Hrvatska iskoristila 61% dostupnog EU novca za obnovu nakon potresa

Prije tjedan dana održan je u Zagrebu sastanak između Europske komisije i hrvatskog ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koje koordinira korištenje novca iz tog fonda. Tom prilikom je Europska komisija zatražila da ministarstvo bude konkretnije i transparentnije u pružanju informacija. Izvori iz Komisije kažu da su iz vlade znali "previše tehnički i nejasno" govoriti o korištenju fonda.

Smatraju da je to nužno kako bi potencijalni korisnici novca dobili jasne informacije, a građani Hrvatske razumjeli o kakvom se fondu radi i na što je točno utrošen novac poreznih obveznika EU-a.

"Sugestija je neočekivano dobro prošla. Ministarstvo, i ostali dio hrvatske administracije, generalno je dobro prihvatio potrebu za više vidljivosti. Također su dobro reagirali na ideje o održavanju tehničkih brifinga i ulaganju većeg napora da se hrvatskoj javnosti jasnim i razumljivim jezikom objasne sve stvari vezane za Fond solidarnosti", rekao je izvor.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, nadležno je za tu komunikaciju. I ono je pozitivnim ocijenilo svoj dosad šesti sastanak s ljudima iz Bruxellesa.

"Predstavnici Europske komisije pozdravili su značajno povećanje apsorpcije sredstava iz Fonda solidarnosti te pozvali na dodatni napor u posljednjem kvartalu provedbe", navelo je ministarstvo na svojoj internetskoj stranici.

Sastankom su supredsjedali ministar Branko Bačić i direktorica Europske komisije za urbanu politiku Sofia Alves. Hrvatsku je pogodila serija potresa tijekom 2020. i 2021. godine, nakon čega je vlada u Zagrebu podnijela zahtjev za financijskom pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a. Europska komisija, koja upravlja tim fondom, odobrila je 684 milijuna eura za obnovu glavnog grada i okolice, a onda i 319 milijuna eura za obnovu Karlovca i Sisačko-moslavačke županije.