GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska kinematografija u EU: Dinamično razdoblje i veća konkurencija

Hrvatska kinematografija u EU: Dinamično razdoblje i veća konkurencija
NOVO DOBA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.06.2013 / 07:48
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće bitno utjecati na hrvatsku kinematografiju s obzirom na to da je naša zemlja već niz godina članica glavnih europskih filmskih programa, no očekuje nas dinamično razdoblje i veća konkurencija u svim područjima filmske djelatnosti, složni su u ocjeni predstavnici hrvatske filmske struke.
Europa će sada za nas postati domaće tržište, bit će povoljniji uvjeti za distribuciju filmova u europskim kinima, što je dosad bilo teže jer se nismo mogli natjecati s američkim ili japanskim filmovima, rekao je u razgovoru za Hinu redatelj Vinko Brešan.

Brešan ima pozitivna iskustva sa sufinanciranjem svojih filmova iz europskih fondova i smatra da se, kako je Hrvatska od ranije otvorena za europske fondove, neće puno promijeniti kada uđemo u EU.

Ne očekuje promjene niti u većoj prepoznatljivosti i prisutnosti hrvatskoga filma na europskoj festivalskoj sceni. Potpuno je svejedno jeste li ili niste član Unije, ako želite da ljudi gledaju i prepoznaju ono što ste snimili, jednostavno morate napraviti dobar film, istaknuo je Brešan, jedan od domaćih redatelja s najviše nagrada na međunarodnim filmskim festivalima.

Promjene tek od 1. siječnja 2014.

Hrvatska je od 2008. članica Programa Media, jedinog programa Europske unije namijenjenog razvoju europske audioviozualne industrije, za koji je u Hrvatskoj zadužen Media desk Hrvatske pri Hrvatskom audiovizualnom centru. Od rujna 2008. do kraja prošle godine iz tog je programa povučeno više od 2,2 milijuna eura, a samo u 2012. više od 752 tisuće eura, što je 5,48 puta više u odnosu na članarinu koju Hrvatska uplaćuje na godišnjoj razini.

Najčešće su bile potpore za pojedinačne projekte, festivale (u Hrvatskoj ih se podupire pet), automatske i selektivne distribucije te za razvoj skupnih projekata - zagrebačka "Kinorama" je za 2010/2011. dobila 126 tisuća eura potpore za četiri filma.

Martina Petrović, voditeljica Media deska Hrvatska smatra da se od 1. srpnja neće ništa znatno promijeniti u vezi tog programa. Do kraja godine sredstva će se povlačiti kao dosad, no stvari se mijenjaju od 1. siječnja 2014. kada će se dva europska programa, Kultura i Media spojiti u jedinstveni Program Kreativna Europa 2014.–2020. čiji je ukupni proračun 1,8 milijardi eura. Kako će zaista izgledati preraspodjela, znat će se konkretnije najesen, ustvrdila je.

Konkurenciju će najviše osjetiti producentske kuće

Producentica zagrebačke "Kinorame" Ankica Jurić Tilić kaže da hrvatske filmaše očekuje dinamično razdoblje, pa je teško predvidjeti hoće li domaća kinematografija od EU imati više koristi ili nedostataka. Dobro je što je Hrvatska od ranije članica programa Media i fonda Eurimages, no EU bi mogla donijeti i bitno snažniju konkurenciju većih i jačih producentskih kuća, ustvrdila je.

Smatra da to ne mora nužno biti loše, ali u situaciji kada je zemlja prilično osiromašena i kada se teško drži korak sa zemljama većeg ekonomskog potencijala može biti i opasna za domaće proizvođače.

Pozitivna strana ulaska u EU definitivno je jednostavnija suradnja s produkcijskim kućama, rentalima i djelatnicima iz ostalih zemalja Unije, no to za neke može biti i opasno jer će se tehnika brže i jednostavnije, bez carinskih procedura, dovoziti u Hrvatsku za potrebe snimanja i neće se koristiti domaći rentali.

Tilić kaže da im je u statusnom i financijskom smislu bila dragocjena potpora Medijinog fonda "Slate funding" za male kompanije. Nije bilo nimalo lako pripremiti natječajnu dokumentaciju i znali smo da je konkurencija zaista velika, ali time nam je pozitivan rezultat još draži, dodala je.

Film važan i za gospodarski razvoj

Po njezinim riječima, hrvatsko tržište će zbog jezika zauvijek ostati malo, no već je sada audiovizualna djelatnost bitno snažnija nego prije nekoliko godina. Treba nastaviti njeno jačanje da se ne bismo "utopili" u europskom kontekstu, a ne treba niti zaboraviti da je to kulturna djelatnost koja ima snažan ekonomski učinak na ukupan gospodarski potencijal zemlje, istaknula je.

Producent Maxima filma Damir Terešak slaže se da neće biti važnijih promjena u dobivanju sredstava za snimanje filmova, ali i da postoji mogućnost veće konkurencije na području produkcije. Inozemni filmaši moći će lakše snimati na našim lokacijama jer više neće biti silne papirologije na granicama, no to znači i konkurenciju tvrtki koje su bolje opremljene i uspjele su se razviti zahvaljujući kapitalu i tržištu, ustvrdio je.

Po njegovim riječima, najviše bi moglo profitirati pružanje usluga, no postoje još neki problemi u vezi usklađivanja hrvatskih zakonskih propisa s europskima, primjerice po pitanju vanjskih suradnika, hotelskog smještaja, isplate honorara.

Postoji interes za snimanje filmova u Hrvatskoj, već se ostvaruju brojne suradnje, a naša tradicija seže još iz vremena "Jadran filma", rekao je Terešak koji i predaje produkciju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Dobro je što su mladi sve otvoreniji prema inozemstvu, a i Studij produkcije nastoji da hrvatski film nadraste domaće mogućnosti, ustvrdio je.

Hrvatska filmska zajednica ovih je dana strahovala i zbog mogućnosti da audiovizualne djelatnosti, uključivši i film, budu uvrštene u skorašnje trgovačke pregovore između EU i SAD-a, što bi moglo dovesti do liberalizacije tog sektora i ukidanja fondova o kojima ovisi najveći dio filmske, TV i online proizvodnje u Europi. Nakon velike mobilizacije filmske i političke javnosti to se ipak nije dogodilo, a Vijeće ministara se prije dva tjedna u Luxembourgu dogovorilo da će audiovizualne djelatnosti biti izuzete iz pregovora koji bi trebali početi ovoga ljeta.

Tagovi: hrvatska kinematografija, Europska unija, Vinko Brešan, Martina Petrović, Kinorama, Ankica Jurić Tilić, Damir Terešak
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Indeksi pali, Dalekovod dobitnik dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi pali, Dalekovod dobitnik dana
ZAGREB - Zagrebačka je burza danas ponudila slabašan promet i pad indeksa.
Dolar blago ojačao; u fokusu predsjednička debata u SAD-u
FOREX
Dolar blago ojačao; u fokusu predsjednička debata u SAD-u

LONDON - Tečaj dolara blago je ojačao u utorak na međunarodnim tržištima premašest najznačajnijih svjetskih valuta dok tržišta čekaju prvu debatu američkih predsjedničkih kandidata Donalda Trumpa i Joa Bidena.

Naručeno više od 1,2 milijardi doza ruskog cjepiva protiv koronavirusa
CJEPIVO
Naručeno više od 1,2 milijardi doza ruskog cjepiva protiv koronavirusa
MOSKVA - Ruski fond za izravna ulaganja (RDIF) dosad je iz raznih zemalja svijeta zaprimio zahtjeve za ukupno više od 1,2 milijarde doza cjepiva Sputnik V koje se koristi za borbu protiv koronavirusa, prenose u utorak ruski mediji.
Azijska tržišta: Drugi uzastopni rast indeksa
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Drugi uzastopni rast indeksa
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta jer su ulagači procijenili da je dobra prilika za kupnju dionica nakon oštrog pada cijena proteklih tjedana.
Wall Street snažno porastao na početku tjedna
SKOK INDEKSA
Wall Street snažno porastao na početku tjedna
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica snažno porasle jer su ulagači procijenili da je povoljna prilika za kupnju nakon što su burzovni indeksi pali četiri tjedna zaredom.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE