GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska tragedija: Čak i da su zakonski favorizirani, domaći proizvodi ne mogu pokriti potrebe tržišta

Hrvatska tragedija: Čak i da su zakonski favorizirani, domaći proizvodi ne mogu pokriti potrebe tržišta
HRANA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.07.2020 / 09:33
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - U Hrvatskoj i nema dovoljno proizvodnje koja bi pokrila 85% polica trgovačkih lanaca, a k tome je i usitnjena, definitivno skupa i nekonkurentna.

Jedino rješenje je pojeftiniti proizvodnju okrupnjavanjem poljoprivrednog zemljišta i udruživanjem poljoprivrednika, a nakon toga apelirati na svijest kupaca da kupuju domaće koje će možda biti pola kune skuplje od uvoznog, a ne 5 ili 25 kuna – komentar je Martina Evačića, predsjednika uprave NTL-a i Udruge trgovine HUP-a, na upit bismo li i mi poput Čeha ili Bugara mogli gurati zakon kojim bi na policama trgovaca bili privilegirani domaći proizvodi.

Češka vladajuća stanka Ano i ultradesni SPD nedavno su, podsjetimo, predložili kontroverzni amandman Zakona o hrani, koji bi obavezao trgovce da do 2027. najmanje 85% prehrambenih proizvoda na policama trgovina bude češkog porijekla. Poslovni lobiji i tamošnja gospodarska komora takav su prijedlog dočekali na nož tvrdeći kako se to kosi sa slobodnim protokom roba na zajedničkom tržištu EU te da je riječ o nedopustivoj državnoj intervenciji koja će izazvati poremećaje na tržištu, pogoditi male trgovce i smanjiti kvalitetu hrane. Prijedlog je stigao u trenutku kad se i češko tržište, poput hrvatskog, susreće s velikim uvozom, potpore su goleme – a nedostatni su u nizu osnovnih poljoprivrednih proizvoda, od voća i povrća do svinjetine i piletine.

No zna li se da su Rumunji nakon postupka EK prije nekoliko mjeseci donijeli zakon kojim se ukida termin “rumunjski proizvod” te obveza velikih trgovaca da lokalno nabavljaju najmanje 51% svježih prehrambenih proizvoda poput mesa, jaja, povrća, voća, meda, mliječnih i pekarskih proizvoda, koje su morali i zasebno plasirati na policama – i Hrvatska će, nasuprot sve većem broju zagovornika da bismo i mi trebali uvesti slično, morati naći drugu taktiku. Tim više što su na sličnom primjeru pali i Mađari, nakon što ih je EK tužio Europskom sudu pravde s tvrdnjom da su nacionalna pravila o prodaji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nespojiva s EU pravilima.

Većina trgovaca u Hrvatskoj za pandemije koronavirusa pohvalila se većim otkupom domaće robe koju plasiraju čak i u izvoz. Iz Konzuma kažu Večernjem listu kako je njihova strateška orijentacija oduvijek bila na domaću proizvodnju i proizvođače, kao i partnerski odnos s malim i velikim dobavljačima iz svih dijelova Hrvatske, što njihovi kupci prepoznaju i nagrađuju.

- Kupci su sve više svjesni važnosti kupnje domaćih proizvoda koji su za njih sinonim svježine, kvalitete, tradicije te uz čiju kupnju dobivaju garanciju kratkog nabavnog lanca te podupiru hrvatsko gospodarstvo. U trenutku izbijanja epidemije u Hrvatskoj i zatvaranja granica glavnom komparativnom prednošću Konzuma pokazalo se upravo prepoznavanje truda i rada domaćih poljoprivrednika i OPG-ova te podrška razvoju hrvatske poljoprivrede. Nabava tako uvijek ide primarno od domaćih proizvođača, a cilj Konzuma je da se na njegovim policama nađe što veći broj kvalitetnih domaćih proizvoda, uz održivi model suradnje i za dobavljače i za Konzum - tvrde iz Konzuma te dodaju kako danas surađuju s više od 4000 malih i velikih proizvođača voća i povrća iz svih dijelova Hrvatske, putem direktnih isporuka na vlastite distributivne centre, njihovih otkupnih stanica ili svojih strateških partnera.

Voće i povrće hrvatskog porijekla čini oko 80 posto ukupnog prometa Konzuma u toj kategoriji, a isto toliko i u kategoriji svježe slatkovodne i morske ribe. U NTL-u je ukupno gledano 50% domaće robe. No zna li se da u nedostatku vlastite gro sirovine za domaće proizvode uvozimo, pitanje je i koliko je ona “domaća”, napomenuo je pak Evačić.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako je Hrvatska od svojeg ulaska u punopravno EU članstvo, pa i kroz tranzicijsko razdoblje, usvojila i provodi opća načela zajedničke poljoprivredne politike koja u sebi sadrži i pravila uređenja tržišta. Prema tim pravilima nisu dopuštena normativna propisivanja udjela pojedinih proizvoda na tržištu ili propisivanje obveze da „na policama“ moraju biti proizvodi u nekom postotku prema kriteriju podrijetla. Zajednička organizacija i sloboda tržišta takvo propisivanje ne dopuštaju, a vidljivo je da europska pravila to ne odobravaju niti onim zemljama koje su pokušale ili to propisivale svojim nacionalnim propisima.

- Prema informacijama kojima raspolažemo, Rumunjska je zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. propisala obvezu o zastupljenosti proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe na policama od 51%. Međutim, Europska komisija je 15. veljače 2017. protiv Rumunjske pokrenula postupak povrede prava EU tražeći ukidanje propisa jer je protivan temeljnom načelu Ugovora o funkcioniranju EU o slobodi kretanja roba i kapitala. Zakon, prema dostupnim informacijama, nikad nije ušao u punu primjenu, a propis je izmijenjen te su sporne odredbe povučene - rekli su iz ministarstva.

