GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatske cijene goriva više nego u Sloveniji, niže nego u Austriji i Njemačkoj

Hrvatske cijene goriva više nego u Sloveniji, niže nego u Austriji i Njemačkoj
USPOREDBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.07.2011 / 12:43
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj su ovaj tjedna porasle za oko tri posto, pa se cijena najprodavanijeg eurosupera 95 približila granici od 10 kuna, na 9,94 kune po litri, što za turiste koji dolaze iz Slovenije znači da ga plaćaju više nego u svojoj zemlji, ali odgovara primjerice onima iz Austrije, Italije ili Njemačke gdje je to gorivo skuplje.
Tako će gosti iz Slovenije ili oni koji na putu za Hrvatsku prolaze kroz nju na Petrolovim postajama u toj zemlji eurosuper 95 platiti 1,287 eura po litri, što bi, uzmemo li za informativni izračun danas važeći srednji tečaj HNB-a od 7,452 kune za euro, bilo 9,59 kuna, dok razlike kod eurodizela nema, u Sloveniji košta 1,238 eura, što bi bilo oko 9,23 kune, a toliko košta i na postaji Petrola u Hrvatskoj.

No, za turiste koji dolaze iz primjerice Austrije, Njemačke ili Italije, hrvatske su cijene niže, jer prosječna je cijena eurosupera 95 u tim zemljama iznad 10 kuna, pa i iznad 11 kuna, odnosno trenutno je prosječna cijena, prema podacima portala energy.eu, u Austriji oko 1,40 eura, u Njemačkoj 1,532 eura, a u Italiji 1,599 eura.

Riječ je o informativnim podacima, odnosno prosječnim cijenama, pa bi za točnu usporedbu trebalo imati točne podatke o cijenama pojedinih kompanija s obzirom da se cijene u zemljama EU uglavnom, izuzetak je npr. Slovenija s formulom sličnoj nama, formiraju slobodno, pa i dnevne oscilacije cijena mogu biti velike. Također treba voditi računa da neke kompanije imaju i dvije vrste primjerice supera 95 ili dizela, a treba obratiti pozornost i na tečaj euro/kuna.

Hrvatska bi se, uzmu li se informativno za usporedbu tjedni prosjeci cijena u zemljama EU koje objavljuje uprava za energetiku Eruopske komisije, kao i podaci koje na dnevnoj osnovi objavljuje energy.eu, mogla svrstati u zemlje s cijenama ispod prosjeka.

"Hrvatska se može smjestiti u srednji cjenovni razred u ovom dijelu Europe, jer su cijene u zapadnom dijelu Europe skuplje. Taj je cjenovni razred možda povoljniji za kupce, cijene su niže, ali se sporije i kasnije prilagođavamo cijenama u razvijenim zemljama", kaže profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu dr. Igor Dekanić.

Po podacima uprave za energetiku iz tjednog biltena od 25. srpnja, ponederirani tjedni prosjek cijena eurosupera 95 u 27 zemalja EU iznosio 1,519 eura, a za dizel 1,383 eura.

Po podacima portala energy.eu, koji prosječne cijene objavljuje na dnevnoj bazi, najniža je cijena eurosupera 95 trenutno na Cipru i iznosi 1,219 eura po litri, a ispod 1,3 eura za 95-ticu su i Estonija (1,235 eura), Poljska (1,265 eura), Bugarska (1,288 eura), itd.

Hrvatska se s cijenom eurosupera 95 od 9,94 kune, što bi, po srednjem tečaju HNB-a, u eurima bilo 1,334 eura, nalazi u skupini zemalja kao što su npr. Latvija i Litva sa 1,314 ili 1,315 eura, Mađarska (1,383 eura), Austrija, Češka ili Slovačka s cijenama od 1,4 do 1,445 eura.

Uz već spomenute Njemačku i Italiju, prosječna maloprodajna cijena 95-tice iznad 1,5 eura je i u Belgiji (1,613 eura), Francuskoj (1,620 eura), a najviše cijene trenutno imaju Nizozemska sa 1,702 eura, Grčka sa 1,705 eura, te Danska sa 1,708 eura.

Cijene dizelskih goriva trenutno se, po podacima energy.eu, kreću od 1,192 eura u Luksemburgu do 1,586 u Velikoj Britaniji.

Cijene su, kaže profesor Dekanić, najviše u skandinavskim zemljama, dok su najjeftinije, i oko 40 posto niže nego kod nas, u Rusiji koja doduše ima i tzv. interne i eksterne cijene.

"Norveška, koja ima puno vlastite nafte, odlučila se na visoke cijene energije, jer imaju princip da se ono što je skupo ne rasipa. A mi 'južnjaci' na to gledamo drugačije, pa se kod nas cijena energenata gleda kao socijalna kategorija. To je razlika u pristupu. Krajnji rezultat toga je i činjenica da je u Norveškoj relativno visoka koncentracija domaćeg kapitala u naftnoj industriji, a mi smo našu prepustili inozemnom kapitalu", smatra dr. Dekanić.

Maloprodajne cijene naftnih derivata svugdje ovise o nizu komponenti, cijeni nafte, troškovima proizvodnje, trošarinama, porezima, transportu te ostalim troškovima, u većini europskih zemalja one se formiraju slobodno, dok se primjerice u Sloveniji, slično kao i u Hrvatskoj, formiraju temeljem posebnog pravilnika, odnosno uredbe.

Slobodno formiranje cijena znači da se u tim zemljama cijene praktično mogu mijenjati svakodnevno ili čak i tijekom dana na bilo kojoj postaji, kao i da se mogu primjenjivati različite cijene na različitim prodajnim mjestima.

Tako se primjerice u Italiji cijene razlikuju ovisno o regijama, u Austriji ovisno o samoj lokaciji.

"U Austriji cijene goriva ovise i o lokaciji benzinskog servisa, a posljedica su jake konkurencije na austrijskom tržištu goriva", kažu u austrijskom OMV-u.

Stoga, prije nego li se uputite primjerice u Graz provjerite cijene derivata na postajama raznih kompanija, jer primjerice samo na pet različitih lokacija OMV-ih postaja u tom gradu i njegovoj okolici pet različitih cijena - na jednoj bi danas OMV-ov super 95 kupili po 1,361 euro, dok ćete na drugoj dati i 1,433 eura, a za dizel od 1,309 do 1,386 eura, s tim da OMV ima i skuplju varijantu svog maxxmotion dizela.

Te su cijene različite i u odnosu na jučerašnje na istim postajama, a imajte na umu da u Austriji možete točiti i na benzinskima drugih kompanija, pa možete platiti i više.

Slovenija nema slobodno formiranje cijena, već se naftne kompanije na tom tržištu trebaju pridržavati uredbe o određivanju cijena naftnih derivata, a formula, kao i u Hrvatskoj, ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na mediteranskom tržištu i tečaju dolara.

No, Slovenija ima tzv. plivajuće trošarine, pa je tako znatnije poskupljenje derivata početkom ovog tjedna slovenska vlada "zaustavila" sniženjem trošarina. Trošarine su kod benzina smanjene za 4,7 posto, a kod dizela još i nešto više, za 5,7 posto, pa je postotak ovotjednog poskupljenja u Sloveniji bio oko dva posto, tako su i cijene eurosupera 95 u susjednoj nam deželi trenutno nešto manje nego u Hrvatskoj.

Manje ćete eurosuper 95 platiti i odlazite li u susjednu BiH gdje se cijene trenutno kreću oko 2,35 konvertibilnih maraka (oko 1,20 eura), dok ćete za eurodizel ostati otprilike na istoj razini, jer mu je cijena u BiH veća nego za 95-icu i iznosi 2,40 maraka (oko 1,23 eura).

Više ćete eurodizel nego eurosuper 95 platiti i u Srbiji, gdje se trenutno eurodizel oko 137 dinara (1,32 eura), a bezolovni eurosuper 95 130 dinara (oko 1,26 eura).

Inače, Srbija od početka ove godine primjenjuje slobodno formiranje cijena naftnih derivata, a sredinom ove godine izjednačila je i trošarine na domaća i uvozna goriva, što je posljedično utjecalo i na same cijene.

Upravo su trošarine i njihova visina najčešći su prigovor i samih naftnih kompanija. U zemljama EU trošarine su različite ovisno u državi, a jedino je pravilo da one ne smiju biti manje od minimuma koji je propisan.

U većini europskih zemalja udio trošarina i PDV-a u maloprodajnoj cijeni eurosupera 95 je oko 50 i nešto više posto, dok je kod dizela, koji je u svakoj zemlji važan i za industriju, taj udio niži i iznosi od oko 40 do nešto više od 50 posto.

Slično je i u Hrvatskoj gdje je trenutno udio trošarina i PDV-a u cijeni eurosupera 95 oko 49 posto, a kod eurodizela 41 posto.

No, hrvatska je specifičnost što su u trošarini, pa time i u cijeni derivata sadržane i naknade za ceste - po 0,60 kuna po litri za Hrvatske autoceste i za Hrvatske ceste.

"Cijene u Hrvatskoj u principu jesu u korelaciji s kretanjem cijena u drugim zemljama, čak slično i po porezima i trošarinama. Samo što kod nas na to utječe i otplata autocesta, što susjedne zemlje nemaju", kaže dr. Dekanić.

No, nije poznato ni kako se u drugim državama raspoređuju prihodi od trošarina. Zanimljiv je možda primjer Njemačke, zemlje u kojoj se autoceste ne naplaćuju, a u u kojoj je udio trošarina i PDV-a u maloprodajnoj cijeni među najvećima, u cijeni 95-tice oko 60 posto.

Iako često imamo osjećaj da rast cijena naftnih derivata kod nas nije u skladu s kretanjima u drugim zemljama ipak to u pravilu nije slučaj, jer tamo cijene znaju znatnije oscilirati i od dana do dana.

Dr. Dekanić napominje i kako u svakoj analizi maloprodajnih cijena najvažnijih derivata treba upozoriti da to ima utjecaj i na prihode državnog proračuna.

"Od poskupljenja najviše koristi ima država, kroz povećana izdvajanja za trošarine i PDV, pa svakim poskupljenjem i naša država dobro zarađuje", kaže.

Hrvatska je specifičnost i način subvencioniranja poljoprivrede kroz plavi dizel čija je potrošnja, napominje, veća nego su potrebe ribarstva i poljoprivrednika. To je specifičnost koje u tom obliku i obimu nema u zapadnoj Europi, ističe dr. Dekanić.
Tagovi: gorivo, cijene goriva, eurosuper BS 95, eurosuper 95, Petrol, OMV, Ina, ZSE:INA-R-A
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Atlantska plovidba dobitnica dana, indeksi rasli
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Atlantska plovidba dobitnica dana, indeksi rasli
ZAGREB - Mizeran promet s kraja lipnja protegnuo se i na početak srpnja na Zagrebačkoj burzi.
Na španjolskim aerodromima svega 20 posto zrakoplova
SLABO
Na španjolskim aerodromima svega 20 posto zrakoplova
MADRID - Zrakoplovne kompanije, koje su u Španjolskoj podigle u nebo svoje avione poslije tri i pol mjeseca, upozorile su u četvrtak kako je to početak dugog i teškog oporavka a da će zbog pada potražnje letenje biti jeftinije nego ranije.
FAO: Cijene hrane u lipnju porasle prvi put u ovoj godini
TREND
FAO: Cijene hrane u lipnju porasle prvi put u ovoj godini
RIM - Cijene hrane u svijetu porasle su u lipnju prvi put u ovoj godini i pokazuju blagu stabilizaciju nakon oštrog pada izazvanog pandemijom koronavirusa, objavila je u četvrtak UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO.
Nautika u šest mjeseci s padom od 42 posto, ali ljeto donosi bolji rezultat
PAD
Nautika u šest mjeseci s padom od 42 posto, ali ljeto donosi bolji rezultat
ZAGREB - Nautički turizam u prvoj polovici godine ostvario je 42 posto manje dolazaka stranih jahti i brodica nego u isto vrijeme 2019., a dobre najave za ljeto s povećanjem dolazaka nautičara potvrđuju taj segment trenutno jednim od jačih turističkih aduta Hrvatske, ističu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Austrijanci vrše pritisak: Tko ljetuje na Balkanu, riskira posao
PRITISCI
Austrijanci vrše pritisak: Tko ljetuje na Balkanu, riskira posao
BEČ - Austrijske vlasti u srijedu su objavile upozorenje svojim državljanima za putovanja u šest balkanskih zemalja zbog pogoršanja epidemiološke slike u vezi s koronavirusom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE