Hoće li Zagrebačka i Ljubljanska burza kreirati zajednički indeks?

Konferenciji, koju su organizirali Jutarnji list i slovenske dnevne novine Delo, uvodno su se, osim Primorca, obratili i potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar financija Klemen Boštjančič, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić i predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, a svi su se složili da, iako se određeni pomaci vide, postoji još puno prostora za razvoj tržišta kapitala, ponajprije većim sudjelovanjem malih investitora, to jest građana.

Primorac je istaknuo da njegovo ministarstvo priprema strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, gdje će se napraviti nekoliko iskoraka i na strani ponude i potražnje.

Otkrio je i da postoje razgovori, prije svega sa Slovencima, oko regionalne integracije tržišta. "Pokušat ćemo se zajednički profilirati kao tržište u smislu zajedničkog indeksa, koji bi nas pozicionirao na mapu globalnih ulagača kao jedinstveno tržište", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Primorac.

Pojasnio je da su hrvatsko i slovensko tržište kapitala klasificirani kao 'frontier market', a želja je dostići klasifikaciju 'emerging market', to jest tržišta u nastajanju. Po njegovim riječima, za to je potrebno ispuniti nekoliko objektivnih kriterija, koji uključuju i tržišnu kapitalizaciju i 'free float' te općenito likvidnost na tržištu, a Hrvatska, kao i Slovenija, ako budu nastupale same za sebe, neće jako dugo dostići razine potrebne za reklasifikaciju.

Stoga, naveo je Primorac, postoji ideja regionalne integracije, gdje "možemo nastupiti kao integrirano tržište", kao što su to primjerice napravile baltičke i još nekoliko zemalja, pri čemu imaju jedinstveni indeks i prepoznati su kao tržište sa značajnijim volumenima.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman je rekao da tržišna kapitalizacija hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala zajedno premašuje 10 milijardi eura, što je jedan značajan iznos za ovu regiju.

Govoreći o Hrvatskoj, kazao je da, iako se određeni pomaci vide, treba raditi puno više na uključivanju građana na tržište kapitala kako bi ono "prodisalo". "Bez građana, to jest malih investitora, tržište kapitala ne može dostići one volumene i razine na koje smo naviknuli prije 20-ak godina", izjavio je Žigman.

Kao i u Europi, hrvatski financijski sustav je bankocentričan - 75 posto svih financiranja ide preko banaka, a i u preostalih 25 posto je tržište kapitala manje zastupljeno.

S druge strane, u SAD-u su ti omjeri obrnuti, naveo je Žigman, podsjetivši da je nedavno i bivši čelnik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi poručio da se situacija u Europi mora promijeniti i da se mala i srednja poduzeća trebaju u većoj mjeri financirati na burzama, s obzirom da financiranje preko banaka ima ograničavajuće faktore za njihov razvoj i rast.

O tome je govorio i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, istaknuvši da je razvijen i diversificiran financijski sustav ključan za gospodarski rast te stabilnost, pri čemu su, između ostalog, tržišno orijentirani financijski sustavi otporniji na stresne epizode.