Gleda li se analitički uvoz proizvoda u RH, moramo biti objektivni s obzirom da se dio proizvoda uvozi/unosi jer tih proizvoda ili proizvodnji nema u Hrvatskoj ili se radi o sezonskim proizvodima ili proizvodima koji rastu samo na drugim kontinentima i slično. Također, neki od uvezenih proizvoda su cjenovno konkurentni i/ili odgovaraju kupovnoj moći domaćega potrošača, odnosno potrošačkim navikama brojnih turista, stoga na policama u ponudi trebamo imati i te proizvode. S druge strane, Hrvatska ima pojedine proizvode koji po svojoj kakvoći i ugledu ostvaruju značajno više cijene odnosno vrijednosti u prodaji na tržištima s boljom kupovnom moći potrošača, tako da ti proizvodi ciljano ostvaruju značajna mjesta u hrvatskom izvozu, objašnjavaju iz ministarstva.

- Značajne smo napore uložili na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi i na poboljšavanje položaja domaćih dobavljača u trgovačkim lancima te stalno ulažemo u proizvodne, logističke i preradbene kapacitete domaćih proizvođača. Sasvim slobodno smijemo, možemo i moramo promovirati značaj domaće proizvodnje, ukazivati potrošačima na kakvoću i važnost odabira domaćih proizvoda. Međutim, određivanje obveznih pragova trgovačkim lancima nije mjera koja je dopuštena na zajedničkom europskom tržištu - istaknuli su. S time se slaže i Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK.

Objašnjava kako je upravo pandemija koronavirusa pokazala važnost postojanja domaće proizvodnje u najširem smislu.

- Zakonsko propisivanje udjela domaćih proizvoda na policama nije u skladu s politikom zajedničkog europskog tržišta. No poticanje kupnje domaćih/lokalnih proizvoda danas je važnije nego ikad jer samo 5% više domaćih proizvoda ima veliki učinak na cjelokupno gospodarstvo - poručila je.

Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za EU strategiju Od polja do stola, kaže kako se u koronakrizi pokazalo da zatvaranje nacionalnih granica može značiti prazne police u trgovinama, što je prizor koji Europljani nisu navikli gledati.

– Vrlo je vjerojatno da će se zbog toga, ali i radi ekološke održivosti proizvodnje, mijenjati europska pravila koja uređuju prehrambeni sektor – ističe ona te dodaje kako, osim ekonomske i ekološke, postoji i zdravstvena dimenzija tog pitanja. Mrkva koja je sinoć izvađena iz zemlje ili salata koja je jutros ubrana imaju daleko višu kvalitetu i nutritivnu vrijednost od onih koje su do naših tanjura prešle tisuću kilometara.

– Nova EU strategija Od polja do stola, koja se bavi reformom proizvodnje, prerade i prodaje hrane, govori o potrebi kraćenja proizvodnog lanca. EK je najavio da će smanjiti ovisnost o proizvodima koji moraju prijeći dug put da bi došli do potrošača i ja ću kao izvjestiteljica eurosocijalista za tu strategiju podržati takve mjere. Može se naći način da se potakne potrošnja lokalnih proizvoda i istodobno osigura pravo potrošača na izbor – rekla je Borzan.

Tagovi: hrvatska poljoprivreda, hrana, Konzum, Narodni trgovački lanac, Martin Evačić, Biljana Borzan, Tomislava Ravlić, Rumunjska, Češka, proizvodnja hrane, povrće
PROČITAJ I OVO
Beogradska berza: Blagi oporavak indeksa, većina prometa obveznicama
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Blagi oporavak indeksa, većina prometa obveznicama
BEOGRAD - Ukupan promet na Beogradskoj berzi iznosio je danas 369,8 miliona dinara (3,14 miliona evra), od čega gro otpada na trgovanje državnim dugom.
Telekom uspešno emitovao korporativne obveznice
OBVEZNICE
Telekom uspešno emitovao korporativne obveznice

BEOGRAD - Kompanija Telekom Srbija uspešno je emitovala svoje prve korporativne obveznice u iznosu od 23,5 milijardi dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.

Što donosi senzorska analiza kvalitete hrane?
HRANA
Što donosi senzorska analiza kvalitete hrane?
ZAGREB - Drugi Okrugli stol u sklopu projekta „Centar za sigurnost i kvalitetu hrane“ održao se na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a stručnjaci su raspravljali o metodama i primjeni senzorske analize u vrednovanju i kontroli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Zadar, Rovinj i Lošinj među 50 destinacija svijeta u knjizi Terryja Stevensa
DESTINACIJE
Zadar, Rovinj i Lošinj među 50 destinacija svijeta u knjizi Terryja Stevensa
ZAGREB - Zadar, Rovinj i Lošinj našli su se među 50 svjetskih destinacija koje je odabrao i uvrstio u svoju novu knjigu "Wish you were here" međunarodno priznati turistički konzultant i profesor Terry Stevens iz Walesa, objavili su u petak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Zagrebačka burza: Oštriji pad indeksa, Podravka u fokusu
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Oštriji pad indeksa, Podravka u fokusu
ZAGREB - U petak su na hrvatskom tržištu kapitala prevladala negativna kretanja, pri čemu se raspoloženje čak i intenziviralo u odnosu na dan ranije, dijelom i pod utjecajem gubitaka na drugim europskim burzama.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE