U korona krizi, međutim, i kuna očito traži »novu normalu«. Lani je primjerice tečaj kune prema euru gotovo cijelo ljeto bio ispod 7,40. Sezona je bila iznimno dobra, bez ikakvih šokova, devize turista su pristizale, da bi se potom i »zimski« tečaj 2019. kretao na relativno niskim razinama za to doba godine, odnosno nije prelazio 7,50 kune za euro. Tako je bilo sve do – korone.
Krajem veljače, kada je postalo jasno da se epidemiološka situacija opako zaoštrava i da nam ne gine karantena, uz naravno upitna predviđanja o sezoni, tečaj je u mjesec dana sa 7,44 skočio do 7,64 kuna za euro, što je intenzivno smirivala središnja banka, sa svoje četiri velike devizne intervencije u ožujku, kroz koje je povećavala ponudu deviza na tržištu, trošeći devizne rezerve. U središnjoj banci su tumačili da je tako oštar nagli pad prije svega bio stvar očekivanja sudionika na tržištu, banaka i fondova, da će sezona 2020. u potpunosti izostati, pa su svi »hvatali« pozicije. HNB je to smirivao, te i uspio: negdje od sredine travnja kuna je ponovo počela jačati, a tečaj pomalo vraćati, ali ipak ne na ranije razine.
Očito je postalo da se ekonomija ipak otvara, te da će sezone možda ipak biti, iako se nisu očekivali ovako dobri rezultati. Kolovoz je tako donio čak 67 posto lanjskog turističkog prometa. Sve je to utjecalo da se kuna počela oporavljati i održavati na pristojnim razinama i bez pomoći HNB-a. Od početka lipnja, kada je bilo jasno da turisti ipak pristižu, srednji tečaj jača. Kao nekakva špica može se uzeti period od 20. srpnja do polovine kolovoza, kada je, točnije 11. kolovoza, tečaj dosegnuo i svoju ovosezonsku najnižu točku, odnosno kuna je tada bila najjača ovog ljeta, s razinom od 7,45 kuna za euro.
To je zapravo razina tečaja iz veljače, odnosno od prije korone. Tada, iza 11. kolovoza, tečaj međutim ponovo počinje rasti, odnosno kuna ponovo slabi, prema dakle sadašnjim razinama, od 7,5 kune za euro, uz male oscilacije i kolebanja. Pitanje je što će biti dalje – hoće li se tu održavati ili ponovno proklizati. Ovisi to naravno o tome hoće li biti posezone, kao i o brojnim drugim faktorima. Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, kaže za Novi list da HNB kretanje tečaja ne predviđa, već je tečaj jedna od tehničkih pretpostavki projekcije.
– Ono što mogu reći je da će kuna ostati stabilna, blizu središnjeg pariteta prema euru, to je stav i opredjeljenje Hrvatske narodne banke, a tečajne oscilacije, i one u fazi karantene, a i ove sada ljetne, najviše su posljedica psihološkog očekivanja sudionika na tržištu. Istina je da je kolovoz na preko 60 posto lanjskog turističkog prometa, no kada se ubroje i drugi mjeseci, negdje smo na 50 posto fizičkog prometa od lani, a što će biti s financijskim, još ćemo vidjeti.
Sada konkretno kuna od 11. kolovoza opet slabi jer su krenule ove »crvene liste« za inozemne turiste, prvo Nizozemce, pa Austrijance, Slovence… Moglo bi se reći da ovo kretanje tečaja, odnosno ponovno lagano slabljenje kune, sada odražava očekivanja da posezona neće biti onako dobra kako se to početkom kolovoza očekivalo i kako je izgledalo. No, kažem, sve su to očekivanja, turista još ima, naš je oblik turizma anti-corona-friendly, u smislu da turisti dolaze autom i većinom odsjedaju u apartmanima, dakle, izolirani su, zaštićeni na neki način. Ono što se mislilo da je nedostatak, a to je da je manje hotela, sada se pokazalo kao prednost, tumači Šošić.
Veli da ne vidi razloge za neke pretjerane oscilacije tečaja u idućem razdoblju, devize pristižu od turista, ali očekuju se i novi priljevi po osnovi europskih programa pomoći, EU-fondova itd. S druge strane, u svakoj krizi i kontrakciji ekonomske aktivnosti ujedno pada i uvoz pa se na tekućem i kapitalnom računu platne bilance i dalje očekuju viškovi. Na nešto nižoj razini nego prethodnih godina, naravno, no kada se gledaju samo ovi tekući i kapitalni tokovi – i dalje bi trebali postojati pritisci na jačanje tečaja. Devizne rezerve HNB-a su na oko 17 milijardi eura, a još u pozadini, kao osigurač, središnja banka ima i opciju swap-a s Europskom središnjom bankom, za što naravno nema potrebe da se aktivira, ali dobro je da je tu.e dionica jučer pale. Frankfurtski DAX skliznuo je 0,67 posto, na 12.945 bodova, a pariški CAC 1,11 posto, na 4.947 bodova. Na Londonskoj burzi se zbog praznika nije radilo.
