GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HPK: Čeka nas povijesno najskuplja proljetna sjetva

HPK: Čeka nas povijesno najskuplja proljetna sjetva
SJETVA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.01.2022 / 14:39
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Hrvatsku čeka povijesno najskuplja proljetna sjetva u kojoj troškovi po hektaru mogu doseći šest tisuća kuna, upozorava u petak Hrvatska poljoprivredna komora (HPK).

Predstavnici Odbora za ratarstvo HPK održali su sastanak s Ministarstvom poljoprivrede na koji se razgovaralo o predstojećoj proljetnoj sjetvi koja bi, kako se navodi u priopćenju, mogla biti "jedna od najskuplju u povijesti Hrvatske".

Naime, prve procjene ratara govore da će proljetna sjetva, zbog rasta cijena svih ulaznih troškova biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego lani.

Iz Komore objašnjavaju kako je zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno pronaći rješenja kako bi se ova izuzetna teška situacija smirila, jer će u suprotnom poljoprivrednici odustajati od sjetve ili će ju obavljati u uvjetima smanjivanja troškova što će se odraziti na prinose i razinu proizvodnje.

"Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje većine europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021., što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve", kazao je predsjednik Odbora za ratarstvo Antun Vrakić.

Napominje i kako postoji problem i kod nabave sjemena, jer su dobavljači počeli dizati cijene za duplo.

Poskupljenje će otežati i značajno smanjiti količine mineralnih gnojiva tijekom proljetne sjetve, a bez uporabe mineralnih gnojiva smanjit će se prinosi, kazao je Vrakić napominjući da su poskupljenjem mineralnih gnojiva pogođeni i ratari i stočari.

"Procjena ratara je da će proljetna sjetva biti od 3.000 do čak 6.000 kuna skuplja po hektaru", upozorio je.

Iz HPK napominju kako im je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala da trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva poljoprivrede, ali da će u narednih sedam dana pokušati naći rješenja koja će ublažiti ovu situaciju.

"Obećano nam je da će financijska služba nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju, ali će se također pregovarati o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu. Proizvođače brine rast cijena plavog dizela te smo tražili da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova“, istaknuli su iz HPK.

Kada je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja u HPK drže kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa (omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje).

Potrebno je također uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju.

Mišljenja su i kako je potrebno obaviti reviziju/monitoring postojećeg stanja (obnova postojećih silosa).

"Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i da se trguje s njom", istaknuli su iz HPK te naglasili kako cilj trebao biti da roba koja se skladišti, nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima.

U HPK smatraju i kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije (primjerice sušare koje će pokretati na poljoprivredni pelet).

Tagovi: proljetna sjetva, Hrvatska poljoprivredna komora
PROČITAJ I OVO
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju pala za 718 milijuna kuna
PAD
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u travnju pala za 718 milijuna kuna
ZAGREB - Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem travnja 2022. iznosila je 131,4 milijarde kuna, što je 717,8 milijuna kuna ili 0,54 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, podaci su iz mjesečnog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Zagrebačka burza: Valamar dobitnik dana, blagi rast indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Valamar dobitnik dana, blagi rast indeksa
ZAGREB - Skroman promet i blagi rast indeksa obilježja su današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi (ZSE), u kojemu nije bilo dionica s prometom većim od milijun kuna.
U dvije godine rast površina pod vinovom lozom od sedam posto
VINO
U dvije godine rast površina pod vinovom lozom od sedam posto
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede u petak je izvijestilo kako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini zabilježen rast površina pod vinovom lozom u odnosu na 2019. za sedam posto te one sada iznose 21.213 hektara.
Glavaš: Euro će domaće dionice i obveznice učiniti atraktivnijim za strane ulagače
BENEFITI
Glavaš: Euro će domaće dionice i obveznice učiniti atraktivnijim za strane ulagače
OPATIJA – Uvođenje eura kao valute odlična je prilika za financijsku industriju. Iako će biti poteškoća i izazova, to je put kojim moramo ići na dobrobit svih. Zaključeno je to na okruglome stolu o učincima uvođenja eura na financijski sustav i korisnike usluga koji se održao na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
Svijet zbog blokade Crnog mora srlja u prehrambenu katastrofu
KRIZA
Svijet zbog blokade Crnog mora srlja u prehrambenu katastrofu

LONDON - Invazijom na Ukrajinu, Vladimir Putin će uništiti živote ljudi daleko od bojnog polja — a u razmjerama zbog kojih bi čak i on mogao požaliti, piše britanski The Economist.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE