvice.

Hrvatska nije tražila od EU-a dodatne površine za plaćanje. Umjesto toga naši pregovarači su pristali na umanjenje financijske omotnice za razliku od Poljske i Mađarske koje su se izborile za svoje poljoprivrednike i stočare.

Nažalost, hrvatska poljoprivredna politika se svodi na to da se guši domaća proizvodnja i povećava uvoz. I sada ovo umanjenje potpora pogađa one proizvođače koji imaju dosta blaga i poljoprivrednih površina. Njima se smanjuje 90 posto poticaja domaćim proizvođačima mesa na kršu, objašnjava Tešija.

- Nema interesa da se povećava domaća proizvodnja. Hrvatska je dobivala 3,3 milijarde kuna izravnih plaćanja. Od Samobora do Prevlake se podjeli 250 milijuna kuna, a od Samobora do Vukovara 3,1 milijardu kuna. I sada pola teritorija Republike Hrvatske je u financijskoj omotnici prisutno sa 6 posto novca. Krški pašnjak je najveći zemljišni resurs i osnova egzistencije i opstanka ljudi na ovim prostorima. Ako idete uništavati stočarstvo, gonite i one ljude koji su ostali. Od čega će ljudi živjeti po Lici i Dalmatinskoj zagori. Ovo je jedna suluda politika, rezolutan je Tešija, koji naglašava da su poticaji po jednom hektaru bili oko 250 eura, a sada stočari na krškim područjima ostaju i bez toga.

A kako svako zlo ne dolazi samo, država je još proljetos pokrenula brisanje iz Arkoda svih koji nemaju valjane ugovore za korištenje pašnjaka na kojima napasaju stoku. O čemu se tu radi?

Stočari s kojima smo razgovarali tvrde da je Hrvatska s EU-om loše ispregovarala poljoprivredne površine pa se tako može poticati samo 800 tisuća hektara, dok su u stvarnosti te površine veće od milijun hektara.

Sada se treba svesti u realne okvire i smanjiti tih 200 tisuća hektara viška pa je najlakše izbrisati stočare na kršu, ističe Tešija, koji naglašava da je to iživljavanje nad stočarima i pokušaj zatiranja ekstenzivnog stočarstva na kršu.

Zbog čega se guši stočarstvo na kršu, pitali smo stočare koji se slažu da se sve odvija pod utjecajem uvoznih lobija. Pritisci su postali jači nakon Covid krize kada su se domaći potrošači okrenuli kupovini domaćeg mesa. U tom trenutku mali stočari su postali bitan faktor na tržištu jer svatko voli kupiti domaće, fino i friško pa nas je trebalo uništiti i to će se upravo dogoditi iza Nove godine, ogorčen je Ivan Tešija.

- Možete misliti, Hrvatska je jedina zemlja na svijetu gdje se uvozno smrznuto meso može prodavati pod svježe. Smrznuto meso se uvozi čak iz Brazila, a da ne govorimo o uvozu mesa loše kvalitete iz zemalja EU-a gdje godinama stoji u hladnjačama. Naši uvoznici su čistači skladišta mesa u zemljama EU-a. Ono što kod njih nije bilo za upotrebu kod nas se prodaje kao svježe meso. To je nažalost naša realnost - kaže nam Tešija.

Ni nedavni skup “Mogućnosti i perspektive razvoja ekstenzivnog stočarstva na hrvatskom kršu” održan u Benkovcu nije ponudio konkretna rješenja problema koji muči stočare. Ipak svi sudionici su se složili u jednome - stočarstvom u regiji Jadranske Hrvatske u skorije vrijeme će se baviti samo entuzijasti.

Ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Zdravko Barać smatra kako Strategija poljoprivrede te Strateški plan ZPP nude sve ono što je potrebno za opstanak ekstenzivnog stočarstva na kršu, kao i financijski okvir za isto.

- Uprava za stočarstvo je najavila program koji će se baviti isključivo ekstenzivnim stočarstvom na kršu. Na prvom mjestu, treba razgovarati o strukturi te proizvodnje, a potom o proizvodnosti, gospodarskoj vrijednosti koju ta grana donosi, te koliko koristi od te gospodarske djelatnosti ima i država.

Isto tako važno je raditi na razvoju prepoznatljivih proizvoda, a proizvođače treba upoznati o proizvodima dodane vrijednosti, te o mogućnostima proizvodnje, te je potrebno povećati preradbene kapacitete za što ima dovoljno novca, kazao je Barać.

No, to nije neka velika utjeha stočarima na kršu kojima ništa ne ide na ruku. Čak su i klimatske promjene protiv njih jer je suša spržila ionako oskudne pašnjake pa su morali dohranjivati stoku što im je povećalo troškove. Svakodnevno se bore s napadima divljih životinja koje rastrgaju i do deset posto godišnje proizvodnje mladih telića i janjaca.

Šteta im se ne nadoknađuje ili dobivaju smiješno male iznose. I na kraju smanjenjem potpora za ekstenzivno stočarstvo u sustavu krava-tele koje su ih do sada držale na životu država im poručuje da se prestanu baviti stočarstvom na krškim područjima.

Tagovi: stočarstvo, meso, proizvodnja mesa, Hrvatski krški pašnjaci, Ivan Tešija, uvoz mesa
PROČITAJ I OVO
Scholz baca rukavicu Kini: U Južnoj Americi u potrazi za litijem
RESURSI
Scholz baca rukavicu Kini: U Južnoj Americi u potrazi za litijem
BUENOS AIRES - Njemački kancelar Olaf Scholz nada se da će njegov put u Južnu Ameriku ovog vikenda pomoći Berlinu da osigura dodatne zalihe litija potrebne njemačkim automobilskim divovima za baterije za električne automobile.
Predstavljanje Hrvatske na sajmu New York Travel Adventure Show
TURIZAM
Predstavljanje Hrvatske na sajmu New York Travel Adventure Show
NEW YORK - Hrvatska turistička zajednica i njezino Predstavništvo u SAD-u predstavljaju hrvatsku turističku ponudu na sajmu New York Travel Adventure Show, koji se 28. i 29. siječnja održava u New Yorku.
Što tržište očekuje od Feda?
OČEKIVANJA
Što tržište očekuje od Feda?
NEW YORK - Federalne rezerve i dalje su u fokusu investitora širom svijeta, a posebno u SAD-u.
Petrol najveći krivac za tjedni pad Ljubljanske borze
LJSE
Petrol najveći krivac za tjedni pad Ljubljanske borze
LJUBLJANA - Na Ljubljanskoj je burzi indeks SBITOP prošli tjedan skliznuo za trećinu postotka, nakon što su dionice Petrola pale za 2,65 posto.
Svjetska tržišta: Indeksi porasli, splasnuli recesijski strahovi
TRŽIŠTE KAPITALA
Svjetska tržišta: Indeksi porasli, splasnuli recesijski strahovi
LONDON - Svjetska su tržišta prošloga tjedna znatno porasla, a recesijski strahovi kao da su splasnuli.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE