GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatski vinari očekuju veći izvoz u Srbiju

Hrvatski vinari očekuju veći izvoz u Srbiju
VINO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.05.2015 / 20:09
Autor: SEEbiz / Tanjug
ZAGREB - Proizvodnja visokokvalitetnih vina u malim serijama je jedini način da hrvatski proizvođači isplivaju iz mora uvoznog jeftinog vina koje je preplavilo Hrvatsku nakon stupanja u Evropsku uniju.
Ulaganje u autentičnost brendova i insistiranjem na lokalnim sortama je, rečju, jedina sigurna karta na koju tvrde da mogu igrati ne samo kod domaćih kupaca, već i prilikom izvoza.

Tom logikom se rukovodi i Gianfranco Kozlović, vlasnik vinarije Kozlović, koja je inače Beograđanima veoma poznata po "malvaziji" koju ovaj vinar najviše proda u glavnom gradu Srbije.

Ovaj čuveni istarski proizvođač vina ima oko 25 hektara pod vinogradima, dok još desetak, kako kaže, obrađuju kooperanti, što rezultira proizvodnjom od oko 200.000 boca godišnje.

"To je jedna mera koja je prilično velika za malog proizvođača", objasnjava on Tanjugu i dodaje da ne želi dalje da se širi već da fokus zadrži na specifičnosti svojih vina.

Veća proizvodnja bi, kako kaže, zahtevala i izvoz na svetska tržišta za koja nije spreman.

"Na tim velikim tržištima ne bismo mogli ostvariti neku veću dobit jer nas njihovi potrošači dovoljno ne poznaju, pa nas ne bi ni mogli plaćati koliko bi mi hteli, a da idemo u trku sa proizvođačima koji imaju jeftina vina, to ne želimo", ističe on.

Isti savet malim proizvođačima, ne samo u Hrvatskoj, već i Srbiji daje direktor izvoza najstarije i jedne od najvećih hrvatskih vinarija, Kutjevo Josip Vitez koja datira još iz 1232. godine.

"Mali proizvođači jedino mogu profitirati u višoj kategoriji vina. Ako se žele cenom nadmetati na globalnom tržištu, teško mogu parirati jer velike proizvodnje će ih pojesti. Cene kakve velike kuće zahtevaju često su i za nas nedostižne", tvrdi ovaj sagovornik.

Kutjevo, vinarija koja godišnje proizvede šest miliona litara vina, a izveze dva miliona tona litara, što čini 40 odsto ukupnog hrvatskog izvoza, sa konkurencijom se bori na svoj način.

"Teško možemo parirati na svetskoj trpezi sa šardoneom, koga ima svuda u svetu. Zato nastojimo forsirati graševinu, naš najpoznatiji brend, što nije nimalo lako, jer ta sorta široj javnosti, odnosno, svetskoj nije poznata, ali to je naša niša o kojoj želimo pričati", kategoričan je Vitez u razgovoru za Tanjug.

Ne samo ova dvojica, već i brojni drugi vinari širom Hrvatske, nisu imali problem sa usklađivanjem standarda u prizvodnji sa evropskim prilikom stupanja u EU.

Od ulaska Hrvatske u EU obrazac proizvodnje se, kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, nije promenio, ali statistički podaci o spoljnoj trgovini govore o većem pritisku uvoznih, pretežno jeftinijih vina.

Nakon pristupanja EU značajno je porastao uvoz vina, a posebno uvoz iz trećih zemalja, jer su ukinute administrativne prepreke pa je uvoz postao znatno jednostavniji. Takođe je porastao i izvoz vina, ali u znatno manjoj količini i vrednosti od uvoza.

U prošloj godini je Hrvatska izvezla 3,5 miliona hektolitara vina, vrednog 15,5 miliona dolara, a uvezla 22,5 miliona hektolitara u vrednosti 32 miliona dolara.

Strategija tamošnjih vlasti, naročito Hrvatske gospodarske komore (HGK) je da promocijom hrvatskih vina, naročito na trećim tržištima, istaknu njihov kvalitet i prepoznatljivost, a ne kolicinu s obzirom na to da u masovnoj proizvodnji jeftinih vina nižeg kvaliteta, kako tvrde, ne mogu biti konkurentni.

Taj plan naročito dolazi do izražaja u Nacionalnom programu pomoći hrvatskom sektoru vina koji finansira Evropska unija, u vrednosti od 11,9 miliona evra.

Taj plan kako objašnjavaju u HGK podrazumeva tri mere – restrukturiranje i konverziju vinograda, investicje u vinarije i promet vina na tršištima trećih zemalja, gde će primat imati Srbija.

Upitan da li očekuje da bi veća promocija hrvatskih vina u Srbiji koja počinje u maju mogla značajnije da pogura izvoz, pomoćnik ministra poljoprivrede Hrvatske Zoran Vasić odgovara "svakako", navodeći da 11,9 miliona evra nisu mala sredstva.

"Izvoz u Srbiju će svakako biti povećan. On u velikoj meri zavisi i od sposobnosti vinara, ali i od iskorišćenosti sredstava za promociju koji su mu na raspolaganju", kategoričan je on u razgovoru sa srpskim novinarima koji su bili u poseti Hrvatskoj.

Na pitanje zašto je Hrvatska lani u Srbiju izvezla vina za milion dolara, a uvoz iz Srbije iznosio svega oko 300.000 dolara, Vasić odgovara da nema nikakvih barijera koje sprečavaju trgovinu.

On skreće pažnju na problem hrvatskih vinara koji su preplavljeni uvoznim jeftinim vinima i koji još uvek nisu iskoristili tržište od 500 miliona stanovnika koje im se otvorilo nakon ulaska u EU.

"Znamo da su konkurentniji, ali kroz pomoć države i bolju organizaciju domaćih vinara, te negativnosti možemo iskoristiti kao prednosti, jer nam je tih 500 miliona ljudi potrebno da se dodatno razvijemo", objašnjava on.

Postoji još jedan način na koji hrvatski vinari uspevaju da budu jedinstveni, a to je proizvodnja organskih vina.

Vinarija Škaulj iz Zadarske županije je prva u Hrvatskoj pokrenula proizvodnju ekoloških vina na sedam hektara, a od 300.000 litara vina koliko se proizvede godišnje, gazde tvrde da 70 odsto prodaju na kućnom pragu.

Krajnja cena ovih vina, kako objašnjavaju, nije skuplja od ostalih iako njihova proizvodnja košta mnogo, ali pošto su ekološka vina novitet na hrvatskom tržištu, gazde tvrde da je potrebno vreme da bi ih ljudi više prihvatili.

Međutim, porodica Škaulj nema problema sa turistima iz Zapadne Evrope koji, kako tvrde, znaju o kakvoj se proizvodnji i kvalitetu radi, te ne pitaju za cenu.

"Šveđani pogotovo, jer su pre dve godine našu vinariju posetili švedski kralj i kraljica kojima oni pridaju veliki značaj, te je tako i naše vino za Šveđane dobilo posebno na značaju", objašnjava kroz smeh vlasnik ove vinarije Šime Škaulj.

Tagovi: hrv atski vinari, hrvatsko vino, Gianfranco Kozlović, Kozolović vina, Zoran Vasić, Vinarija Kutjevo, Josip Vitez, vinarija Škaulj, organska vina
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Končar EI dobitnik tjedna, turistička izdanja pod pritiskom
TJEDNI PREGLED ZSE
Zagrebačka burza: Končar EI dobitnik tjedna, turistička izdanja pod pritiskom
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze bilježe tjedni rast, iako je na samom kraju ovotjedne trgovine došlo do prodajnih pritisaka, prvenstveno zbog turističkih izdanja.
Austrija očekuje povratak turista nakon proglašavanja Hrvatske rizičnom
OČEKIVANJA
Austrija očekuje povratak turista nakon proglašavanja Hrvatske rizičnom
BEČ - Austrijske vlasti očekuju velike gužve na granicama ovog vikenda zbog povratnika s odmora iz Hrvatske koji bi mogli skratiti svoj odmor zbog uvrštavanja Hrvatske na listu rizičnih zemalja.
Korčula: Onečišćenje mora proširilo se na gradsku plažu Banje
SRAMOTNO
Korčula: Onečišćenje mora proširilo se na gradsku plažu Banje

KORČULA - Dubrovačko-neretvanska županija objavila je u subotu da se onečišćenje mora s plaže Hotela Park u Korčuli proširilo i na gradsku plažu Banje pa se na obje plaže do daljnjega ne preporučuje kupanje.

Rusija počinje s proizvodnjom prve serije cjepiva protiv koronavirusa
CJEPIVO
Rusija počinje s proizvodnjom prve serije cjepiva protiv koronavirusa

MOSKVA - Rusija započinje proizvodnju prve serije svojega novog cjepiva protiv covida-19, objavila je u subotu novinska agencija Interfax, pozivajući se na ministarstvo zdravstva.

U Crnu Goru malim avionima stiglo 1.000 turista
DOBAR POSAO
U Crnu Goru malim avionima stiglo 1.000 turista
TIVAT - Direktor Aerodroma Tivat Radovan Marić očekuje da će ruski Aeroflot, ako otkaže letove prema Tivtu, preusmjeriti letove ka Crnoj Gori na neku od svojih low cost kompanija.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE