GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HGK predložila potpore za krizno skladištenje i destilaciju zaliha vina

HGK predložila potpore za krizno skladištenje i destilaciju zaliha vina
VINO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.06.2020 / 07:39
Autor: SEEbiz / Glas Istre
PULA - Istarski su vinari teško pogođeni koronakrizom. Zalihe se gomilaju, a prodaja je oštro pala. Zato su i potražili pmooć države.

"Nemam nimalo povjerenja u državu i te njezine mjere, radije ću sam skladištiti vino i prodavati ga dogodine kada se sve normalizira", rekao je Glasu Istre vinar Oliver Arman, koji zajedno s ocem Francom u selu Narduči kod Vižinade vodi jednu od poznatijih i produktivnijih istarskih obiteljskih vinarija, kao odgovor na pitanje što očekuje od najavljenih državnih mjera za pomoć hrvatskim vinarima u zbrinjavanju vina iz lanjske berbe. Već se dva mjeseca o tome priča, ali rješenja nije bilo na vidiku, barem ne u javnosti, pa je Arman sam kupio dva ogromna inox-tanka od po 10.000 litara za čuvanje lanjskog vina, koje, budući da uskoro dolazi nova berba, treba negdje smjestiti jer ga se u vrijeme korona-krize nije moglo prodavati.

Da se malo strpio, možda je te iste bačve mogao nabaviti o državnom trošku, barem djelomično, jer se nakon dvomjesečnih pregovora u javnosti napokon pojavila informacija o prijedlogu kako da se pomogne vinarima pogođenima korona krizom. Doduše, zasad se radi tek o prijedlogu Hrvatske gospodarske komore, kojeg još mora razmotriti i prihvatiti (ali ga može i ne prihvatiti) Ministarstvo poljoprivrede odnosno Vlada.

Prijedlog mjera je posljednjih mjeseci razrađivalo i usuglašavalo Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a Istra je u tijelima te strukovne grupacije reprezentativno zastupljena: članovi Upravnog odbora Udruženja vinarstva su predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti, te poznati istarski vinari Gianfranco Kozlović i Ivica Matošević.

Bit prijedloga je da se sredstva iz ovogodišnje tzv. "vinske omotnice", odnosno namjenska sredstva iz poljoprivrednih fondova Europske unije koja Hrvatska redovito svake godine dobiva i putem natječaja distribuira svojim vinarima u vidu potpora za investicije i razvoj vinarstva, preusmjere u dvije vrste kriznih potpora: za destilaciju vina i za tzv. krizno skladištenje. Riječ je o ukupno 43 milijuna kuna.

"Na nekoliko sastanaka održanih kroz proteklih nekoliko mjeseci usklađivali smo stavove kako bi trebalo osmisliti te krizne potpore. U početku je prevladavalo mišljenje da tražimo potpore samo za krizno skladištenje vina, takav je bio i naš istarski prijedlog, ali su kasnije iz drugih hrvatskih vinskih regija stigli zahtjevi da se i destiliranje odnosno pretvaranje vina u alkohol uvrsti u prijedlog mjera, tako da konačni prijedlog sadrži obje mjere", rekao nam je Nikola Benvenuti.

Kako su prijedlozi mjera dimenzionirani od strane Hrvatske gospodarske komore? Prva mjera, ona za destilaciju, predlaže da se vinarima ponudi potpora u iznosu od 5 kuna po litri vina koje bi se otkupljivalo za potrebe destilacije odnosno pretvaranja u čisti alkohol. Tih pet kuna bi dakle isplaćivala država iz sredstava vinske omotnice, a vino bi za destiliranje preuzimala neka od tvrtki koje se inače time bave. Nije poznato podrazumijeva li se da pored tih pet državnih kuna i tvrtka koja preuzima vino za destilaciju treba priložiti pokoju kunu po litri. Ako se to ne podrazumijeva, potpore za destilaciju uglavnom su nezanimljive za istarske vinare, jer je s jedne strane takva potpora preniska za vrijednost vina kojim raspolažu istarske vinarije, a s druge strane malo koji vinar ima dovoljne količine takvog vina nižih kvalitativnih razreda koje bi mirne duše dao na destiliranje umjesto u prodaju. "Ova je potpora oblikovana više prema potrebama vinara iz kontinentalne Hrvatske koji imaju velike neprodane količine svojih baznih linija vina, pa im tih pet kuna po litri nešto znači u ukupnoj kalkulaciji", tumači Nikola Benvenuti.

Druga potpora je istarskim vinarima već nešto zanimljivija jer bi mogla pomoći povećanju skladišnih kapaciteta i za budućnost, a ne samo za ovo krizno vrijeme, pa tako pridonijeti i nekim novim trendovima u istarskome vinarstvu. Prijedlog HGK glasi: potpora za krizno skladištenje vina iznosila bi 60 lipa po litri kroz tri mjeseca (znači ukupno 1,80 kuna po litri) za najviše 30 posto zaliha prijavljenih na dan 31. srpnja ove godine.

Pokušajmo izračunati koliko bi vinar mogao dobiti na račun ove druge predložene potpore. Recimo da se radi o zalihama od 100.000 litara vina (na dan 31. srpnja, kada su i inače vinari u Hrvatskoj dužni prijaviti stanje svojih zaliha): priznatih 30 posto od toga iznosi dakle 30.000 litara, što pomnoženo sa 1,80 kuna (koje bi se isplaćivale u tri mjesečna obroka po 0,60 kuna) daje maksimalni mogući iznos potpore od 54.000 kuna. Taj je iznos, dakle, najviše što na ime kriznih potpora može dobiti neki istarski vinar za krizno skladištenje svojih vina, ukoliko 31. srpnja na zalihama ima 100.000 litara vina. Teško da itko ima više, pogotovo ako se kriznim zalihama ne smatraju vina na duljem odležavanju.

"Ne čini se mnogo, ni dovoljno. Ali u ovim kriznim vremenima i najmanji iznos veseli ako se njime može donekle prebroditi razdoblje kada je prodaja mnogima pala na nulu", rekao nam je Nikola Benvenuti.

No, što znači "krizno skladištenje" odnosno kako vinar koji tu potporu dobije, smije utrošiti tih 54.000 kuna? Očekivalo bi se da to bude namjenski novac za, primjerice, kupovinu novih bačava ili pak proširenje skladišnog prostora za već napunjene boce, ali zapravo nikakve obaveze da pravda kako je utrošio novac od te potpore vinar neće imati, što znači da dobivenu potporu u biti može potrošiti kako god hoće.

Kada bi ju i htio potrošiti namjenski, ne bi si mnogo pomogao, jer jedan veliki inox tank od 10.000 litara košta oko 75.000 kuna, što znači da potporom koju bi dobio za skladištenje 30.000 litara vina, vinar ne bi mogao zbrinuti ni trećinu te količine. Naravno, mogu se naći i jeftiniji tankovi, već prema proizvođaču i razredu kvalitete, ali to je prosječna cijena za one koji bi trebali potrajati; možda je rješenje i u jeftinijim rabljenim tankovima ili u velikim drvenim bačvama, no bit je u tome da je Oliver Arman bio u pravu: državi se ne može vjerovati da će doista pomoći onako i onoliko koliko treba, pa stoga nije nimalo pogriješio kada nije htio čekati i kada je sam krenuo u nabavku velikih tankova za skladištenje lanjskog vina.

U državu kao kategoriju koja razumije vinare i spremna im je pomoći na način kakav im je doista potreban ne vjeruje ni vinar Adriano Prodan iz sela Korlevići kraj Višnjana.

"Treba dobro razmisliti kako rješavati viškove vina, a sigurno je da država u tome nema interesa jer nam nije pomogla ni u mnogo većim problemima. Kada već imamo vino kao gotov proizvod, najbolje bi ga bilo i plasirati na tržište takvog, kao vino, a ne ga pretvarati u mnogo manje vrijedne nusproizvode", rekao nam je Adriano Prodan, a jedan od njegovih prijedloga koje bi valjalo barem razmotriti je da istarski vinari udruže svoje tržne viškove vina te da ih kao zajednički proizvod plasiraju u trgovačke centre. Pokušao je Prodan i sam destilirati svoje vino odnosno prerađivati ga u alkohol, ali za njegovim 82-postotnim alkoholom nije bilo nikakve potražnje, a u žestoka alkoholna pića vino se u većoj količini po njegovu mišljenju ne isplati prerađivati zbog trošarina i potrebnog razdoblja odležavanja takvih proizvoda, primjerice plemenitih vinjaka.

Bilo koje ozbiljnije promišljanje o problemu viška istarskih vina otežava nedostupnost vjerodostojnih podataka. Prema službenim podacima, na 3.105 hektara istarskih vinograda lani je proizvedeno 11,9 milijuna litara vina (od čega je Agrolaguna sama proizvela 4,5 milijuna litara), no stručnjaci tvrde da je na toj površini trebalo biti proizvedeno dvostruko više!

Doduše, za podatak o količini proizvedenog vina ne znamo pouzdano odnosi li se na količinu za koju je kod Zavoda za vinarstvo zatraženo rješenje za puštanje u promet odnosno prodaju, ili je riječ o zalihama prijavljenima 31. srpnja prošle godine. Ali i u jednom i u drugom slučaju službeno proizvodimo manje vina za tržište nego što s tim vinogradima možemo. Krije li se moguća razlika u količini vina iz vlastitog podruma koje se popije kod kuće, s obitelji, prijateljima i gostima?

No, vratimo se na krizne okolnosti: od više vinara čuli smo kako je zastoj u prodaji zbog korona-krize loš za vinare, jer su ostali bez prihoda, a troškovi proizvodnje nisu smanjeni, ali je dobar za vino, jer će duljim odležavanjem vina biti bolja. Nikola Benvenuti nam kaže da se na razini udruge Vinistra dogovarala inicijativa o kasnijem puštanju svježe malvazije u prodaju: to se najpopularnije istarsko vino naime već godinama počinje prodavati već na proljeće. S obzirom na kvalitete koje svježa malvazija može dobiti svega dva mjeseca duljim odležavanjem, udruga Vinistra je službeno kanila svježu malvaziju iz lanjske berbe promovirati tek na sajmu Vinistra sredinom svibnja. Kako sajma Vinistre nije bilo, tako ni promidžba dva mjeseca starije mlade malvazije nije još pokrenuta, ali neki su nam vinari rekli da bi za svježu malvaziju bilo najbolje kada bi se počela trošiti tek neposredno pred sljedeću berbu, a neki čak misle da ju ne bi trebalo točiti sve dok sljedeća berba sasvim ne prođe odnosno, da bi mlada malvazija trebalo biti vino staro bar godinu dana. Ako do ponuđenih potpora za krizno skladištenje uopće dođe, i ako ih istarski vinari iskoriste za nabavu novih bačava, možda bi se to "novo lice malvazije" doista i moglo pojaviti pred vinoljupcima u nastavku ove godine, ili dogodine s vinom koje će se dobiti iz ovogodišnje berbe.

Tagovi: vino, vinari, zalihe vina, Agrolaguna, Nikola Benvenuti, istarski vinari, Vinistra, Oliver Arman, Gianfranco Kozlović, Ivica Matošević, Hrvatska gospodarska komora
PROČITAJ I OVO
Azijska tržišta: Indeksi pali treći dan zaredom
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi pali treći dan zaredom
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, treći dan zaredom, jer su iznenadni oštar pad Wall Streeta i daljnje širenje koronavirusa naveli ulagače da povuku dio zarade s tržišta.
Wall Street: Najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca
OŠTAR PAD
Wall Street: Najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi potonuli više od 2 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u tri mjeseca, pri čemu je pad cijena dionica nastavljen i nakon poruka iz američke središnje banke.
Rekordni priljev kapitala na tržište kriptovaluta
KRIPTOVALUTE
Rekordni priljev kapitala na tržište kriptovaluta
NEW YORK - Iako je pozitivni niz bitcoina prekinut, investitori i dalje ulažu velike svote u kriptovalute.
Čudo zvano GameStop: Mali investitori bacili na koljena velike fondovske igrače
KATAPULT
Čudo zvano GameStop: Mali investitori bacili na koljena velike fondovske igrače
NEE YORK - Dionice GameStopa prošle su godine u travnju vrijedile samo 2,80 dolara, a u srijedu su se mogle prodati za nevjerojatnih 340 dolara.
Grantham: Burzama prijeti jedan od najvećih lomova u povijesti
UPOZORENJE
Grantham: Burzama prijeti jedan od najvećih lomova u povijesti
NEW YORK - U Goldman Sachsu odbacuju tvrdnju da su burze jako precijenjene. S obzirom na prinose obveznica i cijenu novca, indeksi se i dalje trguju ispod povijesnog prosjeka, rekli su svojim klijentima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE