Grčka odgodila privatizaciju zbog niskih cijena

Atena u ovoj godini očekuje prihode od privatizacije između 350 i 400 milijuna eura, izjavio je u srijedu vlasnik državne agencije za privatizaciju Aris Xenofos, znatno manje od očekivane 2,4 milijarde eura.

Privatizacija je važna za Grčku koja je u tri navrata dobila međunarodnu financijsku potporu i u 2018. izašla je iz višedesetljetne dužničke krize, te pokušava privući ulaganja kako bi ponovo pokrenula gospodarstvo i smanjila javni dug, među najvišima u eurozoni.

Do kraja godine, kao što je i planirano, vlada bi trebala zaključiti 300 milijuna eura vrijedan sporazum o davanju u zakup nekadašnjeg atenskog aerodroma u sklopu projekta Hellenikon.

Odgodili su pak javne natječaje za tri projekta kako bi izbjegli niže procjene vrijednosti imovine zbog tržišne neizvjesnosti i globalnog gospodarskog usporavanja koje je izazvala koronakriza.

Prije pandemije nadali su se obvezujućim ponudama za 30-postotni udio u najvećoj zračnoj luci, za potpunu kontrolu nad plinskom distribucijskom mrežom DEPA Infrastructure i za većinski udio u dobavljaču plina DEPA Commercialu.

"Trenutno postoji tržišni rizik koji bi se neizbježno odrazio i na ponude koje bismo dobili", objašnjava Xenofos, dodajući tome i utjecaj mjera sprečavanja zaraze održavanjem fizičkog razmaka na posjete lokacijama i sastanke.

"Nećemo ni iz kojeg razloga srljati u poteze koji bi nam donijeli puno niže cijene ponuđenih nekretnina no što ciljamo", dodao je.

Konkretni vremenski okvir za podnošenje ponuda za projekt zračne luke nije određen, istič Xenofos, pojašnjavajući da agencija analizira situaciju svakog mjeseca. U uži izbor ušlo je devet ulagača, a podnošenje konačnih ponuda očekuje se u drugom tromjesečju.

Isti je broj ulagača iskazao interes i za DEPA Infrastructure i za DEPA Commercial.

Agencija će do lipnja objaviti koji će se ulagači ući u drugi krug, rekao je Xenofos.

"Zainteresiranim investitorima je i dalje jako stalo ... do sve (ponuđene) imovine", rekao je. "Produljit ćemo proces kako bi se situacija vratila u normalu", dodao je.

Zbog mjera zaštite uvedenih kako bi se obuzdalo širenje koronavirusa, poput otkazivanja zrakoplovnih linija i zamrzavanja gospodarske aktivnosti, Atena sada očekuje pad BDP-a za 4,7 do 8,9 posto. Prije pandemije predviđali su snažan rast".