GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska i dalje na samom dnu po konkurentnosti

Hrvatska i dalje na samom dnu po konkurentnosti
KONKURENTNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.05.2013 / 11:53
Autor: SEEbiz
ZAGREB – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je danas najnovije rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2013. prema kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. U ovogodišnje 25. izdanje rangiranja konkurentnosti uvrštena i je po prvi put Latvija.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD svake godine pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svijetlu neujednačenog  izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.

- Ovogodišnji rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor, a s ciljem povećanja konkurentnosti naše zemlje. Gospodarska kriza kroz koju prolazimo te analiza IMD-a na tom području, jasno poručuje da će se upravo mala, izvozno orijentirana i stabilna gospodarstva lakše oporaviti od posljedica trenutne krize. U tome vidim našu priliku i za jačanje nacionalne konkurentnosti. Moramo se više fokusirati na poboljšanje poslovne efikasnosti, ali i na povećanje fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenama, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ove godine SAD je povratila prvu poziciju na ljestvici konkurentnosti IMD-a zahvaljujući prvenstveno oporavku financijskog sektora, tehnološkim inovacijama i velikom broju uspješnih kompanija. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, mjere koje je uveo predsjednik Vlade Shinzo Abe polučile su početni pozitivan učinak na gospodarstvo.

U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (4.), Norveška (6.) i Njemačka (9.), čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu. Kao i prošlih godina, gospodarski rast ostalih europskih zemalja jako je ograničen mjerama štednje koje odgađaju oporavak.

Od zemalja BRICS-a Kina (21.) i Rusija (42.) bilježe porat konkurentnosti, dok su Indija (40.), Brazil (51.) i Južna Afrika (53.) pogoršale svoj rang. Nove ekonomije su izrazito ovisne o globalnom gospodarskom oporavku koji kasni.

Od zemalja novih članica EU, Češka nastavlja 4-godišnji trend blagog pogoršanja, ali je zadržala relativno povoljnu poziciju (35.). Poljska je od usporednih zemalja najbolje rangirana, na 33. poziciju, a 2006. godine bila je 58. na listi, tek jedno mjesto ispred Hrvatske.  Slovačka je održala 47. poziciju, ali je to i dalje loše u usporedbi s 30. mjestom u 2008. godini. Slovenija je i nadalje vrlo nisko, na 52. poziciji, a Rumunjska i Bugarska su i dalje na silaznoj putanji.

Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela). Nažalost u posljednjih pet godina to je izgubljeno i iza Hrvatske u pravilu se nalaze dvije zemlje. Pored Venezuele, koja drži posljednju poziciju, u 2013. godini je Grčka napredovala četiri pozicije, a Argentina isto toliko nazadovala te od Grčke preuzela mjesto na rang listi iza Hrvatske.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2010.-2013. bilježimo oscilacije ocjene konkurentnosti, odnosno Hrvatska ne smanjuje zaostatak za najkonkurentnijim zemljama svijeta.

U analizi 20 indeksa konkurentnosti znatnije promjene zamjetne su za:
- pogoršanje: cijene (-18), produktivnost i efikasnost (-9) i tehnološka infrastruktura (-8),
- poboljšanje: javne financije (4).

Indeks cijena pogoršan je prvenstveno zbog povećanja inflacije s 2.3% na 3.4%. Indeks produktivnosti pogoršan je zbog vrlo loših anketnih odgovora o procjeni produktivnosti hrvatskih radnika i poduzeća. Tehnološka infrastruktura pogoršana je zbog lošije vrijednosti indikatora brzine internetske veze, kao i smanjenja ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu. Poboljšanje u području javnih financija posljedica je smanjenja proračunskog deficita s 4.5% BDP-a na 3.3% BDP-a.

Na razini indikatora samo je manji broj izrazito povoljnih, koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost, a to su, u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti, sljedeći indikatori:
•    Gospodarski rezultati
Veliki prihodi od turizma i izvoza usluga, indeks troškova života i kumulativna strana ulaganja.
•    Efikasnost javnog sektora
Niske carinske barijere i nizak porez na dobit, kratko vrijeme osnivanja poduzeća.
•    Efikasnost poslovnog sektora
Relativno niske plaće, pogotovo managementa i nizak jedinični trošak rada u prerađivačkoj industriji, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.
•    Infrastruktura

Vrlo dobri pokazatelji korištenja telekomunikacijske infrastrukture (cijene mobilne telefonije i širokopojasnog interneta) te srednješkolskog obrazovanja (odnos broja učitelja i učenika) te sudjelovanja u srednješkolskom obrazovanju.

Slabosti je previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati:
-  slaba otpornost na krizu i diverzificiranost proizvodnje,
-  niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno tržište rada, starenje stanovništva,
-  državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena kapitala, visoka socijalna izdvajanja,
-  slabo poduzetništvo, prilagodljivost, poslovno upravljanje, motivacija i kompetentnost,
-  niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menađerskog obrazovanja.

Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, kvaliteta korporativnog upravljanja, pristupačnost financiranju, jaka kultura istraživanja i razvoja.

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine. U 1997. godini globalizacija svjetske ekonomije prisilila je IMD da promijeni metodologiju mjerenja konkurentnosti koristeći integrirane analize. Zbog takve jasne metodologije sada postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.


Tagovi: konkurentnost, javna uprava, javni sektor, tehnologija, infrastruktura, internet, javne financije
PROČITAJ I OVO
Goldman Sachs: Ulažite u euro, zaboravite dolar
PREPORUKE
Goldman Sachs: Ulažite u euro, zaboravite dolar
NEW YORK - Analitičari Goldman Sachsa preporučuju investitorima da ulažu dugoročno u euro u trenutku kad je dolar dotaknuo najniže razine u mjesec i pol dana.
Beogradska berza: Povećan promet, u fokusu akcije Dinare
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Povećan promet, u fokusu akcije Dinare
BEOGRAD - Ukupna vrednost trgovanja na Beogradskoj berzi iznosila je danas 23,7 miliona dinara (201,8 hiljada evra), pri čemu su akcije beogradskog preduzeća za spoljnu i unutrašnju trgovinu "Dinara" odnele tri četvrtine prometa.
Zagrebačka burza: Slab promet, Atlantska plovidba dobitnica dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Slab promet, Atlantska plovidba dobitnica dana
ZAGREB - Početak tjedna donio je blagi rast indeksa Zagrebačke burze, ali i nastavak slabog prometa.
Grčka ukida karantenu za građane EU-a i još pet zemalja
POTEZI
Grčka ukida karantenu za građane EU-a i još pet zemalja
ATENA - Grčka uprava za civilno zrakoplovstvo objavila je u ponedjeljak da ukida obveznu karantenu od sedam dana za građane Europske unije i još pet zemalja.
Imovina investicijskih fondova u 2021. porasla za milijardu i pol kuna
RAST
Imovina investicijskih fondova u 2021. porasla za milijardu i pol kuna
ZAGREB - Ukupna neto vrijednost imovine (NAV) svih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondovi) u Republici Hrvatskoj krajem ožujka 2021. iznosila je 19,3 milijarde kuna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE