Hrvatska mljekarska proizvodnja u procesu nestajanja

Prošle je godine tako nastavljen trend kontinuiranog pada ne samo proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, nego i svih pokazatelja vezanih uz mljekarsku poljoprivrednu proizvodnju, podsjeća u izjavi za Novi list konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić i navodi da nam iz godine u godinu pada broj mliječnih goveda, odnosno krava. Tako smo prije ulaska u Europsku uniju 2012. imali 180 tisuća muznih krava, a krajem prošle godine 115 tisuća, što je pad od 35 posto.

Nadalje, broj farmi koje proizvode mlijeko pao je u istom vremenskom razdoblju za čak 83 posto, odnosno s 14.800 na 2.630 farmi krajem prošle godine, dok je proizvodnja mlijeka od 2012., kada smo proizvodili 600 milijuna kilograma mlijeka godišnje, krajem 2023. pala na 376 milijuna kilograma, što je pad od 37 posto, ističe Blažević dodavši da smo 2013. u proizvodnji mlijeka bii samodostatni s udjelom domaće proizvodnje od 75 posto, a lani je taj udio u pao na 55 posto.

A utjecaj na domaće mljekarsko tržište svakako ima i bescarinski uvoz mlijeka iz EU-a i jaka konkurencija europskih proizvođača, kojima hrvatski mljekari ne mogu konkurirati.

– U Hrvatskoj imamo nisku produktivnost po kravi koja godišnje daje 5.500 kilograma mlijeka, dok jedna krava u Mađarskoj daje 7.400 kilograma mlijeka godišnje, a u Češkoj više od 9.000 kilograma, što znači da je naša produktivnost 30-ak posto slabija od njihove, a upravo iz tih dviju zemalja uvozimo najviše mlijeka, podsjeća Blažić i dodaje da je ovolika razlika u proizvodnji rezultat godina ulaganja u modernizaciju, robotizaciju i digitalizaciju mliječnih farmi u tim zemljama, za čime hrvatski mljekar jako zaostaje.

– Vlada je svjesna problema te je za Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. predvidjela 700 milijuna eura, no velik dio tog novca već se nalazi u drugim mjerama i programima. To ipak nije puno novca s obzirom na to da treba ulagati u robotizaciju i digitalizaciju, a prije svega treba pomoći malim mljekarima, kojih je manje od tri tisuće, da podignu produktivnost, kaže Blažić i navodi primjere mljekara u Austriji ili Bavarskoj koji osim mlijeka proizvode i mliječne proizvode više dodane vrijednosti, poput maslaca i sira.

Takvih je proizvođača kod nas, kaže Blažić, jako malo. Pri tom navodi da se hrvatska poljoprivreda suočava i s problemom nedostatka goveda koja ćemo, kaže, najvjerojatnije morati uvoziti kako bi se obnovio stočni fond mliječnih goveda, te procjenjuje da bismo u nekoliko godina tebali uvesti oko 10 tisuća novih krava, a trebala bi nam, ističe, i vrhunska genetika uvezenih goveda.

Malim mljekarima tri najveća otkupljivača – Dukat, Vindija i Belje – otkupe više od 70 posto mlijeka, ostalo preuzmu drugi manji otkupljivači, navodi Blažić, no oni nemaju snagu kao velike kompanije, nisu ni udruženi, a često nemaju pristupa otkupnim stanicama.

S druge strane, probleme stvaraju trgovački lanci jer je cijena litre mlijeka na njihovim policama niža od proizvodne cijene mlijeka. To se nastojalo ispraviti Zakonom o srpječavanju nepoštene trgovačke prakse, kojim se predviđalo da cijena mlijeka na policama trgovačkih centara bude 10 posto veća od proizvodne cijene, no to je, kaže Blažević, misteriozno nestalo iz zakona, pa sumnja da se zakonom išlo na ruku trgovačkim lancima.

Prema privremenim podacima DZS-a, prirast goveda lani je smanjen za 18,2 posto, na 74.889 tona, prirast svinja za 14,2 posto, na 147.811 tona, ovaca za 25,6 posto, na 7.929 tona, a prirast koza za 46,6 posto, na 595 tona. Jedino je prirast peradi povećan, i to za 1,5 posto, na 130.122 tone.

Osim pada proizvodnje goveda, svinja, ovaca, koza i mlijeka, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježen i pad proizvodnje kokošjih jaja za 5,4 posto, na 630,9 milijuna komada, a pala je i proizvodnja vune za 15 posto, na 939 tona, pokazuju podaci DZS-a.